Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-691/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tatjane Kučić kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja ČF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Višić i partneri d.o.o. iz Šibenika, protiv tuženika NF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Branki Brkić Nakić, odvjetnici iz Šibenika, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2025/2021-32 od 2. ožujka 2026., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 23. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Žalba tuženika prihvaća se kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2025/2021-32 od 2. ožujka 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugog suca.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„1. Utvrđuje se da je tužitelj ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], za cijelo, i to dijela koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Ivice Trošića geod. od 2. studenoga 2023. godine (koja skica je sastavni dio ove presude) označen slovima A-B-C-D-E-A površine 225 m2.

2. Nalaže se tuženiku NF pok. TF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi tužitelju ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u ukupnom iznosu od 3.500,00 eura u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

2. Protiv navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je tuženik 17. ožujka 2026. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. -Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. -Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje pred drugog suca.

3. Odgovor na žalbu nije dan.

4. Žalba je osnovana.

5. Tužitelj je tužbom zatražio utvrđenje prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u geodetskom snimku izrađenom od strane GF dipl. ing. geod. označena slovima A-B-C-D-E-A, površine 225 m2. Svoje vlasništvo temelji na tvrdnji kako je on sporni dio nekretnine stekao darovanjem od svog oca PF, Ugovorom o darovanju od 23. rujna 2021. Nakon što je prvostupanjski sud ponovo otvorio glavnu raspravu, koju je zaključio 9. srpnja 2025., na ročištu održanom 16. prosinca 2025. tužitelj je izmijenio tužbeni zahtjev na način da umjesto utvrđenja da je vlasnik dijela navedene zemljišnoknjižne čestice traži da se utvrdi da je stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na osporenom dijelu čestice.

5.1. Tuženik se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, tvrdeći kako je on vlasnik utuženog dijela nekretnine, a koje vlasništvo je stekao temeljem Ugovora o darovanju sklopljenog sa svojim ocem TF 31. listopada 2005. te se upisao i kao vlasnik u zemljišnu knjigu, a protivio se i promjeni tužbenog zahtjeva na način kako je to učinjeno nakon ponovnog otvaranja glavne rasprave.

5.2. Prvostupanjski sud je u odnosu na promjenu tužbenog zahtjeva tužitelja naveo da navedenu promjenu ne smatra preinakom tužbe u smislu članka 191. stavak 1. ZPP-a jer da je člankom 190. stavak 3. ZPP-a propisano da tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen. U konkretnom slučaju da se ne radi o preinaci jer je zahtjev koji je postavljen kao konačan manji u odnosu na postavljeni zahtjev u tužbi.

5.3. Na temelju dokaza koji su provedeni u postupku prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pašnjak sa 6618 m2, a kao vlasnik je upisan tuženik za cijelo,

- da je prema povijesnom izvatku Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Šibenik od 2. siječnja 2014. navedeno da je revizijom posjeda iz 1954. godine, čest. zem. [katastarska čestica] površine 8024 m2 upisana u posjedovni list broj 63 na ime posjednika ZF pok. ČFŽ iz [adresa] za površinu od 2674 m2, posjedovni list broj 64 na ime posjednika MF pok. ČFŽ iz [adresa] za površinu od 2676 m2 i posjedovni list broj 65 na ime posjednika OF pok. ČFŽ iz [adresa] za površinu od 2674 m2,

- da je stavkom 1/1960, predmetom broj 2256/60, temeljem darovanja Ki-1839/59 u posjedovnom listu broj 63 brisan ZF pok. ČFŽ, a upisani su DF i NFŽ iz [adresa],

- da je stavkom 20/1962, predmetom broj 32/62, u postupku diobe zajednice, dio čestice zemlje [katastarska čestica], iz posjedovnog lista broj 63, površine 1337 m2, upisan u posjedovni list broj 382 na ime posjednika NFŽ pok. ČFŽ iz [adresa], a isti toliki dio ostaje upisan u posjedovnom listu broj 63 na ime posjednika ČFŽ pok. ČFŽ iz [adresa],

- da je stavkom 8/1963, predmetom broj 12/63, u posjedovnom listu broj 65 brisan OF pok. ČFŽ, a upisani su N, I, T i SF pok. OF iz [adresa],

- da je stavkom 27/1963, temeljem posvjedočenja Ki-1/64, iz posjedovnog lista 64 brisan MF pok. ČFŽ, a upisan je TF sin MF i F

F žena Z iz [adresa],

- da su stavkom 25/1986, predmetom broj 514/80, u postupku cijepanja čestica, na dijelovima čestice zemlje [katastarska čestica] formirane čestice zemlje [katastarska čestica] (246 m2) i [katastarska čestica] (144 m2), a dijelovi čestice [katastarska čestica] iz posjedovnih listova 63, 64, 65 i 382 postaju dijelovi čestice zemlje [katastarska čestica] te im se uspostavljaju površine od 1262 m2 u posjedovnim listovima broj 63 i 382, te površine od 2524 m2 u posjedovnim listovima broj 64 i 65,

- da je stavkom 14/2003, predmetom UP/I-932-07/03-02/300, u postupku cijepanja čestica na dijelu čestice zemlje [katastarska čestica] iz posjedovnog lista broj 382 formirana čestica zemlje [katastarska čestica] (64 m2), dok se dijelu čestice zemlje [katastarska čestica] iz istog posjedovnog lista uspostavlja površina od 1198 m2,

- da je tužiteljev pradjed bio ZF, djed DF, a otac PF, dok je djed tuženika bio MF, a njegov otac TF,

- da je TF kod Općinskog suda u Šibeniku podnio tužbu 30. siječnja 1978. protiv M i UF pok. O radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe osnovne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navodeći da je vlasništvo stekao nasljeđivanjem po smrti oca te je prvostupanjski sud njegov tužbeni zahtjev usvojio presudom zbog izostanka broj P-145/78 od 16. ožujka 1978. te se TF upisao u zemljišnu knjigu kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo,

- da je PF kao darovatelj s ČF, ovdje tužiteljem kao daroprimcem zaključio 23. rujna 2021. Ugovor o darovanju nekretnina u kojem je, između ostalog, navedeno kako tužitelju daruje čest. zem. [katastarska čestica] površine 1262 m2, katastarskog naziva „kod kuće“, čiji je izvanknjižni vlasnik i koju je naslijedio iza smrti svog oca i diobom s ostalim nasljednicima sukladno ugovoru o diobi od 17. listopada 1993., potpisanom od strane JF, ĆF, ZF, LF

ZF, KF i GF,

- da je očevidom uz sudjelovanje mjernika vještaka identificiran sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 225 m2 i označen slovima A-B-C-D-E-A,

- da je predmet spora omeđen s južne i zapadne strane starim kamenim suhozidom, s istočne strane [adresa] na kojem dijelu se nalazi stari kameni suhozid koji dijeli ulicu od predmeta spora, a sa sjeverne strane prolazom za susjedne objekte,

- da na predmetu spora postoje tri stabla smokve, drveni nosač električne energije i trafo stanica postavljena na željeznoj konstrukciji,

- da je i prema geodetskom snimku izrađenom od ureda ovlaštenog inženjera geodezije RF, dipl. ing. geod., dana 7. listopada 2013. predmet spora površine 225 m2.

5.4. Saslušani su kao svjedoci EF, AF, JF, FF, OF, CF, ŽF i DF te tužitelj i tuženik.

5.5. Na temelju njihovih iskaza prvostupanjski sud je utvrdio da su posjednici osnovne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bili braća ZF, MF i VF i da su se isti međusobno podijelili na način da je svatko od njih bio u posjedu točno određenog fizičkog dijela navedene nekretnine zvane „[adresa]. Otac tužitelja PF da je vlasništvo predmeta spora stekao nasljeđivanjem iza smrti oca ŠF i diobom s ostalim sunasljednicima, dok je djed tužitelja ČFŽ isti stekao temeljem ugovora o darovanju sklopljenog s ocem ĐF 1959. godine i diobom s bratom HF sukladno tada važećim propisima te stupio u vlasnički nesmetani posjed nekretnine.

5.6. Iz iskaza svjedoka EF, JF, OF pok. M i ČH, koje su imale relevantna saznanja o predmetu spora i čije iskaze prvostupanjski sud prihvaća u cijelosti, isti utvrđuje kako je osnovna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] podijeljena između trojice braće koji su nakon toga podijelili zemljište na tri jednaka dijela i da se dio nekretnine na kojem se nalazi predmet spora nalazio u vlasničkom posjedu pradjeda tužitelja ZF, a što da odgovara i utvrđenjima iz povijesnog izvatka Područnog ureda za katastar Šibenik.

5.7. Prvostupanjski sud se pozvao na članak 119. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014. i 81/2015. -pročišćeni tekst; dalje: ZV) prema kojem se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drugačije, na članak 120. stavak 1. istog Zakona prema kojemu se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu i na članak 34. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/2019., 128/2022. i 127/2024.; dalje: ZZK) prema kojemu je uknjižba upis kojim se pravo vlasništva nad nekretninom stječe bez posebnog naknadnog opravdanja.

5.8. Prvostupanjski sud navodi da se vlasništvo na nekretninama na temelju pravnog posla stječe upisom u zemljišnu knjigu i da je u toj situaciji pravni posao samo pravna osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva, dok je način stjecanja prava vlasništva (modus) upis u zemljišne knjige, zbog čega deklaratorni tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje prava vlasništva nije osnovan. Tužitelj da je stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva fizički određenog dijela predmetne nekretnine, ali ne i vlasništvo, obzirom da kao osnov stjecanja navodi ugovor o darovanju.

5.9. Tuženik da je samo formalni vlasnik sporne nekretnine te da tužitelj pored navedene pravne osnove kao savjesni posjednik sporne nekretnine osobno i preko svojih prednika istu posjeduje duže od vremena koje je zakonom određeno za stjecanje prava vlasništva.

5.10. U odnosu na stjecanje prava vlasništva tuženikovog oca TF presudom zbog izostanka Općinskog suda u Šibeniku broj P-145/78 od 16. ožujka 1978. prvostupanjski sud zauzima stav da je u tom postupku TF vlasništvo stekao temeljem nasljeđivanja iza smrti oca, a da isti nije mogao steći vlasništvo osnovne nekretnine za cijelo te da u tom postupku nisu sudjelovali prednici tužitelja, zbog čega njih ne veže ta presuda. Da otac tuženika nije mogao steći nekretninu oznake 842 za cijelo da proizlazi i odatle što je protiv tuženika tužbu podigla i NH kojom je utvrđeno da je ista stekla valjan pravni osnov prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], kao i činjenica da je po zahtjevu PF pok. ŠF (pok. oca tužitelja), JF, LF, ZF pok. ŠF, ĆF pok. D, CF, IH pok. SF, TH. T, OF, BF, RH pok. IFŽ, PH, ČH pok. IFŽ, ZH pok. IFŽ, MH pok. IFŽ i OH pok. OF izrađena geodetska snimka dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem je označen točno određeni fizički dio te nekretnine koji pripada navedenim osobama, a što također ukazuje da pok. otac tuženika nije mogao steći vlasništvo za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Zbog toga otac tuženika istom nije mogao darovati predmetnu nekretninu za cijelo jer nije bio vlasnik iste, jer nitko ne može prenijeti na drugog više nego što ga sam ima.

5.11. O naknadi parničnog troška odlučeno je primjenom članka 154. stavak 1. i 155. ZPP-a, a visina troška utvrđena je primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023. i 107/2025.) i Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/2018. i 51/2023.), uz uvećanje za trošak očevida.

6. U svojoj žalbi tuženik navodi kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 191. stavak 1. i članka 190. stavak 1. ZPP-a, te apsolutno bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 4. ZPP-a jer je odluka utemeljena na nedopuštenom raspolaganju tužitelja, odnosno na preinaci tužbe izvršenoj nakon zaključenja prethodnog postupka, a čemu se tuženik protivio. Pored toga, da se radi o preinaci jer konačno postavljeni tužbeni zahtjev nije istovjetan zahtjevu postavljenom u tužbi. Isto tako, da je pogrešno primijenjen i članak 305. ZPP- a kojim je propisano da sudac pojedinac, odnosno vijeće tijekom vijećanja i glasanja može odlučiti da se glavna rasprava ponovo otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnih pitanja, a da to nije bio slučaj u ovom predmetu pa je povrijeđeno i pravo na jednakost stranaka pred sudom i na nepristrano suđenje. Ovo stoga što je na taj način prvostupanjski sud omogućio tužitelju da preinači tužbeni zahtjev.

6.1. Ističe se i da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer nije dao jasne razloge o odlučnim činjenicama, osobito u pogledu pravnog osnova stjecanja vlasništva tužitelja i njegovih prednika te je propustio obrazložiti na temelju kojih dokaza zaključuje da sporni dio površine 225 m2 predstavlja upravo dio nekretnine koji je navodno pripao pravnim prednicima tužitelja temeljem razvrgnuća suvlasničke zajednice ili po nekom drugom osnovu. Iz provedenih dokaza da ne proizlazi da je darovatelj PF bio izvanknjižni vlasnik upravo spornog dijela nekretnine. I odluka o naknadi parničnog troška da je opterećena istom bitnom povredom jer je nejasno kako je prvostupanjski sud došao do iznosa od 3.500,00 eura troška kojeg je tuženik dužan platiti tužitelju.

6.2. I po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u svezi sa člankom 190. i 191. ZPP-a koju čini ako u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, te bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer nije dao nikakve razloge u odnosu na primjenu članka 305. ZPP-a.

6.3. Člankom 305. ZPP-a propisano je da prvostupanjski sud može ponovo otvoriti glavnu raspravu ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnih pitanja.

6.4. Na ročištu glavne rasprave 9. srpnja 2025. prvostupanjski sud je zaključio glavnu raspravu i odredio ročište za objavu presude za 25. kolovoz 2025. Nakon toga je na ročištu za objavu odluke koje je održano ne 25. kolovoza 2025., već 9. rujna 2025. i na koje nije pristupio nitko od stranaka i njihovih punomoćnika, prvostupanjski sud riješio da ponovo otvara raspravu. Novo ročište održano je 16. prosinca 2025. te iz zapisnika proizlazi da je sutkinja upoznala punomoćnicu tužitelja s razlozima ponovnog otvaranja glavne rasprave, ali ti razlozi nisu navedeni. Na tom ročištu na koje nije pristupio punomoćnik tuženika, koji je svoj izostanak opravdao tužitelj je izmijenio tužbeni zahtjev na način da sada ne traži utvrđenje prava vlasništva, već utvrđenje da je stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva. Nakon toga je održano novo ročište 15. siječnja 2026. na kojem se punomoćnik tuženika usprotivio preinaci tužbe, a prvostupanjski sud je zaključio glavnu raspravu, te je riješio: „Izvode se dokazi iz Rješenja od 9. srpnja 2025. godine.“.

6.5. Prvostupanjski sud ni u obrazloženju svoje odluke ne navodi razloge zbog kojih je ponovo otvorio glavnu raspravu pa u odnosu na pravilnu primjenu navedene odredbe ZPP-a prvostupanjsku presudu nije moguće ispitati. Nije moguće utvrditi koja važna pitanja je prvostupanjski sud razjašnjavao u ponovno otvorenoj raspravi niti proizlazi da je to bilo potrebno radi dopune postupka. Ono što se može zaključiti je da je ponovnim otvaranjem glavne rasprave prvostupanjski sud omogućio tužitelju da promijeni tužbeni zahtjev.

6.6. U pobijanoj odluci prvostupanjski sud navodi kako smatra da tužitelj nije promjenom tužbenog zahtjeva izvršio preinaku tužbe jer da je postavljenim tužbenim zahtjevom na ročištu glavne rasprave 16. prosinca 2025. zatražio manje nego prvotno formuliranim tužbenim zahtjevom.

6.7. Takav stav prvostupanjskog suda je pogrešan. Člankom 191. ZPP-a propisano je da je preinaka tužbe promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti. Tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.

6.8. Tužitelj je tužbom tražio da se utvrdi vlasnikom dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je izmijenjenim tužbenim zahtjevom o kojem je odlučio prvostupanjski sud tražio da se utvrdi da je „stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva“ na istoj čestici. Radi se o dva različita tužbena zahtjeva, a ne o manjem zahtjevu koji je sadržan u većem, kako to navodi prvostupanjski sud, odnosno tužitelj je promijenio istovjetnost tužbenog zahtjeva, a što mu je omogućio prvostupanjski sud ponovnim otvaranjem glavne rasprave za što nije dao razloge niti je iste moguće utvrditi čitanjem prvostupanjskog spisa.

6.9. Kako prema članku 191. stavak 1. ZPP-a tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, a prema stavku 2. istog čanka iznimno do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, to je prvostupanjski sud pogrešno primijenio kako članak 305., tako i članke 190. i 191. ZPP-a, a što je bilo od utjecaja i na zakonitost i pravilnost prvostupanjske odluke.

7. Zbog toga je ovaj sud, a bez upuštanja u ocjenu žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primijene materijalnog prava, primjenom članka 369. stavak 1. ZPP-a ukinuo pobijanu odluku i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ali pred drugog suca pojedinca. Ovo iz razloga što ovaj sud ne nalazi niti jedan valjani razlog za ponovno otvaranje glavne rasprave jer se o postavljenom tužbenom zahtjevu u tužbi moglo odlučiti, a što je rezultiralo promjenom tužbenog zahtjeva i usvajanjem novo postavljenog tužbenog zahtjeva jer se prvo postavljeni prema obrazloženju prvostupanjskog suda ne bi mogao usvojiti (vidi obrazloženje prvostupanjskog suda pod točkom 42. obrazloženja).

8. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će o preinaci tužbenog zahtjeva, obzirom da je ista izvršena nakon zaključenja prethodnog postupka i da joj se tuženik usprotivio, odlučiti primjenom članka 190. stavak 3. ZPP-a, ako istu dozvoli, a ako ju ne dozvoli, odlučit će o tužbenom zahtjevu kako je on postavljen u tužbi. S donošenjem nove odluke ponovo će odlučiti i o naknadi parničnog troška.

Koprivnica, 23. rujna 2026.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković