REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj : Ovr Ob-83/26-3

(P Ob-1076/26)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja UH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protivnika osiguranja RH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, 23. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere predlagateljice osiguranja od 14. kolovoza 2026. ispravljen podneskom od 4. rujna 2026.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja podnijela je ovom sudu tužbu protiv protivnika osiguranja radi utvrđenja da ulaganja i rad na izgradnji i uređenju kuće i dvora u [adresa] predstavljaju bračnu stečevinu stranaka, svaki u ½ dijela uz nalog protivniku osiguranja isplatiti predlagateljici osiguranja na ime udjela u bračnoj stečevini novčani iznos koji odgovara ½ dijela procijenjene vrijednosti ulaganja u nekretninu, a koji iznos će specificirati po provedenom vještačenju, sa pripadajućim zateznim kamatama.

2. U tom parničnom postupku tamo tužiteljica, a ovdje predlagateljica osiguranja, podnijela je prijedlog radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabranom protivniku osiguranja otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine, do pravomoćnog okončanja tog postupka ili do osiguranja novčanih sredstava za isplatu tužiteljice.

3. Prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanjem predložene privremene mjera nije osnovan.

4. U postupku osiguranja sud sudi na temelju podnesaka, dok ročište održava samo kad je to odredbama Ovršnog zakona propisano ili kad ocijeni da je to svrhovito (čl. 7. st. 1. i 2. Ovršnog zakona, Narodne novine broj 112 /12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ). Stoga je predlagateljica osiguranja dužna već navodima u prijedlogu za osiguranje i dokazima podnesenima uz taj prijedlog dokazati postojanje pretpostavki iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ -a koje bi opravdale određivanje predložene privremene mjere.

5. O predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere sud je odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta s obzirom da sadržaj samog predmetnog prijedloga za određivanje privremene mjere daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

6. Odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a propisane su pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere bio osnovan. Tako u smislu te odredbe predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim: a) postojanje novčane tražbine prema protivniku osiguranja i b) opasnost da će bez predložene mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu predlagateljeve tražbine, osobito time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

7. Odredbom čl. 344. st. 2. i 3. OZ-a propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu te se smatra da navedena opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

8. Odredbom čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ-a propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito (između ostaloga), zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini upisana u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu.

9. Tražbina (novčana ili nenovčana), čije se osiguranje može predlagati, mora se sastojati u pravu predlagatelja osiguranja na neko davanje, činjenje, nečinjenje (propuštanje) ili trpljenje. Dakle, predlagateljeva tražbina mora stvarati obvezu protivniku osiguranja prema predlagatelju osiguranja na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje (čl. 2. toč. 1. OZ-a).

10. Iz sadržaja tužbe i prijedloga te priložene dokumentacije sud je nedvojbeno utvrdio da su stranke bile u braku od 31. svibnja 20014., te da protivnik osiguranja nije uknjižen kao vlasnik predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama, već HH (majka protivnika osiguranja) u 1/1 dijela na z. kč. br. [katastarska čestica] DIO, dvorište u [adresa], površine 60 m2 i z. kč. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa], površine 18 m2, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kako to navodi i sama predlagateljica osiguranja. Predlagateljica osiguranja tvrdi da su u predmetnu nekretninu tijekom 11 godina trajanja bračne zajednice zajedničkim radom i sredstvima, kao i predlagateljica osiguranja vlastitim sredstvima ulagali u predmetnu nekretninu, a s koje osnove novčana ulaganja predstavljaju bračnu stečevinu stranaka u 1/2 dijela, te isplatu koje novčane protuvrijednosti s osnove ulaganja potražuje od protivnika osiguranja. Da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje navedene novčane tražbine sud je utvrdio uvidom u komunikaciju stranaka putem mobitela iz koje je razvidno da su stranke živjele u predmetnoj nekretnini i zajedno ulagale u istu tijekom trajanja bračne zajednice.

11. Slijedom navedenog, predlagateljica osiguranja učinila je vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja, odnosno da postoji vjerojatnost da su tijekom postojanja bračne zajednice stranke novčanim sredstvima stečenim radom, kao i sredstvima koja potječu iz te imovine, izvršili ulaganja u predmetnu nekretninu, a koja ulaganja predstavljaju bračnu stečevinu stranaka, odnosno bračnu stečevinu predlagateljice osiguranja u ½ dijela u iznosu koji će protivnica osiguranja specificirati po provedenom vještačenju te isplatu kojeg novčanog potraživanja predlagateljica osiguranja potražuje tužbom od protivnika osiguranja.

12. Po ocjeni ovog suda, predlagateljica osiguranja nije navodima iz prijedloga za osiguranje, niti ispravama podnesenima uz prijedlog, učinila vjerojatnom postojanje druge pretpostavke propisane odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a, odnosno nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti da bi protivnik osiguranja bez određivanja predložene mjere svojim radnjama spriječio ili znatno otežao naplatu njezine novčane tražbine, osobito time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao.

13. Naime, da bi navedena pretpostavka bila ispunjena, predlagateljica je dužna učiniti vjerojatnom da protivnik osiguranja u odnosu na svoju imovinu poduzima konkretne radnje usmjerene na sprečavanje ili onemogućivanje predlagateljičinog namirenja novčane tražbine, a koje se radnje mogu spriječiti određivanjem predložene privremene mjere.

14. Iz spisu priležeće dokumentacije razvidno je da protivnik osiguranja nije upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetne nekretnine, slijedom čega isti zakonom nije ovlašten poduzimati ikakve radnje s ciljem otuđenja ili opterećenja predmetne nekretnine, te stoga ne postoji niti zakonska osnova određivanja mjere zabrane protivniku osiguranja za otuđenjem ili opterećenjem predmetne nekretnine koja nije vlasništvo protivnika osiguranja u smislu odredbe čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ-a. S obzirom na navedeno, u konkretnom slučaju nema mjesta niti primjeni odredbe čl. 344. st. 2. i 3. OZ-a.

15. Slijedom navedenog, a s obzirom na prethodno obrazloženo, odnosno na kumulativnu neispunjenost pretpostavki za određivanje predložene privremene mjere sukladno odredi čl. 344. OZ-a, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 23. rujna 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti u roku 8 dana od dana dostave prijepisa žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e- komunikacijom.

DN-a:

1. Predlagateljici osiguranja

2. Protivniku osiguranja – na znanje