REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-801/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Jeleni Maltar Benjak, uz sudjelovanje Branke Crnogorac, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, radi tjelesnog oštećenja , 23. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-06/24-01/03353087149, URBROJ: 341-99-05/3-24-5870 od 13. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II 141-06/24-01103353087149, URBROJ: 341-99-05/3-24-5870 od 13. siječnja 2025. usvojena je žalba tužitelja i poništeno je rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I-141-06/23-01/03353087149, URBROJ: 341-25-05/3-23- 183442 od 26. srpnja 2024. (točke I. i II. izreke). Točkom III. izreke tužitelju se utvrđuje postojanje tjelesnog oštećenja od 60%, od kojeg ukupnog postotka, tjelesno oštećenje koje se odnosi na tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta iznosi 0%, dok je točkom IV. izreke odbijen zahtjev za priznanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja .

2. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 26. srpnja 2024. tužitelju je utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja od 40% te je odbijen zahtjev za priznanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja (točke I. i II. izreke).

3. Tužitelj tužbom osporava zakonitost rješenja tuženika jer nije zadovoljan ukupnom postotkom tjelesnog oštećenja. Pozivajući se na točku a, poglavlja IV Liste I oštećenja organizma koja je sastavni dio Uredbe o metodologijama vještačenja, smatra da prilikom utvrđivanja postotka tjelesnog oštećenja nisu uzete u obzir trofičke promjene zbog kojih se postotak tjelesnog oštećenja može povećati za 10%. Navodi da kod njega zbog potpune atrofije ramenog pojasa i bicepsa te podlaktice postoje znatne trofičke promjene, a što proizlazi iz nalaza neurologa od 28. kolovoza 2024. i nalaza fizijatra od 9. kolovoza 2024. koje prilaže uz tužbu. Ističe da predmetne nalaze tijela vještačenja u upravnom postupku nisu uzela u obzir. Iz sadržaja tužbe proizlazi da predlaže poništiti osporeno rješenje .

4. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe te ističe da je osporeno rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5. Strankama je dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima drugih stranka, odnosno o činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24., 39/26.; dalje: ZUS) te je sud održao usmenu i javnu raspravu 9. rujna 2026.

6. Tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva . Dodatno ističe da ne traži naknadu za tjelesno oštećenje, već osporava utvrđeni postotak tjelesnog oštećenja . Navodi da je tuženik uvećao postotak tjelesnog oštećenja te se isti odnosi na funkcionalni status, no u nalazu i mišljenju od 9. siječnja 2025. utvrđeno oštećenje nije uvećano za 10% radi znatne trofičke promjene, a kako je to navedeno u poglavlju četvrtom točki a uredbe o metodologiji vještačenja. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev i poništiti osporeno rješenje tuženika.

7. Službena osoba tuženika ostala jr kod odgovora na tužbu i svih navoda iz osporavanog rješenja. Navodi da je Vijeće viših vještaka utvrdilo i novonastalo tjelesno oštećenje kako je navedeno u obrazloženju nalaza i mišljenja koje je citirano u osporavanom rješenju, koje se odnose na poremećaj ramenog zgloba, ukočenost ramenog zgloba u povoljnom položaju, prema pog lavlju 8b,8a Uredbe po metodologiji i 40% kao poremećaj lakatnog zgloba u nepovoljnom položaju.

8. Ocjenjujući zakonitost osporavan og rješenja, sud je pročitao dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem su donesena osporavana rješenja i u spisu ovoga upravnog spora.

9. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu pokrenut je zahtjevom tužitelja od 12. listopada 2023. za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.

10.1. Tijekom postupka provedeno je vještačenje po ovlaštenom vijeću vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u Zagrebu od 1. srpnja 2024. kojim je ocijenjeno da kod tužitelja postoji tjelesno oštećenje od 40% s osnove oštećenja pleksusa brachialisa, djelomična uzetost brahijalnog pleksusa , prema odjeljku IV, točki A. podtočki 1 b Liste I. oštećenja organizma koja je sastavni dio Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, 96/23.; dalje Uredba) i članku 61. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, 157/13., 151/14., 33/15., 93/15.,120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.; dalje: Zakon).

10.2. U povodu žalbe tužitelja pribavljen je nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda od 19. prosinca 2024. U nalazu se navodi da se na temelju novopriložene medicinske dokumentacije, nalaz neurologa Poliklinike ABR od 28. kolovoza 2024. i nalaz fizijatra Poliklinike Aviva od 9. kolovoza 2024., utvrđuje novo tjelesno oštećenje i to poremećaj ramenog zgloba, kontraktura ramenog zgloba s očuvanom abdukcijom ispod horizontale, lijevo, 30%, razina 1, nastalo 19. prosinca 2024., a uzrok je bolest i poremećaj lakatnog zgloba, ukočenost lakatnog zgloba u nepovoljnom položaju, lijevo, 40%, razina 2, nastalo 19. prosinca 2024., a uzrok je bolest. Istim je utvrđeno ukupan postotak tjelesnog oštećenja 60%, od toga na donje ekstremitete iznosi 0%.

10.3. Rješenje tuženika doneseno je na temelju nalaza i mišljenja od 19. prosinca 2024.

11. Člankom 125. stavkom 2. Zakona propisano je da vještačenje u prvom stupnju u postupku utvrđivanja smanjenja radne sposobnosti, odnosno preostale radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja osiguranika te potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji, obavlja na temelju medicinske dokumentacije iz stavka 1. toga članka ovlašteni vještak Centra za medicinsko vještačenje Zavoda o čemu donosi nalaz i mišljenje. Stavkom 4. istog članka propisano je da kada osiguranik žalbom pobija rješenje iz stavka 3. ovoga članka, koje je doneseno na osnovi nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, Zavod donosi rješenje na temelju nalaza i mišljenja središnjeg ureda Zavoda za vještačenje donesenog u povodu žalbe.

12. Člankom 61. stavkom 1. Zakona propisano je da tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika. Stavkom 2. istog članka propisano je da pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Stavkom 3. istog članka propisano je da se vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđuju posebnim zakonom.

13. Člankom 2. stavkom 1. Uredbe propisano je da je vještačenje u smislu te Uredbe vještačenje kojim se:

a) u postupcima za ostvarivanje prava prema općim propisima iz mirovinskog osiguranja i drugim posebnim propisima iz mirovinskog osiguranja, utvrđuje smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, profesionalna ili opća nesposobnost za rad (u daljnjem tekstu: promjena u radnoj sposobnosti), status osiguranika – osobe s invaliditetom kojoj se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, tjelesno oštećenje, postojanje, odnosno nepostojanje potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika, uzročno posljedična veza između ozljede na radu ili profesionalne bolesti i nastanka smanjenja ili gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja ili smrti osiguranika.

14. Člankom 21. stavkom 2. Uredbe propisano je da se oštećenje organizma – tjelesno oštećenje vještači se sukladno Listi oštećenja organizma (u daljnjem tekstu: Lista I) koja je utvrđena u Prilogu IV. ove Uredbe i njezin je sastavni dio. Stavkom 4. istog članka propisano je da vijeće vještaka na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka daje nalaz i mišljenje o oštećenju organizma

– tjelesnom oštećenju bez neposrednog pregleda osobe.

15. U postupku koji je prethodio ovom sporu relevantna činjenica postojanja tjelesnog oštećenja utvrđena je na način kako je propisano odredbama Zakona i Uredbe. Stajalište tuženika izneseno u osporenom rješenju u cijelosti prihvaća i ovaj Sud jer za zaključke tuženika postoji uporište u dokumentaciji spisa.

16. Tužitelj u ovom sporu osporava utvrđeni postotak tjelesnog oštećenja navodeći da prilikom utvrđivanja postotka tjelesnog oštećenja nisu uzete u obzir trofičke promjene te uz tužbu dostavlja nalaz neurologa od 28. kolovoza 2024. i nalaz fizijatra od 9. kolovoza 2024.

17. Iz spisa tuženika proizlazi da je upravo na temelju nalaza neurologa od 28. kolovoza 2024. i nalaza fizijatra od 9. kolovoza 2024. vijeće viših vještaka donijelo nalaz i mišljenje od 19. prosinca 2024. kojim je tužitelju utvrđen novi postotak tjelesnog oštećenja od 60% u odnosu na ran ije utvrđeni postotak oštećenja organizma od 40%.

18. U ovom upravnom sporu tužitelj nije doveo u sumnju tako utvrđeno činjenično stanje od strane tuženika, odnosno od vijeća viših vještaka Središnjeg ureda Zavoda u Zagrebu, niti se poziva ne neki novi nalaz niti dostavlja novu medicinsku dokumentaciju koja bi ukazivala na eventualno pogrešno utvrđeno činjenično stanje, odnosno medicinske činjenice koje su kao takve utvrđene u nalazu i mišljenja Vijeća viših vještaka Središnjeg ureda Zavoda u Zagrebu.

19. Slijedom navedenog, Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka od 19. prosinca 2024. budući da su ovlašteni vještaci postupali na način i u skladu s ovlastima propisanim člancima 123. do 130. te članka 133. Zakona, kao i prema mjerodavnim odredbama Uredbe te sukladno pravilima medicinske struke, a uzimajući u obzir svu pregledanu medicinsku i drugu dokumentaciju . Stoga Sud isti u cijelosti prihvaća te ocjenjuje da je isti bio valjan temelj za donošenje rješenja u upravnom postupku, pa stoga nema osnove za uvažavanje prigovora tužitelja na nalaz i mišljenje viših vještaka i donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.

20. Imajući u vidu navedeno, ocjena je ovog Suda da su upravna tijela pravilno provela upravni postupak, odnosno nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, utvrđene su sve činjenice i okolnosti bitne za zakonito i pravilno rješavanje ove upravne stvari uz pravilnu primjenu materijalnog prava. Prigovori tužite lja nisu osnovani niti su od utjecaja za rješavanje ove upravne stvari.

21. Također nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine“, 47/09.,110/21.) , a na koje sud pazi po službenoj dužnosti.

22. Stoga je na temelju članka 116. stavak 1. ZUS -a tužbeni zahtjev valjalo odbiti.

U Zagrebu 23. rujna 2026.

Sutkinja

Jelena Maltar Benjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. CĐ, [adresa]

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Mihanovićeva 3, [adresa] Zagreb

3. U spis