REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2968/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Neri Radas članice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatska banka za obnovi i razvitak, OIB: 26702280390, Zagreb, Strossmayerov trg 9, zastupan po punomoćniku ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika ŽE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Katja Jajaš, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Jajaš &Vukelić d.o.o. u Rijeci, Trg 128. brigade Hrvatske vojske 4, radi predaje u posjed nekretnina, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1263/2024-6 od 28. siječnja 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-319/2023 od 17. svibnja 2024., u sjednici održanoj 23. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije, u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja, odbija se.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odbacuje se.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1263/2024-6 od 28. siječnja 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P- 319/2023 od 17. svibnja 2024. u toč. I. i II. izreke, s time da je u prijedlogu naznačio nekoliko pitanja koja smatra važnim pravnim pitanjima za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava u sudskoj praksi.

2. Nadalje, tuženik još u prijedlogu navodi da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

3. Na prijedlog za dopuštenje revizije je odgovoreno.

4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da se pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije ne mogu smatrati važnim pravnim pitanjima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, iz odluka ovog suda broj Rev 1236/2022 i Rev-x 123/2020 jasno proizlazi da nije riječ o istovrsnoj činjeničnoj, pa slijedom toga niti pravnoj situaciji kao u predmetnom sporu. Utoliko su izostali razlozi važnosti pitanja koje je tužitelj naznačio u prijedlogu za dopuštenje revizije, a sve u smislu odredbe čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP. Navod tužitelja da o pojedinim pitanjima nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske i sam za sebe, ne predstavlja razlog važnosti pitanja u smislu odredbe čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP. Prema tome, nisu ispunjene kumulativno zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga suda i dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja.

5. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno je kao u st. I. izreke.

6. U odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji je utemeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, treba reći, da je ovaj sud stava da tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav). Naime, drugostupanjska presuda je obrazložena, sadrži jasne i dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama, tuženiku je omogućeno iznositi činjenice i predlagati dokaze u postupku pred nižestupanjskim sudovima te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku, s time da obzirom na obrazloženje u toč. 9. drugostupanjske presude je jasno navedeno zbog čega daljnje dokaze predložene po tuženiku nije bilo potrebno izvoditi (čl. 220. st. 2. ZPP). Prema tome, drugostupanjska presuda nije arbitrarna ili očito nerazumna te ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje.

7. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno je kao u st. II. izreke.

Zagreb, 23. rujna 2026.

Predsjednica vijeća:

Goranka Barać-Ručević