REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1-9/2026-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Lei Golomeić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan putem punomoćnika Tina Zdravkovića, odvjetnika u Zagrebu protiv protustranke PT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan putem punomoćnika Tomislava Mraza, odvjetnika u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 22. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I Razvrgava se suvlasnička zajednica predlagatelja TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke PT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na nekretnini u kojoj su upisane zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 184m2 i zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, površine 45m2, sveukupne površine 229m2 u suvlasništvu predlagatelja TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/5 dijela i protustranke PT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 4/5 dijela upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagreb

geometrijskom diobom

na način da

- zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 184m2 k. o. [katastarska općina] pripada u samovlasništvo protosutranke PT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]

- zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, površine 45m2 k. o. [katastarska općina] pripada u samovlasništvo predlagatelja TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]

II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda da nakon pravomoćnosti ovoga rješenja na prijedlog bilo koje stranke dopusti uknjižbu prava vlasništva na zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 184m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagreb za korist PT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u cijelosti, a zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, površine 45m2 k. o. [katastarska općina] otpiše u novi zemljišnoknjižni uložak uz uknjižbu prava vlasništva za korist TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u cijelosti

III Nalaže se protustranci ČT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da predlagatelju TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] podmiri trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 567,89 EUR-a (slovima: petsto šezdeset sedam eura i osamdeset devet centi) u roku od 15 (petnaest) dana

IV Odbija se dio zahtjeva predlagatelja za naknadom troška u iznosu od 50,00 EUR-a kao neosonovan

Obrazloženje

1. Predlagatelj TT podnio je dana 5. siječnja 2026. prijedlog ovome sudu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U prijedlogu navodi da su predlagatelj i protustranka uknjiženi kao suvlasnici nekretnine koja je opisana u izreci ovoga rješenja. Predlagatelj svoj prijedlog temelji na navodima da su dana **.**.2009. ĆT i UT, pravni prednici predlagatelja, darovali KT, bratu protivnika prijedloga, dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 45 m² (Ugovor od 24. travnja 2009.), a da su dana 22. svibnja 2009. (ovjera potpisa 28. svibnja 2009.) sklopljen darovni ugovor između protutsranke i ĆT i ŠT u kojemu je navedeno da je predmetom darovanja dio od 29m2 (8 čhv) ili 1 m širine uzduž međe sa daroprimateljevom katastarskom česticom [katastarska čestica]. U ugovoru je navedena površina od 29 m². Prema navodu predlagatelja, ispravna površina trebala je iznositi 45 m², jednako kao u Ugovoru od 24. travnja 2009 ., a koji ugovori su ostali neprovedivi u zemljišnoj knjizi jer nisu bili određeni suvlasnički omjeri stjecatelja. ĆT i UT su djed i baka predlagatelja, dok je KT brat protustranke. Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju ĆT i UT prenijeli su na predlagatelja vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj je u neposrednom, mirnom i poštenom posjedu spornog dijela k. č. br. [katastarska čestica], površine 45 m². Ta površina odgovara idealnom suvlasničkom udjelu od 1/5, uzevši u obzir ukupnu površinu od 229 m² obiju čestica koje su predmetom postupka. Dana 9. prosinca 2024. predlagatelj i protustranka sklopili su Nagodbu, ovjerenu pod brojem OV-2780/2024 (dalje u tekstu: Nagodba). Nagodbom su otklonjeni nedostaci Ugovora od 24. travnja 2009. i Ugovora od 22. svibnja 2009. radi njihove zemljišnoknjižne provedbe, te je uređen način korištenja nekretnine do parcelacije. Nakon sklapanja nagodbe predlagatelj je izradio prijavni list, a nakon što je isti sačinjen i proveden u zemljišnoj knjizi protustranka je neosnovano odbila potpisati sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice, iako je prethodno postignut dogovor između stranaka. Zaključno predlaže da sud razvrgne suvlasničku zajednicu nekretnina geometrijskom diobom na način da predlagatelju pripadne u samovlasništvo zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, površine 45m2, a protustranci zk.čbr.

2987/6, [adresa], oranica, površine 184m2.

2. Predlagatelj je uz prijedlog dostavio izvornik zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iz kojega je sud utvrdio da je predlagatelj uknjižen kao suvlasnik u 1/5 dijela, a protustranka u 4/5 dijela koji u ovome postupku predstavlja javnu ispravu, a suvlasnički udjeli između stranaka nisu sporni.

3. Protustranka je podneskom od 9. veljače 2026. dostavila odgovor na prijedlog u kojem je u bitnome priznala da je za potrebe postupka izrađen geodetski elaborat za zemljišnu knjigu, da nije sporno da je protustranka odbila sklopiti sporazum o diobi geometrijskom diobom i da su dana 22. svibnja 2009. godine (ovjera potpisa izvršena je 28.05.2009. godine) između ĆT i UT i protustranke sklopljen ugovor o darovanju u pogledu geometrijski određenog dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to u površini od 29 m2 uzduž međe sa susjednom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Zaključno navodi da je predlagatelju trebala pripasti čestica površine 29m2, a ne 45m2.

4. Tijekom postupka je utvrđeno:

- da su zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 184m2 i zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, površine 45m2, sveukupne površine 229m2 u suvlasništvu predlagatelja TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/5 dijela i protustranke PT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 4/5 dijela upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagreb

- da je prije pokretanja postupka ovoga postupka u zemljišnoj knjizi proveden Prijavni list za zk klasa: 932-06/2025-02/4756 01.12.2025 15.10.2025, obavijest za z.k. 30.10.2025 predmetom kojega je bilo promjena broja, oblika, površine i izgrađenosti zk. čbr. [katastarska čestica], oranica u Medveščini, površine 64 čhv na sada novoformirane zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 184m2 i zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, površine 45m2 što među strankama nije sporno, a koji upis je proveden pod poslovnim brojem Z-62057/2025

- da je prije pokretanja ovoga postupka predlagatelj nakon provedbe prijavnog lista i formiranja novih zemljišnoknjižnih čestica sastavio sporazum o razvrgnuću suvlasništva geometrijskom diobom koji je dostavljen uz prijedlog, a koju ispravu je protustranka odbila potpisati

- da su pravni prednici predlagatelja ĆT i UT od protustranke PT na temelju Ugovora o darovanju nekretnine od 22. svibnja 2009. (ovjera potpisa od 28. svibnja 2009.) stekli dio od 29 m2 (8 čhv) ili 1 metar širine uzduž sa daroprimateljevom katastarskom česticom 2987/5

- da je predlagatelj uknjižen kao samovlasnik susjedne čestice zk. čbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- list 4 spisa

- da su predlagatelj i protustranka sklopili Nagodbu od 26. studenog 2024. na kojima su ovjereni njihovi potpisi pod brojem OV-2780/2024, a kojom su najprije utvrdile kao nesporno da je 24. travnja 2009. između ĆT i UT i KT sklopljen ugovor o darovanju dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], danas upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvu TT, u površini od 45 m² uzduž međe s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to u cijelost i- članak 1. Nagodbe

- da je u Nagodbi od 26. studenog 2024. učinjeno nespornim da je dana 28. svibnja 2009. između ĆT i UT i PT (protustranke u ovome postupku) sklopljen ugovor o darovanju dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], u kojem je navedena površina od 29 m², dok je kako stranke same navode u Nagodbi u ugovoru trebalo biti naznačeno 45 m², jednako kao i u ugovoru od 24. travnja 2009. – članak 1. 1) b) Nagodbe

- da je u Nagodbi od 26. studenog 2024. nesporno utvrđeno da su ĆT i UT djed i baka TT, te da su na njega ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju prenijeli vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da je KT brat CT. Nadalje, proizlazi da su ĆT i UT s ČT i KT sklopili spomenute ugovore kako bi uskladili stanje u naravi s upisima u zemljišnim knjigama, ali da su ne znajući kako to pravilno učiniti, ugovore sročili na način da u njima nisu odredili idealne suvlasničke omjere, zbog čega ti ugovori nisu mogli biti provedeni u zemljišnim knjigama.- članak 1. 1) c i e Nagodbe

- da su člankom 2. Nagodbe detaljno uredile način korištenja i vlasničkih prava u odnosu na točno geometrijski određeni dio zk.čbr. 2987/6 na način da predlagatelju pripada površina od 45m2, a kojega je on već u posjedu, odnosno da protustranka ne izvršava vlasnička prava na tome dijelu čestice, dok je protustranka u posjedu ostatka četice zk.čbr. 2987/6, odnosno da stranke nisu u suposjedu nekretnine zk.čbr. 2987/6 k.o. Remete

- da je među strankama u ovome postupku sporno da li predlagatelju pripada čestica površine 29m2 ili 45m2 obzirom da upravo samo tu činjenicu čini spornom protustranka

- da se protustranka uopće u svome odgovoru na prijedlog nije očitovala na okolnost sklopljene nagodbe između stranaka ovoga postupka, a kojim pravnim poslom su u bitnome učinjene nesporne sve činjenice koje su relevantne za ovaj postupak (odnosi između pravnih prednika stranaka u vezi pravnih poslova koji su prethodili sklapanju nagodbe i pravnog posla na temelju kojih protustranka tvrdi da predlagatelju pripada čestica od 29m2), a u kojoj je jasno naznačeno da predlagatelju pripada čestica površine 45m2 jer je površina od 29m2 bila pogrešno naznačeno, a koja je u isključivom posjedu predlagatelja, dok protustranci pripada ostatak čestice odnosno da na konkretnoj nekretnini ne postoji faktični suposjed suvlasnika u odnosu na nekretninu koja je predmetom ovoga postupka

- da je upravo nakon sklapanja nagodbe predlagatelj izradio prijavni list, a kojim je u zemljišnoj knjizi od osnovne zk. čbr. [katastarska čestica], površine 64 čhv formirao nove dvije zemljišnoknjižne čestice od kojih zk. čbr. [katastarska čestica] ima upravo površinu 45m2 kako je to ugovoreno u samoj nagodbi, a zk. čbr. [katastarska čestica], površinu 184m2

5. Dana 27. svibnja 2026. održano je ročište na kojemu je sud postupio u skladu sa svojim ovlastima iz članka 16. st. 3. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/2023 – dalje u tekstu:ZIP) kako bi se na raspravi utvrdila sva činjenična utvrđenja bitna za donošenje odluke i dopunila dokazna sredstva. Na raspravi je punomoćniku protustranke naloženo da se očituje u pogledu sklopljene nagodbe od 26. studenog 2024., odnosno da li istu osporava i navede razloge osporavanja obzirom da se u svome odgovoru na prijedlog uopće nije očitovao na istu. Sud je punomoćniku protustranke naložio da se očituje o Nagodbi od 26. studenoga 2024. jer iz sadržaja navedene Nagodbe proizlazi da su upravo predlagatelj i protustranka, kao njezine ugovorne strane, uredili međusobne odnose glede dijela nekretnine koji je predmet ovog postupka te su pritom izrijekom utvrdili da predlagatelju pripada dio nekretnine površine 45 m². Navedeno je bilo od neposrednog značaja za odlučivanje u ovom postupku, budući da protustranka u svom odgovoru na prijedlog polazi od toga da predlagatelju pripada dio površine od 29 m², pozivajući se pritom na sadržaj ugovora o darovanju od 22. svibnja 2009. (ovjera potpisa 28. svibnja 2009.), dok iz Nagodbe, koju su stranke naknadno sklopile i na kojoj su njihovi potpisi ovjereni, proizlazi upravo suprotno, odnosno da su stranke suglasno utvrdile površinu od 45 m², a da je površina od 29 m² u navedenom ugovoru bila pogrešno naznačena. Stoga je sud smatrao nužnim omogućiti protustranci da se izrijekom očituje o sadržaju i pravnom učinku navedene Nagodbe, osobito o tome osporava li njezinu valjanost, sadržaj ili učinke u dijelu kojim je utvrđena površina od 45 m², te da, ako je osporava, konkretno navede činjenice i razloge na kojima takvo osporavanje temelji. Naime, navedena je okolnost bila odlučna za razjašnjenje spornog pitanja u ovom postupku, budući da je upravo razlika između površine od 29 m², na koju se protustranka poziva, i površine od 45 m², koja proizlazi iz Nagodbe, predstavljala jedinu konkretnu činjeničnu okolnost koju je protustranka osporavala. Međutim, punomoćnik protustranke nije postupio po navedenom raspravnom rješenju suda, budući da u ostavljenom roku, niti naknadno do održavanja sljedećeg ročišta nije dostavio očitovanje o nagodbi od 26. studenoga 2024., a niti se očitovao osporava li istu i iz kojih razloga. Kako je takvo očitovanje bilo potrebno radi razjašnjenja odlučnih činjenica vezanih uz površinu dijela nekretnine koji prema sadržaju Nagodbe pripada predlagatelju, sud je radi raspravljanja navedenih okolnosti zakazao daljnje ročište za 15. rujna 2026. godine. Na navedeno ročište punomoćnik protustranke, iako uredno pozvan, nije pristupio zbog čega je sud imajući u vidu stanje spisa i provedene dokaze, odlučio postupak zaključiti te odluku donijeti na temelju tako činjeničnog stanja utvrđenog u tijeku postupka.

6. Odredbom čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje u tekstu:ZV) propisano je da svaki suvlasnik ima pravo tražiti razvrgnuće suvlasništva, a budući je riječ o sudskom razvrgnuću sud je vezan strogim zakonskim odredbama glede načina razvrgnuća suvlasničke zajednice, tako da ukoliko zakonske odredbe ne dopuštaju geometrijsku diobu nekretnine stvar se može podijeliti civilno ili isplatom. Odredbom čl. 48 st. 2. ZV-a propisano je da će pravo na razvrgnuće ostvarivati suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno. Odredbom čl. 50. st. 1 ZV -a propisano je da kad razvrgnuće provodi sud da je vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona, dok je odredbom članka 50. st. 2. ZV-a propisano je da ako sud nije glede razvrgnuća vezan u smislu stavka iz članka 50. st. 1. da će sud djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

7. Protustranka tijekom trajanja ovoga postupka nije osporila postojanje niti valjanost Nagodbe od 26. studenoga 2024., a niti je iznijela bilo koji činjenični navod kojim bi dovela u pitanje njezin sadržaj ili pravne učinke, zbog čega je sud sadržaj Nagodbe uzeo kao osnov za donošenje odluke u ovome postupku. Iz Nagodbe proizlazi da su njome stranke sporazumno uredile način razvrgnuća suvlasništva na predmetnoj nekretnini, utvrdivši da predlagatelju pripada geometrijski točno određeni dio površine 45 m², dok protustranci pripada preostali dio zk.č.br. 2987/6 k. o. [katastarska općina], koja je prije diobe imala ukupnu površinu od 64 čhv, te da između njih ne postoji suposjed, nego svaka stranka ima u posjedu točno fizički odvojen i određen dio nekretnine. Sukladno tako sklopljenoj Nagodbi, naknadno je izrađen i proveden prijavni list u zemljišnoj knjizi kojim je dio površine od 45 m² izdvojen i zemljišnoknjižno formiran kao novoformirana zk.č.br. 2987/9 k. o. [katastarska općina], dok preostali dio čini novoformiranu zk.č.br. 2987/6 k. o. [katastarska općina], površine 184 m². Protustranka se u odgovoru na prijedlog ne može valjano pozivati na odredbu iz ugovora od 22. svibnja 2009. (ovjera potpisa 28. svibnja 2009.), sklopljenog između protustranke kao darodavatelja te ĆT i UT kao daroprimatelja, prema kojoj bi predlagatelju pripadala površina od 29 m², budući da je upravo ta okolnost naknadno, izričito i suglasnom voljom obiju stranaka razriješena Nagodbom od 26. studenoga 2024., u kojoj je u članku 1. točki 1. b) nedvosmisleno utvrđeno da je u navedenom ugovoru trebalo stajati 45 m², a ne 29 m², jednako kao u ugovoru od 24. travnja 2009. Slijedom toga, sud nije prihvatio ni navod protustranke da predlagatelju pripada površina od 29 m², a niti njezin prigovor da je prijavni list pogrešno izrađen jer su oba navoda u izričitoj suprotnosti sadržaju Nagodbe koju je protustranka sama sklopila i potpisala, a čiju valjanost, sadržaj ili pravne učinke u ovom postupku nije osporila na bilo koji način. Kako pravni posao kojim su stranke naknadno i suglasno utvrdile sadržaj svojega pravnog odnosa ima prednost pred ranijom očito pogrešno sročenim ispravama iz kojeg razloga su stranke nagodbom uredile svoje pravne odnose, pa se njezin prigovor o površini od 29 m² koja treba pripasti predlagatelju kao osnova za odbijanje sklapanja sporazuma o razvrgnuću suvlasništva ne može prihvatiti kao pravno osnovana. Protustranka pritom nije navela niti dokazala postojanje bilo koje okolnosti zbog koje bi se pravni učinci Nagodbe mogli biti sporni, a unatoč tako uređenim odnosima na temelju pravnog posla je odbila je potpisati ispravu potrebnu za dobrovoljno razvrgnuće suvlasništva, zbog čega je predlagatelj, prema ocjeni ovoga suda osnovano zatražio pravnu zaštitu pokretanjem ovog postupka.

8. Na temelju svega iznijetoga, sud je utvrdio da je nekretnina već prethodno podijeljena geometrijski na dvije zemljišnoknjižne čestice, odnosno da između stranaka postoji sporazum oko načina diobe jer to proizlazi iz nagodbe kao sporazuma samih stranaka, slijedom čega novoformirana zk.č.br. 2987/9 k. o. [katastarska općina], površine 45 m², treba pripasti predlagatelju u samovlasništvo, dok novoformirana zk.č.br. 2987/6 k. o. [katastarska općina], površine 184 m², treba pripasti protustranci u samovlasništvo iz kojeg razloga je sud primjenom odredbe članka 50. ZV-a odlučio kao u točki I. i II., izreke ovoga rješenja.

9. Predlagatelj je na ročištu održanom dana 15. rujna 2026. podnio zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 599,14 EUR-a prema troškovniku koji je predao u sudski spis uz zahtjev za naknadom troškova sudske pristojbe u iznosu od 6,64 na prijedlog i pristojbe na rješenje u iznosu od 30,00 EUR-a.

10. Zahtjev predlagatelja za naknadom troška je djelomično osnovan.

11. Zakon o izvanparničnom postupku u čl.32.st.1. ZIP propisuje da će o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja. Sud će, u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima, o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti (čl.32.st.2. ZIP). Stranka je dužna neovisno o ishodu postupka naknaditi drugoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se dogodio toj stranci (čl.32.st.3. ZIP). Sud će o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove (čl.32.st.4. ZIP). U ostalim slučajevima svaka stranka snosi svoje troškove (čl.32.st.5. ZIP). U konkretnom slučaju sud nalazi da je troškove predmetnog postupka, u smislu čl. 32. st. 3. ZIP-a uzrokovala protustranka svojom krivnjom.

11.1. Naime, prije pokretanja ovog postupka predlagatelj je poduzeo sve potrebne radnje radi dobrovoljnog razvrgnuća suvlasničke zajednice postupajući pritom sukladno nagodbi od 26. studenoga 2024., dao je o svome trošku izraditi prijavni list koji je potom proveden u zemljišnoj knjizi, te je protustranci ponudio sklapanje odgovarajuće isprave radi provedbe razvrgnuća. Unatoč tome, protustranka je prema ocjeni ovoga suda neosnovano odbila potpisati ispravu potrebnu za dobrovoljno razvrgnuće, zbog čega je predlagatelj bio prisiljen pokrenuti ovaj postupak, a čime mu je protustranka prouzročila troškove vođenja ovoga postupka. Nakon pokretanja ovog postupka protustranka također nije poduzimala radnje kojima bi pridonijela njegovu bržem i učinkovitijem okončanju, već bez opravdanog razloga nije postupila po raspravnom rješenju suda od 27. svibnja 2026., kojim joj je naloženo očitovati se o Nagodbi od 26. studenoga 2024. i razlozima njezina eventualnog osporavanja, a potom nije pristupila niti na ročište zakazano za 15. rujna 2026. iako je na isto bila uredno pozvana. Navedeno ročište sud je zakazao upravo radi daljnjeg raspravljanja o navodima protustranke iz odgovora na prijedlog i razjašnjenja odlučnih činjenica, pa je njezinim izostankom i prethodnim nepostupanjem po nalogu suda izostalo svako daljnje razjašnjenje eventualno spornih okolnosti s njezine strane. Imajući u vidu cjelokupno postupanje stranaka, sud ocjenjuje da je predlagatelj prije pokretanja ovog postupka poduzeo sve što je bilo potrebno radi pokušaja sporazumnog razvrgnuća suvlasničke zajednice, čime bi se potreba za vođenjem sudskog postupka i nastankom s njim povezanih troškova u cijelosti otklonila. Nasuprot tome, potreba za pokretanjem i vođenjem ovog postupka, kao i troškovi koji su njegovim vođenjem nastali na strani predlagatelja, posljedica su postupanja protustranke, koja nije pristala na dobrovoljno razvrgnuće, a nakon pokretanja postupka nije postupala po nalozima suda niti je pristupala raspravljanju radi razjašnjenja pitanja koja je sama istaknula kao sporna. Slijedom navedenoga, sud nalazi da postoji neposredna uzročna veza između postupanja protustranke i nastanka troškova predlagatelju nastalih radi njegova zastupanja putem punomoćnika. Stoga je protustranka neovisno o ishodu postupka, dužna predlagatelju naknaditi opravdane i za vođenje postupka potrebne troškove koje je svojim postupanjem uzrokovala.

12. Zakon o parničnom postupku u čl.155. (Narodne novine broj: 26/1991, 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022,155/2023, 146/25

– ZPP), koji se u izvanparničnom postupku primjenjuje na temelju čl.2. ZIP – a, propisuje da pri odlučivanju koji će se troškovi naknaditi stranci, sud uzima u obzir samo troškove koji su bili potrebni radi vođenja postupka. O navedenim troškovima (troškovi potrebni za vođenje postupka) i njihovoj visini odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti. Vrijednost predmeta spora predlagatelj je u prijedlogu naznačio u iznosu od 1.327,23 EUR-a.

12.1. Odluka o troškovima postupka temelji se, sukladno čl. 32. st. 3. ZIP – a, i na Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/2023 – OT).

12.2. Sud je predlagatelju priznao sljedeće troškove prema OT: za sastav prijedloga od 5. siječnja 2026. godine nagradu u iznosu od 50,00 bodova, prema Tbr. 16. t. 1. u vezi s Tbr. 7. t. 1. OT, sastav podneska od 19. veljače 2026. godine nagradu u iznosu od 12,50 bodova, prema Tbr. 16. t. 4. OT. Naime, s obzirom na vrijednost predmeta postupka od 1.327,23 eura, prema Tbr. 7. t. 1. OT za predmetnu vrijednost pripada nagrada od 100 bodova. Za sastav prijedloga u procjenjivom izvanparničnom postupku, prema Tbr. 16. t. 1. OT, pripada 50 % navedene nagrade, odnosno 50 bodova. Za sastav ostalog podneska, prema Tbr. 16. t. 4. OT, pripada 25 % nagrade iz Tbr. 16. t. 1. OT, odnosno 12,50 bodova. Stoga nije osnovan zahtjev predlagatelja za priznanje nagrade u iznosu od 25 bodova za sastav podneska od 19. veljače 2026., budući da se postotak od 25 % iz Tbr. 16. t. 4. OT ne obračunava od osnovne nagrade od 100 bodova iz Tbr. 7. t. 1. OT, već od nagrade koja prema Tbr. 16. t. 1. OT pripada za sastav prijedloga u procjenjivom izvanparničnom postupku, odnosno od 50 bodova. Slijedom toga, 25 % od 50 bodova iznosi 12,50 bodova. Navedeni podnesak sud je ocijenio potrebnim za vođenje postupka jer je sud pozvao predlagatelja da se, nakon zaprimanja odgovora na prijedlog, očituje o tome postoji li mogućnost dobrovoljnog razvrgnuća suvlasničke zajednice, a navodi iz tog podneska uzeti su u obzir prilikom donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari, pristup na ročište održano dana 27. svibnja 2026. u iznosu od 75 bodova i pristup na ročište održano dana 15. rujna 2026. u iznosu od 75 bodova.

12.3. S obzirom da vrijednost 1 boda iznosi 2,00 eura (Tbr.54.), priznati troškovi iznose 425,00 eura na ime zastupanja u osobi odvjetnika.

12.4. Na navedeni iznos obračunat je porez na dodanu vrijednost (PDV) po stopi od 25% (Tbr.46) u iznosu 106,25 eura.

12.5. Ukupan iznos troškova koji je sud priznao predlagatelju iznosi 531,25 eura na ime troškova zastupanja po punomoćniku uz trošak sudske pristojbe na prijedlog u iznosu od 6,64 EUR-a i trošak od 30,00 eura na ime troškova sudske pristojbe na ovo rješenje, dakle sveukupni troškovi postupka iznose 567,89 EUR-a.

12.6. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u toč. III. izreke rješenja.

13. Sud predlagatelju nije priznao sljedeći troškak prema OT: sastav podneska od 10. lipnja 2026.- požurnica kojim isti predlaže nastavak postupka uslijed ne postupanja protustranke jer je ocijenio da isti nije bio potreban za vođenje postupka.

13.1 Ukupan iznos troškova koji sud nije priznao predlagatelju iznosi 50,00 eura.

13.2. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u toč.IV. izreke rješenja.

14. Slijedom svega iznijetoga, sud je odlučio kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu, 22. rujna 2026.

SUDAC:

Lea Golomeić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točke I. i II. ovoga rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

Dostaviti:

1. Predlagatelju- putem punomoćnika- uz rješenje o sudskoj pristojbi u iznosu od 30,00 EUR-a

2. Protustranci