Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3977/2023-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Vlatke Fresl Tomašević, predsjednice vijeća, Ilijane Petyo, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Tomislava Aralice, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja – predlagatelja osiguranja: 1. CR [adresa] iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ABC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. SDF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. CRL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Bore Erceg, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika – protivnika osiguranja: 1. ČR pok. ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. VR pok. ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Željko Živković, odvjetnik u Šibeniku, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja i žalbi tuženika protiv presude i rješenja (pogrešno nazvano samo rješenje) Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-324/2022 od 7. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 22. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda (pogrešno označena kao rješenje) Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-324/2022 od 7. lipnja 2023. (toč. I.-V. i VII. izreke) i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred drugim sucem pojedincem.

II. Ukida se rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-324/2022 od 7. lipnja 2023. (toč. VI. izreke) u dijelu kojim su novčane tražbine 1.- 4. tužitelja- predlagatelja osiguranja radi kojih je donesena privremena mjera određene u iznosima u kunskoj protuvrijednosti eur po prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate, bez vraćanja na ponovni postupak.

III. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom odlukom (nazvanom rješenje iako je pravilno trebalo stajati presuda i rješenje) pod toč. I. izreke naloženo je 1. i 2. tuženicima solidarno 1. tužiteljici isplatiti iznos od 16.633,15 eur u protuvrijednosti u kunama po prodajnom tečaju na dan isplate zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 3.274,15 eur u protuvrijednosti u kunama po prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate teku od dana 25. travnja 2006. do isplate, te na iznos od 13.370,00 eur u protuvrijednosti u kunama po prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate teku od dana 17. svibnja 2006. do isplate. Nadalje, naloženo je tuženicima da solidarno isplate 2. tužitelju, 3. tužitelju i 4. tužitelju svakom iznos od 2.767,74 eur u protuvrijednosti u kunama po prodajnom tečaju HNB- a na dan isplate zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 545,52 eur u protuvrijednosti u kunama po prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate teku od dana 25. travnja 2006. do isplate, na iznos od 2.222,22 eur u protuvrijednosti u kunama po prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate teku od dana 17. svibnja 2006. do isplate (toč. II., III. i IV. izreke). Pod toč. V. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu kao neosnovan. Pod toč. VI. izreke donesena je privremena mjera kojom se radi osiguranja novčane tražbine tužitelja u iznosima kako su navedeni pod toč. I.-IV. izreke i osiguranja troškova postupka osiguranja i troškova parničnog postupka zabranjuje 1. tuženiku-protivniku osiguranja otuđenje i opterećenje nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i čest. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a 2. tuženiku-protivniku osiguranja otuđenje i opterećenje nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], čest. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], čest. br. [katastarska čestica] i čest. br. [katastarska čestica] sve Z. U. [broj ZK uloška] i čest. br. [katastarska čestica] i čest. br. [katastarska čestica] sve Z. U. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina], Pod toč. VII. izreke naloženo je tužiteljima naknaditi tuženima parnični trošak u iznosu od 18.156,64 EUR/136.801,20 kn.

2. Tužitelji žalbom sadržajno pobijaju presudu u kojem nisu uspjeli i rješenje, i to iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP), te ih predlažu preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje, uz naknadu troška žalbe.

3. Tuženici pobijaju sadržajno presudu u dijelu u kojem nisu uspjeli, i to iz svih zakonskih žalbenih razloga te predlažu pobijanu presudu preinačiti, podredno ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traže trošak žalbe.

4. Na žalbe nisu dati odgovori.

5. Žalbe su osnovane.

6. Ovaj drugostupanjski sud je na temelju čl. 365. st. 2. ZPP ispitao pobijanu odluku u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Navodi tužitelja da je prvostupanjski sud o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja odlučio rješenjem, a trebao je odlučiti presudom, nisu od utjecaja, jer se radi o pogrešci koja se može ispraviti u svako doba. Okolnost da je data pogrešna uputa o lijeku koja za žalbu protiv presude iznosi 15 dana umjesto naznačenog roka od 8 dana, nije od utjecaja, jer kada se radi o roku kraćem od zakonskog, primjenjuje se zakonski rok.

8. Iz stanja spisa i provedenog dokaznog postupka proizlaze sljedeća utvrđenja :

- da je bio sklopljen predugovor o kupoprodaji nekretnine od 13. travnja 2006. kojim prodavatelj ZR prodaje, a kupci ĆČ i C.Ž kupuju nekretninu čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u naravi kuća i dvor površine 128 m[2] ) i to ĆČ za 2/3 dijela i C za 1/3 dijela, da je ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 195.700,00 Eura u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan isplate čija isplata je ugovorena na način da se iznos od 19.570,00 eura u protuvrijednosti kuna na ime kapare isplaćuje najkasnije u roku od petnaest dana od dana potpisivanja predugovora na devizni račun prodavatelja, iznos od 80.000,00 eura isplati najkasnije do 01. lipnja 2006. na devizni račun prodavatelja i da se preostali iznos ugovorene cijene isplaćuje na ruke prodavatelju najkasnije do 15. srpnja 2006., da kupci stupaju u miran i nesmetan posjed nekretnine u cijelosti slobodne od osoba sa svim pripadajućim stvarima i inventarom odmah nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora i isplate ugovorene kupovnine u cijelosti, da je prodavatelj jamčio kupcima da je nekretnina njegovo isključivo vlasništvo i da nije opterećena nikakvim knjižnim ili izvanknjižnim teretima,

- da je nakon toga bio između navedenih stranaka 10. srpnja 2006. sklopljen ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine kojim je bila ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 100.000,00 eura u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan isplate čija isplata je ugovorena na način da se potvrđuje da su kupci iznos od 19.570,00 Eura u protuvrijednosti kuna na ime kapare i iznos od 80.000,00 eura već isplatili na devizni račun prodavatelja i da kupci u trenutku potpisivanja kupoprodajnog ugovora na ruke prodavatelja isplaćuju preostali iznos kupoprodajne cijene od 430,00 eura u protuvrijednosti kuna čime da je u cijelosti podmirena ugovorena kupoprodajna cijena, da će kupci stupiti u miran i nesmetan posjed nekretnine u cijelosti slobodne od osoba sa svim pripadajućim stvarima i inventarom najkasnije do 15. srpnja 2006., da je prodavatelj jamčio kupcima da je nekretnina njegovo isključivo vlasništvo i da nije opterećena nikakvim knjižnim ili izvanknjižnim teretima, da je prodavatelj izričito dopustio i ovlastio kupce da temeljem ugovora bez daljnjih pitanja, odobrenja ili suglasnosti ishode uknjižbu prava vlasništva nekretnine na svoje ime ,

- da je uknjižba prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini u zemljišnoj knjizi u korist Č (M) za 2/3 dijela i C.Z za 1/3 dijela provedena na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine od 10. srpnja 2006. i rješenja Ministarstva pravosuđa, klasa: UP/I-940-01/07-01/2520, klasa: 514-04-02-02/4-08-4 od 24. studenoga 2008. kojim je dana suglasnost za stjecanje prava suvlasništva na nekretnini koja je predmet ugovora o kupoprodaji od 10. srpnja 2006. (prijedlog od 26. kolovoza 2009. br. Z-5859/2009)

- da su nasljednici iza pok. ZR, umrlog dana **.**.2008. proglašeni supruga TR, kći KR, sin ČR i sin VR,

- da su nasljednici iza pok. C, umrlog **.**.2021., njegovi sinovi CRLN, JR AR ČRL i RR ČRL svaki u 1/3 dijela,

- da su u parničnom postupku pokrenutom kod Općinskog suda u Velikoj Gorici pod posl. br. P-878/06 po tužbi tužitelja IR i ŽR, koji su taj spor zabilježili u zemljišnoj knjizi pod br. Z-3558/08 od 2. lipnja 2008., protiv tuženika FR, LR i ZR (kasnije iza pok. ZR koji je umro u tijeku postupka njegovih nasljednika TR, V, ĐR i UR), pravomoćno utvrđen ništavim ugovor o prodaji predmetne nekretnine od 14. ožujka 2003. između tužitelja i MR kao i aneks tog ugovora; ugovor o zajmu sa osiguranjem novčane tražbine prijenosom prava vlasništva na predmetnoj nekretnini sklopljen između MR i LR sa izjavom LR br.OU-276/03 i naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Šibeniku uspostaviti zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe navedenih ugovora na način da se tužitelji IR i ŽR upišu kao suvlasnici prijeporne nekretnine svaki u ½ dijela; pravomoćno utvrđen inegzistentnim, odnosno nepostojećim i bez ikakvog pravnog učinka u odnosu na tužitelje IR i ŽR kupoprodajni ugovor od 30. lipnja 2003. između LR i ZR, te naloženo brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog temeljem kupoprodajnog ugovora od dana 30. lipnja 2003. i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog kakvo je bilo prije provedbe navedenog ugovora na način da se kao suvlasnici čest. zgr. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvor, površine 1a 28 m[2] , upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upišu kao suvlasnici tužitelji IR i ŽR svaki u ½ dijela,

- da je na temelju presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, P-878/06 od 26. studenoga 2009., presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, P-934/15 od 21. travnja 2016. (točka I. presude), presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, Gž-2015/2016 od 1. ožujka 2017. i presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, Gž-613/2019 od 7. kolovoza 2019. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, P -405/2018 od 31. siječnja 2019., rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel u Šibeniku, Z-16893/2020 od dana 13. rujna 2021. u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja IR i ŽR u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretnini čest. zgr. [katastarska čestica], kuća i dvor, površine 119, Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Č (M) za 2/3 dijela i CZ za 1/3 dijela dopuštena uknjižba prava suvlasništva u korist IR za ½ dijela i ŽR za ½ dijela uz istodobno brisanje prava suvlasništva upisanog u korist Č (T) i C,

- da je zapisnikom o primopredaji nekretnine sastavljenim od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Veljka Čađenovića utvrđeno da je po zahtjevu IR **.**.2022. izvršena predaja u posjed nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

9. U odnosu na žalbene navode tuženih treba reći da je prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je u odnosu na predmet ugovora nastupila potpuna sudska evikcija uslijed utvrđenog prava suvlasništva trećih osoba čime je tužiteljima predmetna nekretnina trajno i potpuno oduzeta sa svim pripadajućim pravima, pa je slijedom potpune sudske evikcije ugovor između pravnog prednika tuženika ZR i 1. tužiteljice i pravnog prednika 2.-4. tužitelja raskinut po samom zakonu čime su prema odredbi čl. 368. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, dalje ZOO) ugovorne stranke oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete, te sukladno odredbi čl. 368. st. 2. i st. 5. ZOO 1. tužiteljica kao kupac i 2.-4. tužitelji kao nasljednici pokojnog oca – kupca imaju pravo na povrat onoga što su dali po osnovi raskinutog ugovora.

10. Odredba čl. 430. st. 1. ZOO propisuje da prodavatelj odgovara ako na prodanoj stvari postoji neko pravo trećega koje isključuje kupčevo pravo, a o čijem postojanju kupac nije bio obaviješten, niti je pristao uzeti stvar opterećenu tim pravom.

11. Neosnovani su žalbeni navodi tuženih koji ustraju u prigovoru nedostatka pasivne legitimacije smatrajući da su tužitelji svoj zahtjev trebali usmjeriti prema MR i LR koji su počinili kaznena djela i sklopili nevaljane pravne poslove na temelju kojih su se upisali u zemljišne knjige.

12. U konkretnom slučaju radi se o odgovornosti prodavatelja ZR za pravne nedostatke na predmetnoj nekretnini po ugovoru o kupoprodaji od 2006., koja nekretnina je kupcima oduzeta i time ugovor raskinut po samom zakonu.

13. Učinak raskida sastoji se od toga da svaka strana vrati ono što je primila, što znači da su kupci, ovdje 1. tužiteljica i 2.-4. tužitelji kao nasljednici svog oca, ovlašteni od prodavatelja zahtijevati povrat isplaćene kupoprodajne cijene odnosno sada od njegovih nasljednika koji odgovaraju za dugove ostavitelja pok. ZR prema čl. 139. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje ZON).

14. Bez utjecaja su navodi tuženih da je tužba trećih osoba bila podnesena nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora 2006. Prodavatelj ZR jamčio je ugovorom kupcima da je predmetna nekretnina njegovo isključivo vlasništvo. Prednik tuženika je odgovoran kao prodavatelj stvari jer je kupcima prodao tuđu stvar (nekretninu), te pri tom nije odlučno je li pri tom bio u dobroj vjeri. Prodavatelj odgovara kupcu za pravne nedostatke prodane stvari i za slučaj da nije znao niti morao znati da na prodanoj stvari netko treći polaže neko pravo. Za ocjenu kupčevih prava zbog pravnih nedostataka pitanje savjesnosti, odnosno nesavjesnosti prodavatelja je neodlučno. To pitanje je od značaja samo kod primjene odredaba iz čl. 453. ZOO, koje se u ovom slučaju ne primjenjuju.

15. Osim toga, iz presude Županijskog suda u Velikoj Gorici br. Gž-613/2019 od 7. kolovoza 2019. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, P- 405/2018 od 31. siječnja 2019. proizlazi da je dopuštena uknjižba prava suvlasništva u korist IR za ½ dijela i ŽR za ½ dijela uz istodobno brisanje prava suvlasništva upisanog u korist Č (M) i K jer ZR nije bio pošteni stjecatelj s obzirom da se njegovo postupanje nije moglo smatrati postupanjem u dobroj vjeri prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora 2003. s osobom koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine premda to nije bila, pa se tako ne može smatrati ni da je ZR prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora 2006. postupao u dobroj vjeri.

16. Što se tiče žalbenih navoda tuženih da su tužitelji podnijeli tužbu nakon proteka roka iz čl. 437. st. 1. ZOO jer je parnica koju su pokrenuli IR i NR pravomoćno okončana 7. kolovoza 2019. i da su tužitelji još 2009. saznali da se vodi ta parnica treba reći sljedeće. Činjenica da su treće osobe podnijele tužbu i da je postojala zabilježba spora u trenutku kada su kupci, ovdje 1. tužiteljica i njen pok. suprug, podnijeli prijedlog za uknjižbu prava vlasništva ne predstavlja očito osnovano pravo koje bi isključivalo pravo kupca. Postojanje prava treće osobe treba biti naime posve nesporno, a ishod parničnog postupka kojeg su pokrenuli IR i ŽR nije bio izvjestan, tako da se u tom smislu ne može smatrati da bi saznanje o pravu trećih osoba na predmetnoj nekretnini kupci mogli imati prije dostave rješenja zemljišnoknjižnog suda kojim se briše njihovo pravo suvlasništva pa kako je rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel u Šibeniku, pod br. Z- 16893/2020 doneseno 13. rujna 2021. kojim je na predmetnoj nekretnini određena uknjižba prava suvlasništva u korist IR u ½ dijela i ŽR u ½ dijela uz istodobno brisanje prava suvlasništva upisanog u korist Č (T) i C, a tužba u ovom postupku podnesena 14. veljače 2022., nije protekao prekluzivni rok od godine dana iz čl. 437. st. 1. ZOO, kako je to i utvrdio prvostupanjski sud.

17. Neosnovano je pozivanje tuženih u žalbi na čl. 437. st. 2. ZOO budući da se ista odnosi na situaciju kada je treća osoba pokrenula spor protiv kupca te ovaj pozvao prodavatelja da se u spor umiješa, tako da se navedena odredba ne može primijeniti na konkretan slučaj.

18. Prvostupanjski sud je vezano za isplatu kupoprodajne cijene predniku tuženih ocijenio da je nedvojbeno isplaćen iznos od 100.000,00 eur sukladno kupoprodajnom ugovoru, dok je za preostali iznos od 95.000,00 eur naveo da smatra da tužitelji nisu dokazali da bi taj iznos bio isplaćen prodavatelju, pozivajući se na čl. 221.a ZPP. Međutim, osnovano tužitelji ukazuju na ostvarenu bitnu povredu glede pravilne ocjene provedenih dokaza i paušalan zaključak prvostupanjskog suda o rezultatima dokazivanja u pogledu visine zahtjeva tj. iznosa koji se treba vratiti na ime kupoprodajne cijene. Pravo na ocjenu provedenih dokaza odredbama parničnog postupka pridržano je za sud koji prema svojem uvjerenju i na osnovu savjesne i brižljive ocjene odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane (članak 8. ZPP). Međutim, kod ocjene dokaza sud je ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se mogla provjeriti. Sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer presuda nema razloga o odlučnim činjenicama i onda kad sud nije obrazložio koje činjenice važne za odluku smatra istinitima i na čemu zasniva tu svoju odluku ili kad su u obrazloženju navedeni samo izvedeni dokazi i drugi procesni materijal, a izostali su zaključak i ocjena tih dokaza, kao i onda kad ne postoje razlozi o tome kojim je dokazima sud poklonio vjeru, a kojima nije, te iz kojih razloga je tako postupio. Ovaj sud povodom žalbenih prigovora tužitelja koji navode da sud nije cijenio sve izvedene dokaze (predugovor o kupoprodaji, bankovne izvatke, ugovore o kreditu, ugovor o predujmu i dr.) ocjenjuje da je prvostupanjski sud povrijedio proceduralnu obvezu ispitivanja odlučnih dokaza i navoda stranaka, te da u obrazloženju pobijane odluke nisu dani jasni i dostatni razlozi provedenih dokaza na prethodno navedene okolnosti koje su iznijeli tužitelji, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl . 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

19. Nadalje, osnovano tužitelji ukazuju u žalbi na pogrešan stav prvostupanjskog suda koji smatra da, budući su zakonski nasljednici pok ZR supruga TR, kći KR, sin ČR i sin VR, dok su u predmetnoj tužbi obuhvaćeni kao tuženici isključivo nasljednici ČR i VR, isti odgovaraju za dug ostavitelja razmjerno svojim udjelima kao zakonskih nasljednika pok. ZR (svaki za ¼ dijela u odnosu na iznos kupoprodajne cijene).

20. Odredba čl. 139. st. 4. ZON propisuje da kada ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela. Iz odredbe čl. 139. st. 3. ZON proizlazi i to da svaki nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti koju je stekao nasljeđivanjem s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika. Za međusobne odnose sunasljednika mjerodavna je odredba čl. 139. st. 5. ZN, prema kojoj se među nasljednicima dugovi dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, što znači da ako pojedini sunasljednik podmiri veći iznos od onog koji je razmjeran njegovom nasljednom dijelu, on se ima pravo regresirati od ostalih sunasljednika.

21. Dakle, sunasljednici solidarno odgovaraju za obvezu ostavitelja cijelom svojom imovinom (naslijeđenom i ostalom svojom imovinom) do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, tj. do granice vrijednosti onoga što je sunasljednik stekao naslijedivši dužnika, s tim da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine pazi samo ako taj prigovor istakne nasljednik, a u ovom postupku takav prigovor tuženici nisu stavili.

22. U prvostupanjskoj presudi je izostalo obrazloženje suda u pogledu visine pojedinih iznosa koji su dosuđeni tužiteljima sa kamatama na te iznose. Nadalje, u izreci presude je naložena tuženicima solidarna isplata tužiteljima pojedinih iznosa koji, kada se zbroje, iznose ukupno 24.947,37 eur, što ne odgovara polovici iznosa od 100.000,00 eur koji bi proizlazio iz navoda prvostupanjskog suda da tuženici odgovaraju razmjerno svojim udjelima tj. svaki za ¼ dijela u odnosu na visinu isplaćene kupoprodajne cijene, tako da je izreka proturječna razlozima presude. Stoga je i iz tih razloga ostvarena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

23. Nadalje, s obzirom da je prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj: 57/22, 88/22) od 1. siječnja 2023. u RH službena valuta EUR i kune više ne postoje, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je novčane iznose dosudio u kunskoj protuvrijednosti eur po prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate.

24. Slijedom svega navedenog valjalo je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje, pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP).

25. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će imajući u vidu na što mu je u ovoj odluci ukazano donijeti novu odluku o osnovanosti zahtjeva tužitelja, savjesnom i brižljivom ocjenom, kako nespornih, tako i onih činjenica utvrđenih na temelju izvedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP.

26. S obzirom da je odluka o trošku ovisi o konačnoj odluci o sporu, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku.

27. Kako je u rješenju o privremenoj mjeri prvostupanjski sud pogrešno, kako je već i navedeno, novčanu tražbinu tužitelja koja je predmet osiguranja izrazio u kunskoj protuvrijednosti eur po prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate, u tom dijelu je valjalo na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP valjalo ukinuti rješenje o privremenoj mjeri, bez vraćanja na ponovan postupak.

28. Odluka o troškovima nastalim u žalbenom postupku temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 22. rujna 2026.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević