Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1785/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis kao predsjednika vijeća, Željke Rožić Kaleb kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Ane Gradišek, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jasna Matičević, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice OR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Igor Hrabar, odvjetnik u Zagrebu, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2749/2018- 116 od 14. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 22. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice HR kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2749/2018-116 od 14. studenog 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I i II izreke .

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice HR kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2749/2018-116 od 14. studenog 2025.

II Odbija se žalba tužiteljice HR kao neosnovana i potvrđuje odluka o parničnom trošku sadržana pod točkom III izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2749/2018-116 od 14. studenog 2025. za svotu od 5.812,50 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. s tudenog 2025. pa to isplate.

III Uvažava se žalba tužiteljice HR i preinačuje odluka o parničnom trošku sadržana pod točkom III izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2749/2018-116 od 14. studenog 2025. za svotu od 33,18 eura te rješava:

Odbija se tuženica OR sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u svoti od 33,18 eura.

IV Odbija se žalba tužiteljice HR kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 29 Su -991/2025-3 od 24. travnja 2025.

V Odbija se žalba tužiteljice HR kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2749/18-56 od 24. siječnja 2019.

VI Odbija se tužiteljica HR sa zahtjevom za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom pod točkom I izreke je odbijen tužbeni zahtjev kojim je zatraženo naložiti tuženici predati tužiteljici u posjed dio nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk.ul . 30039 zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisane u A kao kuća [adresa] i dvorište, površine 564 m2, omeđen spojnicama točaka I-II.III.IV i na skici mjesta prijepora ispunjen zelenom bojom, površine 11,60 m2 na način, da s tog dijela nekretnine ukloni žaljeznu ogradu i betonski parapet koji se pružaju pravcem koji je na skici mjesta prijepora označen spojnicom točaka I-II u dužini od 14,78 m2, sve kako je to označeno i opisano u nalazu i mišljenju geodetskog elaborata Vladivoja Relića, dipl.ing.heod . od 09.06.2014. godine (zaprimljen na sudu 16.06.2015. godine), koji čini sastavni dio izreke ove Presude kao i da s tog dijela nekretnine ukloni sve svoje stvari te naknadi tužiteljici troškove ovog parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama, sve u roku od 15 dana.

1.1. Pod točkom II izreke je odbijen eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži naložiti tuženici isplatu 6.699,12 eura za dio nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk. ul. [broj ZK uloška] zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisane u A kao kuća [adresa] i dvorište, površine 564 m2, omeđen spojnicama točaka I-II.III.IV i na skici mjesta prijepora ispunjen zelenom bojom, površine 11,60 m2 na način da s tog dijela nekretnine ukloni željeznu ogradu i betonski parapet koji se pružaju pravcem koji je na skici mjesta prijepora označen spojnicom točaka I-II u dužini od 14,78 m2, sve kako je to označeno i opisano u nalazu i mišljenju geodetskog elaborata Vladivoja Relića, dipl.ing.heod. od 09.06.2014. godine (zaprimljen na sudu 16.06.2015. godine, koji čini sastavni dio izreke ove Presude, kao i da s tog dijela nekretnine ukloni sve svoje stvari, te naknaditi tužiteljici troškova ovog parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama, sve u roku od 15 dana.

1.2. Pod točkom III izreke je naloženo tužiteljici platiti tuženici trošak parničnog postupka u svoti od 5.845,68 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. studenog 2025. godine do isplate, u roku od 15 dana.

2. Prvostupanjskim rješenjem je dopuštena preinaka tužbenog zahtjeva podneskom tužiteljice od dana 24.ožujka 2025. godine.

3. Protiv prvostupanjskog rješenja i presude kao i rješenja poslovni broj 29 Su - 991/2025-3 od 24. travnja 2025. i poslovni broj P-2749/18-56 od 24. siječnja 2019., žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom, preinačiti pobijanu presudu a podredno ju ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem, uz naknadu troškova žalbe.

3.1. Tuženica se u odgovoru na žalbu protivi navodima tužiteljice i njezinu žalbu predlaže odbiti kao neosnovanu a tužiteljica se u očitovanju na odgovor protivi navodima tuženice.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i rješenja kao i postupak koji im je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19. i 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP a budući da su prvostupanjske odluke jasne i razumljive te se mogu ispitati, nije počinjena niti istaknuta bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP a glede rješenja u svezi odredbe čl. 381. st. 1. ZPP.

6. Prvostupanjski sud je također ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je ocjenom dokaza provedenih sukladno načelu iz odredbe čl. 10. st. 1. ZPP , potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

7. Predmet prijepora po tužbenom zahtjevu tužiteljice od 24. ožujka 2025. je zahtjev kojim tužiteljica traži predaju u posjed dijela nekretnine opisane spojnicom točaka I -II u dužini od 14,78 m a površine 11,60 m2 sve prema nalazu i mišljenju geodetskog elaborata Vladivoja Relića od 9. lipnja 2014. te eventualno kumulirani zahtjev kojim traži obvezati tuženicu isplatiti joj 6.699,12 eura za ovaj dio nekretnine budući da je vlasnica i posjednica dijela nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] a tuženica, kao vlasnica i posjednica susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] je izradom betonske ograde sa proširenjem terase ispod koje je izgrađen stambeni prostor-garsonijera, oduzela i umanjila nekretninu u v lasništvu tužiteljice za 11,60 m2.

8. Pobijanim rješenjem je prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbenog zahtjeva prema podnesku tužiteljice od 24. ožujka 2025. smatrajući kako bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama primjenom odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 - dalje: ZPP/03) budući da se tuženica protivila preinaci.

8.1. Tužiteljica je prema sadržaju spisa podnescima od 22. srpnja 2014., 20. listopada 2014., 20. travnja 2015., 2. svibnja 2024. te 24. ožujka 2025. postavljala tužbene zahtjeve te prvostupanjski sud, prema razlozima pobijanog rješenja nije dopustio preinaku tužbe prema tužbenom zahtjevu kojega je tužiteljica postavila još i podneskom od 11. travnja 2025. kao i eventualno kumulirani zahtjev postavljen na ročištu održanom 1. travnja 2025. (str. 381 spisa) jer je ovim zahtjevima tužiteljica postavila potpuno nove zahtjeve u odnosu na prvotno postavljene, za koje bi trebalo utvrđivati druge činjenice i provesti nove dokaze a ne odnose se na pravni temelj predmetne vlasničke tužbe radi predaje u posjed.

8.2. Uz iznijeto prvostupanjski sud ističe kako je tužiteljica preinačila tužbeni zahtjev u travnju 2025. zbog promjena zemljišnoknjižnog stanja koje je provedeno još 2020. dakle, protekom gotovo više od 5 godina zbog čega zaključuje da dopuštenje takve preinake ne bi bilo svrsishodno i ekonomično.

9. Tužiteljica u žalbi protiv ove odluke ukazuje kako je podneskom od 11. travnja 2025. podnijela incidentalnu tužbu na utvrđenje te da je upitno postupanje suda kada tužbeni zahtjev od 24. ožujka 2025. smatra svrsishodnim za konačno rješenje spora a uređenje tužbenog zahtjeva iz podneska od 11. travnja 2025. dakle, nakon 18 dana ne smatra svrsishodnim iako tužbenim zahtjevom od 11. travnja 2025. traži utvrđenje suvlasništva nekretnine tuženice kao deklaratorni preambul presude i kao prethodno pitanje u odnosu na predmet prijepora što predstavlja sklapanje izvansudske nagodbe od 13. prosinca 2019. te da se stoga radi o "bazičnim pravnim odnosima od naročite važnosti u označenom predmetu kako bi se mogla donijeta odluka o kondemnatornom dijelu tužbenog zahtjeva tužiteljice“.

10. Tužiteljica je podneskom od 11. travnja 2025. preinačila tužbu u odnosu na podnesak od 24. ožujka 2025. tako, da je prvim tužbenim zahtjevom zatražila utvrđenje da je suvlasnica nekretnine koja je upisana kao vlasništvo tuženice u dijelu površine 11,60 m2 te da je tuženica dužna dopustiti parcelaciju i provedbu parcelacijskog elaborata kojim će se uskladiti stanje na način da 11,60/401 dijela nekretnine tuženice čini sastavni dio nekretnine tužiteljice a tuženici nalaže sa tog dijela nekretnine ukloniti željeznu ogradu i betonski parapet uz provedbu upisa prava suvlasništva tužiteljice na toj nekretnini u zemljišnim knjigama.

10.1. Eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom u smislu odredbe čl. 188. st. 2. ZPP tužiteljica traži utvrditi da je 13. prosinca 2019. sklopljena izvansudska nagodba između tužiteljice i tuženice, kojoj označuje potpuni sadržaj, gdje između ostalog, navodi da je nastao pravni odnos kojim stranke sklapaju nagodbu glede predmetnog prijepora i rješavaju međusobne odnose a tužiteljica daje suglasnost na geodetski elaborat.

10.2. Ovim podneskom tužiteljica postavlja i drugi eventualno kumulirani zahtjev kojim traži naložiti tuženici isplatu svote od 6.699,12 eura te treći takav zahtjev gdje traži predaju u posjed dijela nekretnine tuženice površine 11,60 m2.

11. Suprotno navodima žalbe tužiteljice, prvostupanjski sud je donoseći odluku o označenim preinakama tužbenog zahtjeva pravilno primijenio odredbu čl. 190. st. 2. ZPP prema kojoj sud može ali i ne mora, dopustiti preinaku, valjanom ocjenom kako ona ne bi bila svrsishodna za konačno rješenje odnosa između stranaka budući da je u ovoj parnici predmet tužbenog zahtjeva od podnošenja tužbe bila predaja u vlasnički posjed dijela čestice te isplata novčane naknade za dio nekretnine glede kojega se traži predaja u posjed.

12. Nasuprot tome, tužbeni zahtjev prema podnesku od 11. travnja 2025. predstavlja tužbu na utvrđenje tužiteljičinog suvlasništva nekretnine upisane u zemljišnim knjigama kao vlasništvo tuženice, parcelaciju odnosno, usklađenje zemljišnoknjižnog stanja sukladno tom utvrđenju te takav upis u zemljišne knjige a potom eventualno kumulirani zahtjev na utvrđenje da je sklopljena izvansudska nagodba koja se odnosi na predmetni parnični postupak te se tako ne radi o incidentalnim zahtjevima iz odredbe čl. 187. st. 3. ZPP već zahtjevima za pružanje potpuno drugačije pravne zaštite od one koju tužiteljica traži tijekom predmetnog parničnog postupka po tužbi podnijetoj još 16. srpnja 2012.

12.1. Radi se naime o potpuno novim samostalnim zahtjevima dakle, preinaci propisanoj odredbama čl. 190. st. 1. i 191. st. 1. ZPP a ne radi se niti i o prethodnom pitanju u smislu odredbi čl. 12. ZPP glede utvrđenja sklopljene izvansudske nagodbe u odnosu na pravni odnos koji je postao sporan tijekom parnice jer je osporen više godina prije sporne preinake, niti o dužnosti suda raspravljati o utvrđenju prava suvlasništva tužiteljice na nekretnini tuženice.

13. Stoga se ovako postavljen tužbeni zahtjev smatra preinakom tužbe i nisu ostvareni žalbeni razlozi koje je tužiteljica istaknula u odnosu na razloge pobijanog rješenja prvostupanjskog suda zbog kojih je odbio preinaku tužbe prema zahtjevu s ročišta održanog 1. travnja 2025. i podnesku od 11. travnja 2025.

14. Glede žalbe tužiteljice podnijete protiv rješenja kojim je odbijen njezin zahtjev za izuzeće prvostupanjskog suca treba reći kako je pobijano rješenje donijeto na temelju odredbe čl. 74. st. 1. ZPP pravilnom primjenom materijalnog prava prema kojemu je sud ovlašten odlučivati o svim pitanjima koja se tiču upravljanju postupkom (čl. 278. st. 1. ZPP) a sudac rukovodi glavnom raspravom (čl. 311. ZPP) i odlučuje koje će predložene dokaze izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. ZPP) što sve ne dovodi u sumnju postupanje prvostupanjskog suca.

14.1. Neosnovani su zato žalbeni razlozi tužiteljice kojima upućuje na uskraćivanje konvencijskog prava-jednakosti oružja u postupku jer tužiteljici niti na koji način u ovom dugotrajnom sudskom postupku nije uskraćena mogućnost „izvođenja dokaza“ pa zakonite razloge ovog pobijanog rješenja tužiteljica ne dovodi u sumnju vlastitom ocjenom tijeka postupka i odlučivanja prvostupanjskog suda čime nije niti došlo do propusta u postupanju na koje neosnovano ukazuje tužiteljica citirajući odluke Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava.

15. Predmet prijepora predstavlja zahtjev tužiteljice kojim traži predaju u vlasnički posjed dijela nekretnine koja je u zemljišnim knjigama upisana vlasništvom tuženice zbog toga, što je 15. lipnja 2012. saznala da je tuženica uzurpirala dio njezine nekretnine i onemogućila joj posjed izradom betonske ograde s proširenjem terase i izgrađenim stambenim prostorom-garsonijerom tako, da betonska ograda odstupa od ucrtane međe na temelju geodetske izmjere i snimke postojećeg stanja sukladno podacima RN-474/77.

16. Prvostupanjski sud, nakon nespornog utvrđenja da je tužiteljica vlasnica z.k. č. br. [katastarska čestica] a tuženica z.k. č. br. [katastarska čestica], prema nalazu i mišljenju vještaka Vladivoja Relića od 12. travnja 2023. a sukladno geodetskom elaboratu br. RN-81/20, utvrđuje da je došlo do promjene oblika i površina predmetnih čestica stranaka tako, da je površina čestice tužiteljice uvećana sa 564 m2 na 590 m2 a tuženice sa 397 m2 na 401 m2 te je evidentiran i novi položaj dijela granice između nekretnina stranaka i nekadašnja granica premještena u novi položaj pa se sporni betonski zid sa željeznom ogradom u cijelosti, u dužini od 16,7 m, nalazi na nekretnini tuženice.

17. Sve je ovo utvrđeno sukladno nalazu i mišljenju označenog vještaka te njegovog saslušanja na ročištu održanom 1. travnja 2025. nakon kojega stranke nisu imale primjedbi niti daljnjih pitanja vještaku pa je tako utvrđeno da je nekretnina tuženice uvećana na teret nekretnine tužiteljice kojoj je pak, na teret ostalih susjednih čestica nekretnina povećana za 26 m2.

18. Pravilnom primjenom odredbe čl. 299. ZPP/03 prvostupanjski sud je predmet spora ocijenio sukladno činjenicama nastalim do trenutka zaključenja glavne rasprave kada predmetni dio nekretnine tužiteljice predstavlja vlasništvo tuženice a sukladno izvatku iz zemljišne knjige prema kojemu nekretnina tuženice sada, na temelju Prijavnog lista iz lipnja 2020. kojim se promijenila površina i izgrađenost nekretnine (Z-48438/2020) ima površinu od 401 m2 dakle, površinu koju stvarno predstavlja predmetna nekretnina u cijelosti u vlasništvu tuženice.

19. Sukladno odredbi čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari i prema odredbi čl. 162. st. 1. ZVDSP ovo pravo može ostvariti od osobe koja posjeduje njegovu stvar dokazivanjem da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

20. Budući da tužiteljica nije dokazala da 11,6 m2 nekretnine predstavlja njezino vlasništvo koje bi se nalazilo u posjedu tuženice jer njezina nekretnina prema izvatku iz zemljišnih knjiga a sukladno Prijavnom listu predstavlja nekretninu površine 401 m2 u odnosu na ranijih 397 m2 odnosno, prema nalazu i iskazu vještaka se spornih 11,60 m2 sada u cijelosti nalazi na čestici upisanoj kao vlasništvo tuženice, tužiteljica ne može uživati vlasničku zaštitu u smislu označenih odredbi ZVDSP i tuženica ima pravo na posjed u smislu odredbe čl. 163. st. 1. ZVDSP.

21. Stoga nisu mogli biti ocijenjeni osnovanim tek paušalni žalbeni razlozi tužiteljice istaknuti glede prvopostavljenog tužbenog zahtjeva..

22. Tužiteljica potom, eventualno kumuliranim zahtjevom traži od tuženice isplatu svote od 6.699,12 eura za dio nekretnine površine 11,60 m2 kao naknadu za predmetno zemljište prema Elaboratu procjene vrijednosti nekretnine sudskog vještaka Ivana Martića od 18. ožujka 2025. budući da je potpis suglasnosti tužiteljice za izradu geodetskog elaborata bio uvjetovan upravo naplatnim pravnim poslom, plaćanjem naknade za predmetno zemljište sukladno nagodbama koje nisu potpisane po strankama.

23. Prvostupanjski sud ovaj eventualno kumulirani zahtjev odbija prethodno utvrđujući kako je tužiteljica tek podneskom od 24. ožujka 2025. spomenula uvjetovanost provedbe geodetskog elaborata naplatnim pravnim poslom te dogovorom stranaka na temelju izvansudske nagodbe.

23.1. Iskazom svjedoka ŠR kojemu su stranke pristupile 2019. sa zahtjevom izrade elaborata kao osnove za okončanje postupka, utvrđuje da je izradio elaborat i stranke na njega dale svoju suglasnost i koji je potom proveden u katastru i zemljišnoj knjizi a njime je usklađeno zk stanje sa stvarnim stanjem te su stranke bile upoznate da će se predložiti spajanje sporne površine čestice u vlasništvu tuženice uz izjavu stranaka da će izvršiti promjenu u katastru ili u zemljišnoj knjizi te da mu stranke nisu dostavile nikakav sporazum a geodetski elaborat RN-81/20 je izradio uz suglasnost i tužiteljice i tuženice.

23.2. Tako prvostupanjski sud zaključuje da je geodetskim elaboratom RN-81/20 izvršeno evidentiranje stvarnog položaja pojedinačno te već evidentiranih katastarskih čestica predmetom kojeg se bile i većine preostalih granica drugih čestica pa kako bi sud u zemljišnim knjigama proveo prijavni list, potrebna je bila suglasnost vlasnika nekretnina koje su zahvaćene provedbom a sama tužiteljica navodi da je dala suglasnost provedbe prijavnog lista RN-81/20 dok njezinu tvrdnju da je trebalo naknadno potpisati izvansudsku nagodbu, što nesporno nije nikada učinjeno, prvostupanjski sud ocjenjuje neosnovanom pa ne postoji nikakva ugovorna niti zakonska osnova na temelju koje bi tuženica bila dužna platiti tužiteljici zatraženu svotu.

23.3. Naime, prema stajalištu prvostupanjskog suda, jedini pravni ugovorni temelj bi ovdje mogao biti, s obzirom da tužiteljica sama tvrdi kako se radi o naplatnom pravnom poslu, sklapanje ugovora o kupoprodaji ali takav ugovor u smislu odredbe čl. 377. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) da bi bio valjan, mora biti sklopljen u pisanom obliku što ovdje nije slučaj s time, da se ukazuje kako je tužiteljici prilikom provedbe prijavnog lista uvećana ukupna površina čestice na štetu nekih drugih susjednih čestica čijim vlasnicima niti tvrdi a niti dokazuje, da bi platila naknadu za povećanje svoje nekretnine.

24. Prvostupanjski sud je pravilnom ocjenom navoda same tužiteljice zaključio kako je pravna osnova zahtjeva tužiteljice za isplatu zatražene svote zapravo ugovor o kupoprodaji jer tužiteljica traži stvarnu naknadu tržišne vrijednosti nekretnine prema broju kvadrata za koje je povećana čestica tuženice.

25. Prema odredbi čl. 247. ZOO je ugovor sklopljen kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora a što su u ovom slučaju predmet i cijena.

25.1. S obzirom da je tužiteljica zatražila vrijednost nekretnine sukladno cijenama odnosno, procjeni vrijednosti nekretnine od 18. ožujka 2025. stranke sigurno nisu niti tijekom bilo kakvih pregovora ugovarale cijenu pa je tako, uz zakonsku obvezu kako ugovor o kupoprodaji nekretnine mora biti sklopljen u pisanom obliku, utvrđen i nedostatak bitnog sastojka ugovora.

26. Potom nije utvrđeno niti postojanje izjave volje tuženice za sklapanje takvog ugovora i koju nije moguće utvrditi nepotpisanom nagodbom a niti prepiskom vršenom između stranaka a sadržaj e-mail prepiske je prvostupanjski sud pravilno bio u mogućnosti, bez ikakvog vještačenja ocijeniti bez obzira na činjenicu da je tuženica pristala na sve uvjete tužiteljice ali među tim uvjetima nije utvrđeno da bi se radilo o sadržaju prijedloga izvansudske nagodbe, nakon čijeg prijedloga su stranke i dalje bile u pregovorima te tako nije bilo moguće utvrditi postojanje suglasnosti volja za sklapanje takvog ugovora kojim bi tužiteljica tuženici prodala prijeporni dio nekretnine niti pak da bi se možebitno radilo o potraživanju tužiteljice u smislu odredbe čl. 1111. ZOO.

26.1. Ovo s tim više, što sam geodetski elaborat ne znači točno određenu površinu nekretnine kakvu stranka očekuje a u ovom slučaju je na temelju izričitog sporazuma stranaka taj elaborat izrađen i njime je točno određena površina nekretnina stranaka na temelju koje je izvršen i upis u katastar i zemljišne knjige, sve u odnosu na cjelovito područje, zajedno sa drugim susjednim nekretninama, za što su obje stranke izričito dale svoju suglasnost za izvršenje promjena sukladno geodetskom elaboratu.

27. I naposlijetku, nije ostvaren žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer prvostupanjski sud, koji je suprotno navodima žalbe proveo dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka ŠR, u pravilnoj primjeni odredbe čl. 10. st. 1. ZPP nije proveo dokaz saslušanjem odvjetnice tužitelja koji ne može predstavljati odlučan dokaz s obzirom da se radi o punomoćnici jedne od stranaka, dakle ne predstavlja nepristranog svjedoka dok informatičko vještačenje nije bilo potrebno s obzirom na sadržaj priloženih e-mail poruka.

28. Nije počinjena niti istaknuta bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP utvrđenjem prvostupanjskog suda da tužiteljica niti tvrdi a niti dokazuje kako bi vlasnicima susjednih čestica platila naknadu jer se radilo samo o zaključivanju prvostupanjskog suda u odnosu na konkretno pravnu situaciju čime prvostupanjski sud nije odlučio preko granice zahtjeva stavljenih u postupku niti je time pokazao arbitrarnost.

29. Slijedom iznijetog je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkom I i II izreke.

30. Prvostupanjsko rješenje poslovni broj P-2749/18-56 od 24. siječnja 2019. donijeto je sukladno odredbi čl. 156. st. 1. ZPP jer je ročište od 8. travnja 2015. odgođeno upravo zbog traženja roka tužiteljice radi uređenja tužbenog zahtjeva gdje je sama označila kako je spremna snositi trošak parničnog postupka ukoliko sud prihvati njezin prijedlog pa stoga ne može s uspjehom osporavati pravilnost ovog rješenja.

30.1. Nadalje, na ročištu održanom 27. studenog 2018. je tužiteljica predala podnesak kojim usklađuje tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju vještaka a tuženik je opravdano tražio rok za očitovanje te je ročište odgođeno zbog čega je prvostupanjski sud, također u pravilnoj primjeni odredbe čl. 156. st. 1. ZPP s obzirom da je geodetsko vještačenje, povodom kojeg je postavljala tužbeni zahtjev dostavljeno tužiteljici 27. travnja 2014. te je tužiteljica imala više nego dovoljno vremena dostaviti podnesak prije održavanja ročišta zbog čega su neosnovani žalbeni navodi tužiteljice kada tvrdi da prvostupanjski sud nije primijenio jednaku procesnu disciplinu prema strankama u postupku, niti se radi o zlouporabi procesnih ovlaštenja i nejednakom postupanju prvostupanjskog suda.

31. Tako je pravilno ocijenjeno da je tužiteljica dužna, neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci ove troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom sukladno pravovremeno podnijetim zahtjevima tuženice za naknadu tih troškova (str. 143 -147 spisa).

32. Odluku o parničnom trošku prvostupanjski sud je donio pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1.. ZPP a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23 i 107/25).

33. Međutim, prvostupanjski sud je tuženici obredio trošak pristupa vještaka na ročište u svoti od 33,18 eura koju svotu je međutim platila tužiteljica kako to osnovano ističe u žalbi.

34. Sukladno svemu je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska odluka o parničnom trošku sadržana pod točkom III izreke presude za svotu od 5.812,50 eura, pobijano prvostupanjsko rješenje o preinaci tužbe kao i rješenja od 24. siječnja 2019. i 24. travnja 2025. a primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP uvažena žalba tužiteljice i preinačeno pobijano prvostupanjsko rješenje sadržano pod točkom III izreke pobijane presude te odbijen zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška u svoti od 33,18 eura.

35. Tužiteljici nije priznat trošak sastava žalbe jer je sa ovom parničnom radnjom uspjela u neznatnom dijelu sporednog traženja.

U Zagrebu, 22. rujna 2026.

Predsjednik vijeća:

Andrina Raspor Flis