REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-23/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K A

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Zlatka Pirca, predsjednika vijeća, Dubravke Šimić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja [obrt], [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Zrinki Golubić, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 6. studenog 2025., poslovni broj: Pn-589/2023-16, u sjednici vijeća održanoj 22. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja [obrt] kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 6. studenog 2025., poslovni broj: Pn-589/2023-16.

II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za nadoknadu troška žalbe, a tuženik CV sa zahtjevom za nadoknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da mu tuženik na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 1.330,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom i naknadi parnični trošak (točka I. izreke); tužitelju je naloženo da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.000,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom pobliže naznačenoj u izreci presude (točka II izreke).

2. Protiv presude žalbu je pravovremeno podnio tužitelj zbog razloga navedenih u članku 353. stavak 1. točke 1. -3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ispravak, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se presuda preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje pred drugog suca pojedinca. Traži trošak žalbe.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu predlaže da se žalba odbije i prvostupanjska presuda potvrdi. Traži trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, izreka presude je razumljiva i ne proturječi sama sebi, niti razlozima presude, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, pa presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

6. Stoga u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se neosnovano ukazuje žalbom, a nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz točki 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

8. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete zbog povreda prava osobnosti u iznosu od 1.330,00 EUR.

9. Tvrdnje tužitelja je, da je tuženik na svom profilu na društvenoj mreži "[obrt]", na kojoj ima 648 pratitelja, 2. veljače 2023., 9. veljače 2023., 13. veljače 2023., 20. veljače 2023., 22. veljače 2023. i 23. veljače 2023., objavljivao tekstove u kojima omalovažava tužitelja i navodi neistine, te ga prikazuje kao nečasnog s ciljem da pridobije članove tužitelja u sindikat čiji je tuženik član, čime je tužitelju nanesena tzv. reputacijska šteta, povreda ugleda i časti i dobrog glasa, jer ga tuženik u javnosti predstavlja kao prekršitelja zakonskih odredbi, i kao sindikat koji članovima brani i uvjetuje ispis, kojeg tuže njegovi članovi radi ispisa, koji manipulira sindikalnim povjerenicima, ne bori se za prava svojih članova, ugrožava prava ostalih državnih službenika i za svoje članove prijevarno pridobiva članove drugih sindikata.

10. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- da je tuženik na svom profilu na "[obrt]"-u objavljivao tekstove, i to:

- 2. veljače u 10:48 - „…Čudne pristupnice u sindikalno članstvo. Dok jedni poštuju Uredbu o zaštiti podataka, na druge kao da se ništa ne odnosi. Usporedite pristupnice…Prva je od [obrt], druga [obrt] CV [obrt], županijski povjerenik za [adresa]“

- 2. veljače u 17:51 - „Članovi [obrt] biraju svoje povjerenike, povjerenici biraju županijskog povjerenika, županijski povjerenici i delegati na skupštini biraju predsjednika koji ne može niti imenovati ni opozvati povjerenika podružnice. Vidim da glavni povjerenik sindikata policije imenuje i opoziva povjerenika neke podružnice.. Znači njihove povjerenike po tome ne bira članstvo. Pogledajte Statut Sindikata policije. Dok mi ne radimo nikakve probleme kod ispisa član [obrt] to ne može ukoliko je dobio kakav bon za praznike ili kakvu pravnu pomoć i to narednih šest mjeseci. Nadalje vidim po portalima da ljudi čekaju po godinu i više dana da im se odobri ispis. I sad dolazimo do reprezentativnosti, kako je [obrt] jak ako na silu zadržava članstvo bez njihove volje. Mi smo prevareni i to i dalje tvrdim. Da li znate da neki njihovi članovi mislim na [obrt] uzimaju advokate te dižu tužbe odnosno prijete tužbama da bi se mogli ispisati iz [obrt]. To nije nikakva demokracija i onaj tko tvrdi da je taj sindikat uspješan, nije u pravu. Stoga, upozoravam sve one koji se žele upisati u [obrt], neka prvo dobro razmisle. Pretražite malo portale i vidjet ćete da ne pišem nešto što prije nisam provjerio. CV [obrt] županijski povjerenik za [adresa]

- 9. veljače u 21:14 i istovjetno 13. veljače u 05:32 - „Krasno je to što naša bivša članica a koja je u mirovini, postaje zaštićeni sindikalni povjerenik u poreznoj upravi. Gospođa postaje sindikalni povjerenik [obrt] u .... A otišla je u mirovinu iz .... Jadan li je sindikat koji umirovljenika postavlja za svog povjerenika u .... To znači da niti taj sindikat niti ta gospođa nemaju nikakve potpore među zaposlenicima Porezne uprave. Ali i dalje smo tu i biti ćemo, a bome i oduprijeti se. CV [obrt]

[adresa] županijski povjerenik za [adresa]

- 20.02.2023. u 21:14 - „Cijena gore, a plaće iste, pa od čega da živi državna i javna sirotinja zaposlena u državnim i javnim službama? Nas državne službenike su prodali jeftino reprezentativni policijski sindikati, da nije bilo sindikata javnih službi dobili bi povišicu da kupimo štrik za vješanje. Ne daj mi Bože tako uspješnih pregovora jer bi propao u zemlju od srama. I to reprezentativni policijski sindikati zovu uspjehom, to je dno dna. Ne vjerujte im. CV, [obrt] županijski povjerenik za [adresa], -

- 22.02.2023. u 15:30 - „Ne vjerujete onima koji vas nagovaraju da se ispišete iz sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i pređete u policijske sindikate, takvi povjerenici to rade radi svojih interesa, ne vaših. Ne nasjedajte prevari. Pogledajte što su državni službenici dobili kolektivnom ugovorom, ništa. Da nije bilo javnih službi, državni službenici ne bi dobili ništa. Upišite se u [obrt]. Ja sam CV, pozivamo vas da se upisujete kod nas radi svojih interesa“

- 22.02.2023. u 17:28 - „Svjestan sam da se neki ispisuju sa svim članovima podružnice, e pa neće moći ove noći. Osobno ću predložiti predsjednici sindikata da zatraži od povjerenika popis svih članova sindikata u jednoj podružnici, potpis svakog člana na njegovoj istupnici pa ukoliko je nema neka se odluka povjerenika ukine jer on sam ne odlučuje u ime svih. A povjerenika obavještavam na Uredbu o zaštiti osobnih podataka iz svibnja 2018.Ovo se ne odnosi na naše povjerenike u Istarskoj županiji, a onaj tko ovo čita, a nije iz [adresa] neka se sam pita. I opet ne vjerujte da se reprezentativni policijski sindikat bori za vas, njih nije ni najmanje briga za vaše plače, uostalom pogledajte si platne liste“

- 23.02.2023. u 05:56 - „Kakva je ovo država ako je policija alfa i omega državnih službenika, što smo mi ostali, poreznici, carinici, sudski službenici, državna odvjetništva, inspektorati. što smo mi ostali? Zar smo mi manje važni od policijskih službenika? Mislim da nismo, a vidim da se diskriminacija prema nama radi od strane nekih policijskih sindikata, pa oduprimo se. Za funkcioniranje ove države i mi smo bitni i naš glas je bitan“,

- da je tuženik zaposlenik Porezne uprave i Županijski povjerenik za [adresa] županiju [obrt] ( dalje: [obrt]),

- da su se u vrijeme spornih objava, aktivno vodili pregovori između pravosudnih dužnosnika i službenika sa predstavnicima izvršne vlasti u [adresa] radi poboljšanja uvjeta rada u pravosuđu i povećanja plaća i ostalih materijalnih prava, a koji pregovori su rezultirali prvo tzv. „bijelim štrajkom“, a zatim i štrajkom državnih službenika u pravosudnim tijelima,

- da je do informacija iz objave tuženik došao iz javnih medija, dopisa tužitelja koji je stavljen na oglasne ploče i dostavljen članovima u Poreznoj upravi, kao i privatnim putem,

- da tuženik na svom profilu na "[obrt]"-u ima 648 pratitelja,

- da je tužitelja povodom navedenih objava na "[obrt]"-u kontaktiralo oko 10-15 osoba, kojima je morao odgovarati na upite vezane za objave,

- da [obrt], nije reprezentativni sindikat, već prava i interese državnih službenika zastupa tužitelj,

11. Temeljem navedenih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da je navedenim objavama tuženik izrazio svoje nezadovoljstvo o načinu rada i postupanju tužitelja prilikom učlanjenja/isčlanjenja članova, imenovanja članova ustrojstvenih tijela, zastupanja svojih članova u odnosu na članove ostalih sindikata i nečlanova, odnosno iznio svoje subjektivno stajalište o postupanju i radu tužitelja, i o sindikatima općenito, izvodeći svoje ocjene i zaključke iz osobnog iskustva u radu [obrt], i iz informacija dobivenih privatnim kanalima i putem javnih medija, kao i da sporne objave predstavljaju vrijednosne sudove tuženika koji ne sadržavaju uvredljiv ton izražaja. Tuženik ima pravo na slobodu izražavanja i mišljenja, te primanja i širenja informacija, pa obzirom na broj pratitelja tuženika na "[obrt]"-u, te da je tužitelja u vezi spornih objava kontaktiralo svega 10-15 osoba, po zaključku prvostupanjskog suda navedene objave nisu dovele do povrede prava osobnosti tužitelja na čast, ugled i dostojanstvo u smislu članka 19. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 63/08, 134/09, 94/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23

– dalje: ZOO), pa je pobijanom presudom odbio tužbeni zahtjev.

12. Tuženik u žalbi osporava navedena utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda, ističe da je stav prvostupanjskog suda zauzet u pobijanoj presudi nepotpun, pogrešan i pristran, da je tuženik u vrijeme objava imao 648 pratitelja na "[obrt]"-u, pa su te objave bile dostupne široj javnosti, te objektivno podobne štetiti časti, ugledu i dobrom glasu tužitelja, navodi da je morao objašnjavati članovima da činjenične tvrdnje u objavama nisu točne, te ukazuje da i sama objava netočne informacije može dovesti do povrede prava osobnosti kod osobe protiv koje je objavljena netočna informacija, pa smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

13. Prema članku 19. ZOO-a svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom (st. 1.). Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. (st. 2.). Pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, čast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privređivanja i dr. (st. 3.).

14. Člankom 1100. ZOO, propisano je da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema (st. 1.). Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (st. 2). Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema (st. 3).

15. U konkretnom slučaju radi se o sporu u kojem se sukobljavaju, s jedne strane, pravo tužitelja na zaštitu časti, ugleda i dostojanstva i, s druge strane, pravo tuženika na slobodu izražavanja. U članku 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN – Međunarodni ugovori broj: 18/97, 6/99, 8/99), propisano je da svatko ima pravo na slobodu izražavanja, ali tko koristi tu slobodu ima dužnost i odgovornost prilikom korištenja te slobode, kao i ograničenja koja su u demokratskom društvu nužna, između ostalog, radi zaštite prava i ugleda drugih. Pri ocjenjivanju razmjernosti mišljenja treba razlikovati izjave o činjenicama od vrijednosnih sudova, te kada se radi o vrijednosnim sudovima razmjernost ograničenja slobode izražavanja može ovisiti o tome postoji li dostatna činjenična osnova koja te sudove podržava, a u protivnom se ti sudovi mogu smatrati pretjeranim, kako bi se moglo razlikovati radi li se o izjavi o činjenicama ili vrijednosnom sudu, nužno je uzeti u obzir okolnosti svakog slučaja i opći ton izjave o kojoj se radi (kao Ustavni sud Republike Hrvatske broj: U-III-458/18).

16. Obzirom na sadržaj navedenih objava (kojima tuženik izražava svoje nezadovoljstvo načinom rada i postupanja tužitelja prilikom učlanjivanja/isčlanjivanja članova imenovanja čelnika ustrojstvenih tijela, zastupanja svojih članova u odnosu na članove ostalih sindikata i nečlanova), da te objave imaju uporište u činjenicama, te da se radi o temi javnog interesa, sporne objave i po shvaćanju ovoga suda, predstavljaju vrijednosni sud tuženika, koji nije iznesen na uvredljiv način.

17. Tuženik je kritički reagirao na postupanje tužitelja u navedenim situacijama s ciljem zaštite sindikata, čiji je član i braneći interese članova, pa sama činjenica da je u javnosti iznesena kritika o načinu rada tužitelja, te da su podaci u objavama neistiniti, kako to tvrdi tužitelj, ne može se prihvatiti kao povreda prava osobnosti, jer je tužitelj podložan provjeri svojih aktivnosti koje provodi.

18. Obzirom na broj pratitelja tuženika na "[obrt]"-u (648), kao i broj osoba (10- 15), koje su tužitelja kontaktirale povodom spornih objava i zatražili objašnjenje od tužitelja, te da iz iskaza samog tajnika tužitelja proizlazi da tužitelj ne zna da li bi se, da nije bilo spornih objava, više ljudi učlanilo u sindikat, kao niti da li su povjerenici tužitelja na terenu imali nekakve gubitke ili probleme, odnosno da ne zna koja bi bila prava šteta, sporne objave nisu objektivno podobne da tužitelju povrijede čast i ugled.

19. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev.

20. Odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na članku 154. stavak 1. ZPP-a, a njihova visina pravilno odmjerena prema vrijednosti predmeta spora, priloženom troškovniku i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15,37/22 i 138/23).

21. Zbog navedenog žalba je odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrđena, sukladno članku 368. stavak 1. ZPP-a.

22. Tužitelj je odbijen sa zahtjevom za nadoknadom troška žalbe, jer s istom nije uspio, a tuženik sa zahtjevom za nadoknadom troška odgovora na žalbu, jer ta radnja nije bila potrebna, sukladno članku 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. stavak 1. i 155. stavak 1. ZPP-a.

23. Radi izloženog, odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 22. rujna 2026.

Predsjednik vijeća

mr.sc. Zlatko Pirc