Baza je ažurirana 01.11.2026. zaključno sa NN 119/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

    Turinina 3

    Poslovni broj: K-205/2025-30

    U IME REPUBLIKE HRVATSKE

    P R E S U D A

    Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu pojedincu Edhemu Kapetanoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Natalije Zmajlović, u kaznenom predmetu protiv optuženog EŽ zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. KZ/11 u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici od 8. prosinca 2022. broj KO-DO-201/2022, preuzetoj od strane Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu pod brojem KO-DO- 333/2025 te izmijenjenoj od strane istog podneskom od 18. lipnja 2026., nakon javne rasprave zaključene 17. rujna 2026. u prisustvu savjetnika ODO u Novom Zagrebu ČŽ, optuženog EŽ, **.**.2026. u odsustvu uredno pozvanih stranaka objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. optuženi EŽ, sin E i Č, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, nezaposlen, uzdržava se od povremenih poslova, sa završenom SSS, OIB: [osobni identifikacijski broj], neoženjen, bez djece, bez vojnog čina i odlikovanja, bez imovine, ne vodi se drugi kazneni postupak, osuđivan

    k r i v  j e

    II. što je:

    dana 22. studenog 2022. godine oko 11,45 sati u [adresa], nezadovoljan što njegov status zdravstvenog osiguranika nije riješen, u cilju da ishodi brže rješavanje svog statusa i da ustraši RŽ, službenicu Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Ispostava Velika Gorica, nazvao ju na službeni telefon i rekao da će doći u Općinu i sam to riješiti, a nju udariti u prsa, a kada je EŽJ prekinula telefonski razgovor, nazvao operativno dežurstvo Policijske postaje Velika Gorica i policijskoj službenici koja se javila na telefon rekao: „Oni meni ne daju zdravstveno, ta EŽJ, pogledajte me u kompjuteru, ja sam EŽ, sada sam zvao novinare, zapalit ću i sebe i nju za primjer drugima, a novinari će sve snimiti, sebe neću jako, samo da vide što želim, a pred novinarima će ta ČŽJ i zdravstveno gorjeti“, a koje prijeteće riječi su službenici Policijske postaje Velika Gorica prenijeli EŽJ te ih je ona shvatila kao prijetnje smrću, što je sve kod nje izazvalo osjećaj straha za vlastiti život i sigurnost,

    III. - dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njenim radom

    - čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnjom, opisano i kažnjivo po članku 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22.: dalje: KZ/11)

    IV. Na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 optuženi EŽ se

    o s u đ u j e

    na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine

    V. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom EŽ će se u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme provedeno u uhićenju i u istražnom zatvoru od 22. studenog 2022. do 2. siječnja 2023.

    VI. Na temelju članka 148. stavak 6. u vezi sa stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25 i 13/26.; dalje: ZKP/08) optuženik se u cijelosti oslobađa plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 7. ZKP/08.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici 8. prosinca 2022. pod brojem KO-DO-201/2022, podnijelo je optužnicu protiv optuženog EŽ zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. KZ/1, koja je preuzeta od strane Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu pod brojem KO-DO-333/2025 te je izmijenjena od strane istog podneskom od 18. lipnja 2026.

    2. Optuženi EŽ upitan da iznese očitovanje o optužbi izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret predmetnom optužnicom.

    3. Tijekom dokaznog postupka, pročitana je službena zabilješka o dojavi, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola opojnih droga ili lijekova u organizmu broj 02199152, zapisnik o ispitivanju svjedokinje OŽ od 6. prosinca 2022. godine, zapisnik o ispitivanju žrtve EŽJ od 5. prosinca 2022. godine, zapisnik o ispitivanju žrtve EŽJ s rasprave kod Općinskog suda u Velikoj Gorici od 28. svibnja 2024. godine, na raspravi je ispitana u svojstvu svjedokinje LŽ te je pročitan optuženikov izvod iz kaznene i prekršajne evidencije. Na završetku dokaznog postupka, sukladno članku 417.a stavak 5. ZKP/08, ispitan je optuženi EŽ te je pročitan njegov iskaz koji je dao u prethodnom postupku.

    4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući i analizirajući svaki dokaz zasebno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti, ovaj sud nalazi dokazanim da je optuženi EŽ počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ/11 na način kako je to činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.

    5. Optuženi EŽ je iskazujući kod suda naveo da ovo što mu se stavlja na teret nema veze s istinom, on nije nikome prijetio. Na posebno pitanje suda odgovorio je da poznaje gospođe R i HŽ te zna da su one zadužene u [adresa] za socijalnu pomoć. Što se tiče ovog konkretnog telefonskog razgovora, on je razgovarao s gospođom HŽ. Tom prilikom je vikao na nju iz razloga, jer mu nije bilo riješeno zdravstveno osiguranje, ali joj nije prijetio. Na posebno pitanje savjetnika ODO u Novom Zagrebu odgovorio je da je on nakon poziva u [adresa] zvao policiju pa novinare.

    5.1. Iskazujući u prethodnom postupku, optuženi EŽ je kod PP Velika Gorica te kod ODO Velika Gorica naveo da poriče počinjenje djela navodeći da je gđu HŽ nazvao da ju pita kada će biti gotova njegova zdravstvena. Nije joj prijetio, nije ju vrijeđao niti nju niti njezinu inteligenciju. Saznao je od svoje doktorice koja radi u Runjaninovoj da se to može riješiti za dva dana, a imao je problema i sa svojom djevojkom koja mu nije vjerovala te je mislila da si on ne želi riješiti zdravstvenu pa je zato zvao. Točno je da je nakon toga nazvao policiju zato da ju prijavi, jer on ima pravo na besplatno zdravstveno po Ustavu RH-e, dok je u takvom stanju kakvom je. Spominjao je novinare i da će zvati novinare, ali je rekao da će sve zapaliti pred novinarima, a ne sebe i gđu HŽ.

    6. Imajući na umu iskaz optuženika evidentnim proizlazi da osporava da bi postupao na način kako ga se tereti, odnosno da bi počinio inkriminirano kazneno djelo.

    7. Ispitana u svojstvu svjedokinje, oštećena EŽJ je kod suda navela da u cijelosti ostaje kod iskaza danog na zapisnik u PP Velika Gorica 5. prosinca 2022. Dodala je samo da to nije bila jedina situacija kada je optuženik bio verbalno agresivan prema njoj, bila je još jedna situacija za vrijeme COVID-a kada su primali stranke u holu gradske uprave te je tom prilikom on također bio verbalno agresivan i vikao nezadovoljan brzinom rješavanja njegovog zahtjeva, ali nije se mogla točno sjetiti što je tada govorio, obzirom da je to bilo 2021. Kada je konačno dobio zdravstveno osiguranje ispričao se zbog svog ponašanja tako da se nije previše uplašila kada je u ovom sljedećem navratu ponovo bio verbalno agresivan prema njoj, jer je naviknuta raditi s takvim strankama, međutim kada su kod nje došla dva policijska službenika i kada su ju informirali da je bilo nekakvih prijetnji izrečenih prema njoj, nije joj bilo svejedno. Kada su ju policijski službenici odveli u policijsku postaju i upoznali sa sadržajem izrečenih prijetnji, uplašila se i sve je shvatila puno ozbiljnije, obzirom da je on policijskoj službenici rekao da će zapalit ČŽJ i sebe kao primjer drugima. Na poseban upit ODO Velika Gorica, svjedokinja je navela da je optuženik u Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, ispostava Velika Gorica došao kako bi ostvario pravo na zdravstvenu skrb obzirom da ni po kojoj drugoj osnovi nije imao pravo na isto. Obzirom da pravo na zdravstvenu skrb koja će država ostvaruje tek nakon provedenog postupka u istome treba utvrditi njegovo imovno stanje te je radi pribavljanja potrebe o visini jnjegovog dohotka isto potrajalo, ali sve je bilo unutar zakonskih okvira. On je kao i svaka druga stranka s kojom se u svom poslu susreće, bio primjereno poučen i upozoren o načinu ostvarivanja zdravstvene skrbi kao i o trajanju istoga, a posebno su senzibilizirani obzirom da rade, između ostalog, i s ovisnicima. Na poseban upit ODO Velika Gorica, svjedokinja je navela da od inkriminiranog događaju ju optuženik nije kontaktirao te da isti uredno poštuje mjere opreza koju su mu izrečene te da je njegov predmet presigniran na njezinu drugu kolegicu s kojom on sada primjereno komunicira. Dodala je da je on prilikom podnošenja zahtjeva za ostvarivanje zdravstvenog osiguranja, a u tijeku kojeg postupka se kasnije i dogodio ovaj incident, zapravo skroz normalno komunicirao s njom i drugim kolegicama, pokazivao im je slike kako je izgledao prije te je cijeli razgovor protekao u ugodnom tonu. Na poseban upit branitelja optuženika, svjedokinja je navela da nakon telefonskog poziva kojeg joj je uputio optuženik, u trenutku dok su se u njezinom uredu nalazili policijski službenici, bila ju je nazvala i ženska osoba koja se nije predstavila, a koja se raspitivala o rješenju za optuženika. Budući da je čula optuženikov glas u pozadini, toj ženskoj osobi dala je osnovne informacije o cijelom postupku te ju uputila kada bi to rješenje moglo biti gotovo. Na poseban upit branitelja optuženika, svjedokinja je navela da njoj osobno optuženik nikad nije prijetio da će ju usmrtiti, već joj je samo rekao da će ju udariti u prsa, da će ona vidjeti te da će pozvati novinare. Na poseban upit optuženika, svjedokinja je navela da nije točno da bi joj on inkriminiranoga dana prijetio da će ju prijaviti policiji i novinarima zato što pije i posrće po hodniku.

    Optuženik je potom naveo da je oštećenici toga dana rekao da će ju prijaviti policiji i novinarima da pije i posrće po hodniku te da joj se ispričava danas zbog toga.

    Na daljnji upit optuženika, svjedokinja je navela da je točno da joj je on toga dana prijetio da će pozvati novinare, da će ju dati u Provjereno i Jutarnji list.

    Optuženik je naveo da se ispričava oštećenici zato što joj je prijetio pozivanjem novinara, isto nije htio zapravo učiniti niti je htio da ona izgubi posao.

    Na poseban upit optuženika, svjedokinja je navela da je vjerojatno točno da je optuženiku dala papirić sa svojim službenim telefonskim brojem te da mu je rekla da joj se uvijek može obratiti ukoliko će nešto trebati, jer je to način na koji ona i kolegice pristupaju svim strankama dok je postupak u tijeku. Na poseban upit optuženika, svjedokinja je navela da se ne sjeća da bi joj on rekao da će zapaliti papirić s njezinim telefonskim brojem već da se samo sjeća da joj je rekao da će doći i da će ju udariti u prsa, na što mu je ona odgovorila da ne može doći, jer da taj dan ne primaju stranke te da ga neće pustiti k njoj, a na što je on odgovorio da će ipak doći.

    Optuženik je naveo da bi iskoristio ovu priliku da se još jednom ispriča oštećenici te je naveo da ju ni na koji način nije htio uznemiriti niti ju ugroziti na ikoji načina pogotovo ne fizički.

    Oštećenica je navela da prihvaća ispriku optuženika te da se nada da će u budućnosti moći normalno surađivati. Na poseban upit branitelja optuženika, svjedokinja je navela da je ona podnijela kaznenu prijavu protiv okrivljenika i to nakon što su joj policijski službenici prenijeli sadržaj prijetnji koje joj je uputio. Napomenula je da je navikla raditi s takvim strankama te da joj je razumljivo njegovo stanje u kojem se tada nalazio, ali nakon što je upoznata s prijetnjama koje joj je uputio ipak se odlučila podnijeti kaznenu prijavu radi ozbiljnosti iste.

    7.1. Iskazujući pred PP Velika Gorica 5. prosinca 2022. svjedokinja – žrtva EŽJ navela je kako je zaposlena u Zagrebačkoj županiji, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje u Ispostavi Velika Gorica i to na radnom mjestu viša stručna suradnica III. za socijalnu skrb i hrvatske branitelje te je njen opis posla između ostalog izdavanje rješenje za zdravstveno osiguranje osobama koje su nezaposlene, radno nesposobne i bez prihoda. Jedna od njenih stranaka je EŽ koji koristi broj mobitela [broj telefona] i koji u postupku dobivanja zdravstvenog osiguranja. EŽ liječi se kao ovisnik te nema primanja, a 2. studenoga 2022. godine predao je zahtjev za zdravstveno osiguranje. Kada je primila njegov zahtjev za zdravstvenim osiguranjem sve mu je objasnila i rekla da postupak traje otprilike 2 mjeseca i kako mora čekati. Isti je bio korektan, sve su se dogovorili i on je otišao. Nakon toga EŽ više nije dolazio, a 17. studenoga 2022. godine nazvao je i upitao u kojoj fazi je njegov postupak, nakon čega mu je ona rekla da još nije gotovo i da mora prikupiti još neku dokumentaciju i da će ga nazvati kada rješenje bude gotovo. 22. studenoga 2022. godine oko 11,45 sati EŽ nazvao ju je, a po glasu se dalo vidjeti da je isti vidno uznemiren te je povišenim tonom upitao da li je gotovo njegovo rješenje, jer on treba svoju terapiju, a kada mu je ona rekla da nije, počeo je vikati da će doći i udariti je u prsa te kako će pozvati novinare i policiju. Rekla mu je da se smiri i neka ne prijeti jer će zvati policiju, ali on je nastavio galamiti da će doći u Općinu i sam to riješiti i nju udariti u prsa te kako će zvati novinare. Ona mu je ponovno rekla da se smiri i kako mu ne može izdati rješenje dok ne prikupi svu dokumentaciju, zahvalila mu se na pozivu i rekla da se čuju kada bude gotovo rješenje, na što je poklopila slušalicu. Nakon desetak minuta opet je nazvao EŽ i rekao da je nazvao novinare i da neka ona sada zove policiju, nakon čega su prekinuli razgovor. Ubrzo nakon tog poziva, a kada su već kod nje došli policijski službenici, nazvala ju je ženska osoba koju ne poznaje niti se ista predstavila, a koja se raspitivala kada bi moglo biti gotovo rješenje EŽ nakon čega joj je dala osnovne podatke o postupku te su završili razgovor. Pretpostavlja da bi to mogla biti bivša djevojka EŽ. Kada su policijski službenici došli kod nje u ured ona u tom trenutku nije znala da je EŽ nazvao policijsku postaju i prijetio odnosno da je rekao da će zapaliti i nju i zdravstveno. Budući da radi na mjestu gdje se susreće s bivšim i sadašnjim ovisnicima te osobama koje imaju razne dijagnoze poziv EŽ ju u početku nije uznemirio, ali kada je čula da je isti nazvao policijsku postaju nije joj bilo svejedno i bilo ju je strah budući da zna da su takve osobe na sve spremne.

    8. Iskazujući pred PP Velika Gorica 6. prosinca 2022. svjedokinja OŽ je navela kako je 22. studenoga 2022. godine radila kao pomoćnica šefa smjene u dežurstvu Policijske postaje Velika Gorica, kada ju je oko 12,09 sati nazvala muška osoba koja se predstavila kao EŽ i koja je odmah počela negodovati i vikati o raznim stvarima, na što ga je ona pokušala smiriti i nagovoriti da dođe u postoju ako nešto treba. On je tada rekao da neće doći u postaju, jer će nakon toga završiti u ludari. Sjeća se da je rekao: „Oni meni ne daju zdravstveno, ta EŽJ, pogledajte me u kompjuteru, ja sam EŽ, sada sam zvao novinare zapalit ću i sebe i nju za primjer drugima, a novinari će sve snimiti, sebe neću jako, samo da vide što želim, a pred novinarima će ta ČŽJ i zdravstvenu goriti.“ Te riječi je ponovio više puta, nakon čega je prekinuo vezu, a ona je obavijestila svoje nadređene o navedenim riječima.

    9. Ispitana u svojstvu svjedokinje, LŽ je kod suda navela da se sjeća da su EŽ i ona tog 22. studenog 2022. prije podne bili u jednom kafiću u Importanne Centru s desne strane te je on bio ljut i frustriran. Naime, obavio je par telefonskih poziva, sjeća se da je zvao i novinare, a prije poziva novinarima obavio je jedan poziv u [adresa] gdje je bio nezadovoljan s nečim u vezi njegovog zdravstvenog i socijalnog osiguranja. Tom prilikom nije vikao već se samo okrenuo prema njoj i rekao joj je da će zvati novinare. Ona se ne može sjetiti detalja tog razgovora tj. što je točno rekao i je li spominjao neka konkretna imena. Na posebno pitanje optuženika, sjeća li se da je on tom prilikom zvao u [adresa] gđu. ČŽJ te da bi ju pitao ima li pravo na zdravstveno osiguranje, odgovorila je da se nešto sjeća u magli. Ona nije čula što je tada to rekla ta gospođa R, zna samo ono što joj je EŽ na kraju ispričao. Ona tom prilikom nije čula da bi EŽ izrekao bilo kakvu prijetnju. Na posebno pitanje savjetnika ODO odgovorila je da se ne sjeća je li EŽ zvao 192, ona misli da je. Ne sjeća se, ako je zvao, što je tom prilikom govorio.

    10. Glede ocjene izvedenih dokaza uvodno je za istaknuti da je sud sve dokaze ispravom ocijenio istinitim i vjerodostojnim, jer strane nisu osporavale istinitost i vjerodostojnost iste niti je dovedena u sumnju ijednim od izvedenih dokaza. Iskaze ispitanih svjedokinja u odnosu na sporne, a odlučne okolnosti sud je analizirao u nastavku obrazloženja presude, a obrana optuženika, u odnosu na inkriminirano mu kazneno djelo, je ocijenjena neistinitom i usmjerenom na otklanjanje kaznene odgovornosti.

    11. Kada se po sudu prihvaćeni iskazi ispitanih svjedokinja – oštećene EŽJ te OŽ dovedu u međusobnu vezu, to jasnim proizlazi cjelokupna dinamika događaja. Iskaze navedenih svjedokinja, sud je prihvatio kao suglasne, životne i iskrene, dok ispitana svjedokinja LŽ nije imala toliko neposrednih saznanja, a u odnosu na okolnosti koje je uočila, iskazivala je, po mišljenju ovog suda, selektivno, nevjerodostojno, nedosljedno, u kontradikciji i s iskazima navedenih svjedokinja i s obranama optuženika, pokušavajući otkloniti kaznenu odgovornost svog dečka.

    11.1. Analizirajući iskaze optuženika jasnim proizlazi da on poriče, a kako je prethodno i utvrđeno, da je prijetio oštećenoj EŽJ, navodeći u svojoj obrani iznesenoj na raspravi kako je kritične zgode vikao na nju iz razloga, jer mu nije bilo riješeno zdravstveno osiguranje, ali joj nije prijetio. U svojoj obrani iznesenoj u prethodnom postuoku, optuženik je naveo da gđi EŽJ nije prijetio, nije ju vrijeđao niti nju niti njezinu inteligenciju. Točno je da je nazvao policiju zato da ju prijavi, jer on ima pravo na besplatno zdravstveno osiguranje po Ustavu RH-e, dok je u takvom stanju kakvom je. Spominjao je novinare i da će zvati novinare, ali je rekao da će sve zapaliti pred novinarima, a ne sebe i gđu EŽJ. Na raspravi, tijekom svjedočenja oštećene EŽJ, optuženik joj se više puta ispričao, navodeći da je oštećenici toga dana rekao da će ju prijaviti policiji i novinarima da pije i posrće po hodniku te da joj se ispričava zbog toga. Nadalje, naveo je da se ispričava oštećenici zato što joj je prijetio pozivanjem novinara, isto nije htio zapravo učiniti niti je htio da ona izgubi posao. Nakon što je svjedokinja dala svoj iskaz, optuženik je naveo da bi iskoristio priliku da se još jednom ispriča oštećenici te je naveo da ju ni na koji način nije htio uznemiriti niti ju ugroziti na ikoji načina pogotovo ne fizički. Oštećenica je navela da prihvaća njegovu ispriku.

    11.2. Sagledavajući optuženikove obrane, ono što se prvo uočava je da su iste nekonzistentne te su u međusobnoj kontradikciji. Nadalje, iste su nelogične, neživotne, krajnje neuvjerljive te su u suprotnosti s iskazima ispitanih svjedokinja oštećene EŽJ i OŽ. Naime, iz provedenog postupka proizlazi utvrđenim da je povod inkriminiranom kaznenom djelu optuženikovo nezadovoljstvo, jer njegov zahtjev za zdravstvenim osiguranjem nije još bio riješen te nakon što mu je RŽ, službenica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Ispostava Velika Gorica, u telefonskom razgovoru priopćila da mora prikupiti još neku dokumentaciju, on joj se obraća vrlo neprimjereno što kulminira izrečenom prijetnjom. Kada se sadržajno analiziraju optuženikove obrane u odnosu na samu inkriminaciju, za utvrditi je da se optuženik neuvjerljivo, nedosljedno i paušalno osvrće na ono što mu se stavlja na teret, osvrćući se na manje bitne ili potpuno irelevantne činjenice. Tako optuženik u svojoj inicijalnoj obrani govori uglavnom o svom zdravstvenom osiguranju, a isto ponavlja i prilikom iznošenja obrane na raspravi. Kada se osvrće na inkriminaciju, čini to šturo i nesigurno, mijenjajući iskaz pa tako u inicijalnoj obrani iz prethodnog postupka navodi da gđi. RŽ nije prijetio niti ju je vrijeđao. U pozivu policiji spominjao je novinare i da će zvati novinare, ali je rekao da će sve zapaliti pred novinarima, a ne sebe i gđu RŽ. Kada iskazuje na raspravi, optuženik bitno odstupa od navedenog, navodeći da je telefonski razgovarao s gospođom HŽ te je tom prilikom vikao na nju, jer mu nije bilo riješeno zdravstveno osiguranje, ali joj nije prijetio. Nakon poziva u [adresa] zvao je policiju pa novinare. Dakle, iskazujući u prethodnom postupku, optuženik ne spominje da je vikao na oštećenicu te iskazuje da je zvao policiju, dok iskazujući na raspravi navodi da je na istu vikao te da je zvao policiju pa novinare. Prilikom iskazivanja oštećenice na raspravi, optuženik je naveo da je oštećenici toga dana rekao da će ju prijaviti policiji i novinarima da pije i posrće po hodniku te da joj se ispričava s zbog toga. Dakle, optuženik se paušalno, neuvjerljivo i nedosljedno osvrnuo na samu inkriminaciju, nije davao logične i jasne odgovore na postavljena mu pitanja zbog čega su takve njegove obrane, od strane ovog suda, ocijenjene neuvjerljivim i samim time neistinitim i neprihvatljivim te isti ničim konkretnim i bitnim nije doveo u sumnju navode optužnice.

    11.3. Nasuprot iznesenom, oštećena EŽJ je tijekom ispitivanja u prethodnom postupku jasno navela i opisala kako joj je optuženik kritične zgode prijetio, stavljajući tu prijetnju u realan kontekst te opisujući kako i zašto je do iste uopće došlo. Konkretno, navela je kako je zaposlena u Zagrebačkoj županiji, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje u Ispostavi Velika Gorica i to na radnom mjestu viša stručna suradnica III. za socijalnu skrb i hrvatske branitelje te je njen opis posla između ostalog izdavanje rješenje za zdravstveno osiguranje osobama koje su nezaposlene, radno nesposobne i bez prihoda. Jedna od njenih stranaka je EŽ i koji je u postupku dobivanja zdravstvenog osiguranja, od 2. studenoga 2022. kada je predao zahtjev za zdravstveno osiguranje. Kada je primila njegov zahtjev za zdravstvenim osiguranjem sve mu je objasnila i rekla mu da postupak traje otprilike 2 mjeseca i kako mora čekati, međutim 17. studenoga 2022. ju je nazvao i upitao u kojoj fazi je njegov postupak, nakon čega mu je ona rekla da još nije gotov i da mora prikupiti još neku dokumentaciju i da će ga nazvati kada rješenje bude gotovo. 22. studenoga 2022. godine oko 11,45 sati EŽ ju je ponovno nazvao, a po glasu se dalo vidjeti da je isti vidno uznemiren te je povišenim tonom upitao da li je gotovo njegovo rješenje, jer on treba svoju terapiju, a kada mu je ona rekla da nije, počeo je vikati da će doći i udariti je u prsa te kako će pozvati novinare i policiju. Rekla mu je da se smiri i neka joj ne prijeti, jer će zvati policiju, ali on je nastavio galamiti da će doći u Općinu i sam to riješiti i nju udariti u prsa te kako će zvati novinare. Nakon desetak minuta on je opet nazvao i rekao da je nazvao novinare i da neka ona sada zove policiju, nakon čega su prekinuli razgovor. Ubrzo nakon tog poziva, a kada su već kod nje u ured došli policijski službenici, saznala je da je EŽ nazvao policijsku postaju i prijetio odnosno da je rekao da će zapaliti i nju i zdravstveno, zbog čega joj nije bilo svejedno i bilo ju je strah budući da zna da su takve osobe na sve spremne. Ponovno ispitana na raspravi, oštećenica je, u bitnome. ponovila svoj iskaz iz prethodnog postupka detaljno opisujući okolnosti počinjenja kaznenog djela od strane optuženika, čime je pokazala konzistentnost u iskazivanju. Konkretno, ponovila je sve već ranije navedeno te je dodala da to nije bila jedina situacija kada je EŽ bio verbalno agresivan prema njoj, bila je još jedna situacija za vrijeme COVID-a, kada su primali stranke u holu gradske uprave te je tom prilikom također bio verbalno agresivan i vikao nezadovoljan brzinom rješavanja njegovog zahtjeva, ali nije se mogla točno sjetiti što je tada govorio, obzirom da je to bilo 2021. Kada su ju policijski službenici odveli u policijsku postaju i upoznali ju sa sadržajem ovih konkretnih, izrečenih prijetnji, uplašila se i sve je shvatila puno ozbiljnije, obzirom da je on policijskoj službenici rekao da će zapalit ČŽJ i sebe kao primjer drugima. Dovodeći u vezu iskaz oštećenice s iskazom svjedokinje OŽ, a riječ je o neposrednim svjedocima predmetnog događaja, jasnim proizlazi da su njihovi iskazi međusobno suglasni. Svjedokinja OŽ je u svom svjedočkom iskazu, danom u prethodnom postupku, navela da je 22. studenoga 2022. godine radila kao pomoćnica šefa smjene u dežurstvu Policijske postaje Velika Gorica, kada ju je oko 12,09 sati nazvala muška osoba koja se predstavila kao EŽ i koja je odmah počela negodovati i vikati o raznim stvarima, na što ga je ona pokušala smiriti i nagovoriti da dođe u postaju ako nešto treba. On je tada rekao da neće doći u postaju, jer će nakon toga završiti u ludari. Sjeća se da je rekao: „Oni meni ne daju zdravstveno, ta EŽJ, pogledajte me u kompjuteru, ja sam EŽ, sada sam zvao novinare zapalit ću i sebe i nju za primjer drugima, a novinari će sve snimiti, sebe neću jako, samo da vide što želim, a pred novinarima će ta ČŽJ i zdravstvenu goriti.“ Te riječi je ponovio više puta, nakon čega je prekinuo vezu, a ona je obavijestila svoje nadređene o navedenim riječima.

    11.4. Iskaz ispitane svjedokinje LŽ, sud nije prihvatio kao relevantan i vjerodostojan. Naime, ista nije imala toliko neposrednih saznanja, a u odnosu na okolnosti koje je uočila, iskazivala je, po mišljenju ovog suda, neuvjerljivo, očito pokušavajući iskaz prilagoditi optuženiku, inače svom dečku, u korist. Njeni navodi su kontradiktorni ne samo iskazima svjedokinja EŽJ i OŽ već čak i iskazu optuženika. U odnosu na navedene svjedokinje, svjedokinja LŽ, suprotno istima, navodi da ona tom prilikom nije čula da bi optuženik izrekao bilo kakvu prijetnju, dok u odnosu na optuženikovu obranu navodi da on u tom telefonskom razgovoru nije vikao, iako je optuženik činjenicu vikanja priznao, a za to su ga teretile u svojim iskazima i svjedokinje EŽJ i OŽ. Dakle, svjedokinja LŽ je iskazivala suprotno svim drugim, u postupku provedenim i od suda prihvaćenim, dokazima, a mnogih činjenica za koje je pitana se nije mogla ni prisjetiti pa je sud njen iskaz cijenio kao irelevantan, nepouzdan i nevjerodostojan.

    12. Slijedom iznesene analize dokaza, kako svakoga za sebe, tako i u njihovoj ukupnosti ovaj sud nalazi izvan svake sumnje dokazanim da je optuženi EŽ dana 22. studenog 2022. godine oko 11,45 sati u [adresa], nezadovoljan što njegov status zdravstvenog osiguranika nije riješen, u cilju da ishodi brže rješavanje svog statusa i da ustraši RŽ, službenicu Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Ispostava Velika Gorica, nazvao ju na službeni telefon i rekao da će doći u Općinu i sam to riješiti, a nju udariti u prsa, a kada je EŽJ prekinula telefonski razgovor, nazvao operativno dežurstvo Policijske postaje Velika Gorica i policijskoj službenici koja se javila na telefon rekao: „Oni meni ne daju zdravstveno, ta EŽJ, pogledajte me u kompjuteru, ja sam EŽ, sada sam zvao novinare, zapalit ću i sebe i nju za primjer drugima, a novinari će sve snimiti, sebe neću jako, samo da vide što želim, a pred novinarima će ta ČŽJ i zdravstveno gorjeti“, a koje prijeteće riječi su službenici Policijske postaje Velika Gorica prenijeli EŽJ te ih je ona shvatila kao prijetnje smrću, što je sve kod nje izazvalo osjećaj straha za vlastiti život i sigurnost. Upravo opisanim postupanjem optuženik je ostvario objektivna obilježja inkriminiranog mu kaznenog djela protiv osobne slobode, prijetnjom - drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema službenoj osobi (službenici Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Ispostava Velika Gorica) u vezi s njenim radom. Naprijed opisano ponašanje optuženika u cijelosti ispunjava objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11. Naime, izgovorene riječi nedvojbeno predstavljaju ozbiljnu prijetnju, a da ih je i oštećenica tako shvatila te da je bio uznemirena i u strahu jasno je iskazala oštećenica navodeći da joj nije bilo svejedno i bilo ju je strah budući da zna da su takve osobe na sve spremne. Optuženik je kazneno djelo prijetnje počinio s oblikom krivnje izravna namjera, jer je postupao upravo u cilju da ustraši oštećenicu u čemu je i uspio. U vrijeme počinjenja djela optuženik je bio ubrojiv, bio je svjestan da je njegovo djelo

    1 0

    zabranjeno, a ne postoji ni jedan ispričavajući razlog za njegovo postupanje. Stoga je za utvrditi da su u postupanju optuženika ostvarena osim utvrđenih objektivnih i ona subjektivna obilježja kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret predmetnom optužnicom.

    13. Nakon što je, a po iznijetoj analizi izvedenih dokaza, utvrdio da je optuženik počinio inkriminirano kazneno djelo na način kako je to opisano u izreci presude, sud je pristupio odabiru vrste i mjere kazne kojom će se ostvariti svrha kažnjavanja imajući pritom na umu članak 47. KZ/11.

    14. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, uvažavajući članak 47. KZ/11, prije svega imao na umu da se optuženik ispričao oštećenici i da je ona prihvatila njegovu ispriku. Optuženik je neoženjen, bez djece, nezaposlen je, bez ikakvih je primanja i nema ikakvu imovinu. Iznesene okolnosti ujedno predstavljaju osobne, obiteljske i imovinske prilike optuženika, a koje je sud odmjeravajući kaznu optuženiku cijenio olakotnima.

    14.1. Nasuprot iznesenom sud je prilikom odmjeravanja kazne dužan imati na umu cjelokupan život optuženika pa je tako iz izvatka iz kaznene evidencije utvrđeno da je optuženik do sada u deset navrata pravomoćno osuđivan za različita kaznena djela. Konkretno, isti je osuđen presudom Općinskog suda u Zagrebu posl.br. KMP-346/00 od 2. travnja 2003., pravomoćna 2. travnja 2003. za kazneno djelo prijevare, presudom Općinskog suda u Zagrebu posl.br. KO- 1263/03 od 24. veljače 2004., pravomoćna 24. veljače 2004. za kazneno djelo prijevare, presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici posl.br. K-294/05 od 1. prosinac 2005., pravomoćna 1. prosinca 2005. za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, presudom Općinskog suda u Zagrebu posl.br. KO-3671/03 od 14. studenog 2005., pravomoćna 11. siječnja 2006. za kazneno djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih tvari, presudom Županijskog suda u Zagrebu posl.br. K-28/06 od 15. prosinca 2006., pravomoćna 30. kolovoza 2007. za kazneno djelo razbojništva, presudom Županijskog suda u Zagrebu posl.br. K-218/04 od 18. siječnja 2006., pravomoćna 16. siječnja 2008. za kazneno djelo nedozvoljeno držanje oružja, presudom Općinskog suda u Zagrebu KO-348/03 od 24. siječnja 2008., pravomoćna 14. veljače 2008. za kazneno djelo teške, presudom Općinskog suda u Sisku, K-129/06 od 21. prosinca 2009., pravomoćna 25. veljače 2010. za kazneno djelo teške krađe, presudom Županijskog suda u Zagrebu posl.br. K-81/12 od 19. rujna 2013., pravomoćna 12. ožujka 2014., za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama i presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, posl.br. K- 301/18 od 18. rujna 2018., pravomoćna 9. siječnja 2019. za kazneno djelo teška krađa u pokušaju. Do sada su mu izricane uglavnom bezuvjetne zatvorske kazne. Imajući na umu iznesena utvrđenja jasnim proizlazi da optuženik sustavno čini kaznena djela, kao i da ga od činjenja kaznenih djela nije odvratila niti višestruka pravomoćna osuđivanost te bezuvjetne zatvorske kazne. Optuženik je, dakle, povratnik koji iskazuje upornost i odlučnost u protupravnom postupanju pa su mu stoga sve prethodno iznesene okolnosti cijenjene otegotnima kod odmjeravanja kazne. Uz navedeno, optuženiku je otegotnim cijenjen i način počinjenja kaznenog djela, odnosno izraženi visok stupanj upornosti i agresivnosti predmetne zgode.

    1 1

    14.2. Slijedom svih utvrđenih okolnosti odlučnih za odmjeravanje kazne sud je optuženika na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11, a za koje kazneno djelo je zakonom propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godine, osudio na kaznu zatvora u trajanju 1 godine nalazeći da kazna za počinjeno kazneno djelo mora biti bezuvjetna, kao i da će se istom ostvariti svrha kažnjavanja u odnosu na optuženika, odnosno odvratiti ga od budućih protupravnih postupanja. Jednako tako kazna na koju je osuđen primjerena je da izrazi društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utječe na sve građane da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja.

    15. Budući da je zakonskom odredbom iz članka 54. KZ/11 propisano da se vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru, kao i svako oduzimanje slobode uračunava u izrečenu kaznu zatvora, to je sukladno navedenoj zakonskoj odredbi optuženiku u kaznu na koju je osuđen uračunato provedeno u uhićenju i u istražnom zatvoru od 22. studenog 2022. do 2. siječnja 2023.

    16. Optuženik je, kada ga sud proglasi krivim, sukladno članku 148. stavak 1. ZKP/08, dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, osim ako postoje uvjeti za oslobođenje od plaćanja troškova u cijelosti ili djelomično, a kako je propisano stavkom 6. istog članka ZKP/08. Imajući na umu imovinske prilike optuženika pobliže utvrđene kod okolnosti odlučnih za odmjeravanje kazne, odnosno da je nezaposlen i da je bez ikakvih prihoda i imovine, to je ocjena ovog suda da su ispunjeni zakonski uvjeti za oslobođenjem optuženika od plaćanja svih troškova kaznenog postupka, a kako je pobliže naznačeno u izreci.

    17. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci.

    U Zagrebu 22. rujna 2026.

    sudac

    Edhem Kapetanović

    1 2

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a odluku o žalbi donosi županijski sud kao sud drugog stupnja.

    DNA.:

    1. ODO u Novom Zagrebu na broj KO-DO-333/2025

    2. optuženi EŽ

    3. žrtva ČŽJ

    4. u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.