Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3717/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednika vijeća, Tomislava Aralice člana vijeća i suca izvjestitelja te Ilijane Petyo, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FJ pk. ĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Boris Ivančić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika AJ. F iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Darko Varnica, odvjetnik u Kaštel Kambelovcu, kao nasljednika iza pok. BJ pok. F, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-941/2021-39 od 15. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 22. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-941/2021-39 od 15. siječnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi: “1. Nalaže se tuženoj, BJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana od dana donošenja ove presude, isplatiti tužiteljici, ŠJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 9.450,00 EUR (71.201,03 kn po fiksnom tečaju konverzije), uvećano za zakonske zatezne kamate koje se određuju po stopi koja je propisana čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, a određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a koje kamate teku:

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. III. 2016. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IV. 2016. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. V. 2016. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VI. 2016. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VII. 2016. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VIII. 2016. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IX. 2016. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. X. 2016. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XI. 2016. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XII. 2016. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. I. 2017. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. II. 2017. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. III. 2017. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IV. 2017. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. V. 2017. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VI. 2017. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VII. 2017. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VIII. 2017. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IX. 2017. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. X. 2017. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XI. 2017. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XII. 2017. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. I. 2018. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. II. 2018. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. III. 2018. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IV. 2018. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. V. 2018. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VI. 2018. godine pa do isplate,

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VII. 2018. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VIII. 2018. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IX. 2018. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. X. 2018. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XI. 2018. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XII. 2018. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. I. 2019. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. II. 2019. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. III. 2019. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IV. 2019. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. V. 2019. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VI. 2019. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VII. 2019. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VIII. 2019. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IX. 2019. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. X. 2019. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XI. 2019. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XII. 2019. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. I. 2020. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. II. 2020. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. III. 2020. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IV. 2020. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. V. 2020. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VI. 2020. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VII. 2020. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VIII. 2020. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IX. 2020. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. X. 2020. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XI. 2020. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XII. 2020. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. I. 2021. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. II. 2021. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. III. 2021. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IV. 2021. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. V. 2021. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VI. 2021. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VII. 2021. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VIII. 2021. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IX. 2021. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. X. 2021. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XI. 2021. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XII. 2021. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. I. 2022. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. II. 2022. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. III. 2022. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IV. 2022. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. V. 2022. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VI. 2022. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VII. 2022. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. VIII. 2022. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. IX. 2022. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. X. 2022. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XI. 2022. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. XII. 2022. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. I. 2023. godine pa do isplate

- na iznos od 112,50 EUR (847,63 kn po fiksnom tečaju konverzije) od 9. II. 2023. godine pa do isplate.

2. Nalaže se tuženoj, BJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana od dana donošenja ove presude, isplatiti tužiteljici, ŠJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos troškova ovog postupka. " II Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana iz osnova parničnog troška isplati tuženoj iznos od 2.650,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče počevši od dana donošenja odluke pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište , uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.“

2. Protiv navedene presude žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. -3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – u daljnjem tekstu ZPP), predlažući pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, a podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Prednica tuženika je podnijela odgovor na žalbu tužiteljice u kojem je predložila da se ista odbije kao neosnovana. Traži trošak sastava tog odgovora.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima tužitelj ica temelji svoj zahtjev i kojima ih prednica tuženika pobija te na osnovi izvedenih dokaza i njihovom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) pravilno i potpuno utvrdio činjenice odlučne za donošenje zakonite odluke u ovom sporu.

7. Predmet spora je zahtjev radi isplate naknade na ime korištenja suvlasničkog dijela tužiteljice na stanu u prizemlju kuće u [adresa] u [adresa], u iznosu od ukupno 9.450,00 eura sa pripadajućim kamatama od dospijeća svakog mjesečnog iznosa od po 112,50 eura počev od 9.ožujka 2016. do 9. veljače 2023., pa do konačne isplate, kako je to zatraženo podneskom od 10. veljače 2023. Dakle predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom koristi koje je prednica tuženika imala od posjedovanja navedene nekretnine u utuženom razdoblju.

8. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica u zemljišnim knjigama uknjižena za 3/4 dijela, dok je prednica tuženika upisana za1/4 dijela čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ZU [katastarska čestica], dok je sporno da li je prednica tuženika kao vlasnica i posjednica ½ dijela stana koji se nalazi u prizemlju predmetne kuće, koristi la i posjedovala cijeli stan u prizemlju kuće.

9. Okolnost što je prednica tuženika u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnik nekretnine, ne znači da je automatski dužna tužiteljici platiti naknadu za korištenje nekretnine ako u postupku nije utvrđeno da je nekretninu i posjedovala i onemogućavala tužiteljicu da istu posjeduje.

10. Nesporno je da je prednica tuženika prije podnošenja tužbe dopisom od 29. rujna 2020. pozvana od tužiteljice radi pokušaja diobe nekretnine pri čemu su navedeni različiti modaliteti dogovora uz navod da će za slučaj da se tuženica ogluši na poziv za dogovor tužiteljica „će biti prisiljena pokrenuti sudski postupak razvrgnuća …“, a priloženi nacrt o diobi suvlasničke zajednice potvrđuje postupak dogovaranja diobe suvlasničke zajednice, a ne pozivanje tuženice na predaju u posjed spornog dijela prizemlja niti poziv na plaćanje utuženog iznosa s osnova neovlaštenog korištenja.

11. Iz stanja spisa i razloga pobijane presude proizlazi:

- da je očevidom na licu mjesta u nazočnosti sudskih vještaka geometra Daria Blaževića i vještaka građevinske struke Josipa Šituma od 22. rujna 2022. utvrđeno da se predmet spora nalazi na adresi [adresa] te da je nadalje utvrđeno da se radi o prizemlju kuće navedene anagrafske oznake, da se stan sastoji od dnevnog boravka, kuhinje i blagavaone te dvije sobe, dva wc-a i hodnika, vještak geometar je opisanu zgradu identificirao kao dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a po katastru da odgovara dijelu kat. čest,. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], navodeći da bi usmena identifikacija bila dovoljna za potrebe ovog spora te da nema potrebe za dodatnim geodetskim mjerenjima,

- da je vještak građevinske struke istakao da mu je za potrebe izrade nalaza i mišljenja potrebna građevinska i uporabna dozvola te projektna dokumentacija na temelju koje je kuća građena i dobivena uporabna dozvola,

- da uz podnesak tužiteljice od 27. rujna 2022. dostavljena je zatražena dokumentacija za potrebe građevinskog vještačenja,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Josipa Šituma proizlazi da je na temelju uvida u navedenu cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu i dostavljenu uz podnesak tužiteljice od 27. rujna 2022. te na temelju podataka sa očevida i fotografija lica mjesta istakao kako je mišljenja da je vrijednost naknade za korištenje polovice stana u prizemlju predmetne zgrade za promatrano razdoblje od 9.3.2016-do 22. rujna 2022. ukupno 8.887,50 eura odnosno 66.962,87 kuna prema fiksnom tečaju konverzije od 1euro=7,53450 kn,

- da je mišljenja da tržišna vrijednost korištenja predmetnog stana za navedeno razdoblje razumno predstavlja iznos od 225,00 eura mjesečno, a vrijednost korištenja polovice stana u prizemlju za utuženo razdoblje iznosila bi 112,50 eura mjesečno ,

- da je saslušanjem sudskog vještaka Josipa Šituma koji je na ročištu od 17. siječnja 2024. istakao da je kod izrade svog elaborata od 17.1.2023. koristio jedinične cijene najma nekretnina koje je dala porezna uprava u zbirci cijena predmetne nekretnine te da je za među vremensko izjednačavanje cijena koristio indeks cijena nekretnina koje daje Državni zavod za statistiku s napomenom da je uzeo srednju vrijednost indeksa od 2016. do 2022. za koje se razdoblje traži vrijednost najma, kako je to navedeno i u njegovom nalazu i mišljenju,

- vještak je pojasnio je da bi u slučaju da koristi indeks cijena za prvi kvartal, da bi cijena najma cijelog stana iznosila 175 eura, a ako koristi indeks cijena iz trećeg kvartala 2022., da bi vrijednost najma cijelog stana iznosila 270 eura, navodeći da to znači da bi se cijena najma stana u promatranom razdoblju promijenila za cca 100,00 eura,

- da temeljem rješenja o nasljeđivanju O-1599/04 iza pk. majke VJ tužiteljica proglašena njezinom nasljednicom za cijelo u odnosu na njezin suvlasnički dio čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] od 4/6 dijela,

- da prema rješenju o nasljeđivanju O-253/02 iza pk. ABC pk. CAB njegovim nasljednicima proglašena je majka VJ za ¼ dijela, sestra FJ za ¼ dijela te supruga LJ za 2/4 dijela, kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju,

- da prema ugovoru o darovanju od 3. kolovoza 1995. majka tužiteljice pok. VJ je svojoj djeci ŽJ i ŠJ darovala svoj suvlasnički dio na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svakom za ½ svog suvlasničkog dijela, a u ugovoru se navodi da im to daruje na način da ŽJ u cijelosti propadne prizemlje kuće a kćerki ŠJ prvi kat predmetne kuće dok je darovateljica zadržala pravo korištenja jedne sebe na katu kuće; navodi se i to da su daroprimatelji već tada bili u posjedu svaki svog dijela kuće te da su svoj dio nekretnine uredili prema vlastitim potrebama i mogućnostima, tako da ih nije potrebno uvoditi u posjed darovanog dijela nekretnine,

to sud prvog stupnja zaključuje:

- da na temelju svih naprijed izvedenih dokaza a posebno iz iskaza svjedoka TJ, FJG , DJ, KJ proizlazi da isti nemaju neposrednih saznanja da bi prednica tuženika koristila i dio prizemlja koji bi pripadao tužiteljici, već svoja saznanja imaju po pričanju i kazivanju tužiteljice ,

- da svjedocima nije poznato da li su se tužiteljica i njezin pok. brat ŽJ, suprug prednice tuženika, podijelili i dogovorili način korištenja prizemlja kuće, s tim da je nesporno da su tužiteljica i pk. brat suvlasništvo stekli nasljeđivanjem iza pk. oca ĐJ, zajedno sa majkom VJ te da je tužiteljica temeljem ugovora o darovanju stekla majčin dio na predmetnoj nekretnini, tako da je tužiteljica osnovom nasljeđivanja i darovanja od majke uknjižena kao suvlasnica na predmetnoj nekretnini za ¾ dijela, dok je prednica tuženika kao supruga suvlasnika ŽJ uknjižena temeljem nasljeđivanju iza njegove smrti za ¼ dijela,

- da je nesporno da su tužiteljica sa obitelji i brat sada pokojni ŽJ sa prednicom tuženika živjeli u prizemlju predmetne kuće, svaki u posebnom dijelu koji je odvojen pregradnim zidom i koji su uredili za stanovanje, da je tužiteljica koristila istočni dio prizemlja, a prednica tuženika sa suprugom zapadni dio te da je tužiteljica kasnije kada se majka razboljela i kada se povećao broj njezine obitelji, preselila na kat kuće gdje i danas živi sa svojom obitelji, dok je prednica tuženika sa suprugom nastavila živjeti u prizemlju kuće, s čim se tužiteljica suglasila, s tim da se suprug prednice tuženika razbolio tako da su srušili pregradni zid između dva stana, radi lakšeg korištenja prostora zbog njegove bolesti i time nastavili koristiti cijelo prizemlje čemu se tužiteljica nije protivila te je bratu ostavila svoj ključ koji je ranije imala dok je stanovala u prizemlju,

- da nakon bratove smrti, tužiteljica je od prednice tuženika tražila svoj dio prizemlja da joj dopusti korištenje istog ili da prednica tuženika sama odabere koji dio prizemlja će koristiti te joj je nudila da bi taj dio uredila za prednicu tuženika, o čemu prednica tuženika nije htjela razgovarati niti se dogovoriti sa tužiteljicom o načinu korištenja prizemlja, s tim da je tužiteljica rekla da je nakon preseljenja na kat bratu ostavila ključ prizemlja, tako da je jedino prednica tuženika imala ključ prizemlja,

- da je nesporno je da su se stranke u tijeku ovog postupka dogovorile o svojim međusobnim odnosima na način da je prednica tuženika u kolovozu 2023. iselila iz prizemlja i preselila u stan supruga tužiteljice u [adresa], s čim se tužiteljica kao suvlasnica predmetne kuće [adresa] suglasila, a nakon toga su tužiteljica i suprug stupili u posjed prizemlja u cijelosti te su isti uredili za stanovanje,

- da iz iskaza stranaka i svjedoka proizlazi da bi tužiteljica sa svojom obitelji koristila i garažu, vrt i da su izgradili nadgrađe na nivou prvog kata sa podrumom, dakle, da je koristila dio okućnice koji je u suvlasništvu i prednice tuženika temeljem nasljeđivanja od supruga, brata tužiteljice, čemu se također tuženica nije protivila, ali iz navedenog proizlazi da je prednica tuženika spontano nakon smrti supruga nastavila koristiti prostor prizemlja kuće koji njoj pripada u kojem se nalazi dnevni boravak, kao i onaj dio koji je ranije koristila tužiteljica u kojem se nalazi kuhinja, spavaća soba i wc, a čemu se tužiteljica nije protiv ila sve do smrti brata a supruga prednice tuženika kada je tražila predaju tog dijela prizemlja koji je ranije koristila, a prema kazivanju brata tuženika ona je nakon smrti supruga koristila svoj dio kao dnevni boravak i blagavaonicu te da je koristila sobu, kuhinju i wc, da je iz prostora u kojem je stanovala tužiteljica prenijela stol i stolice u svoj prostor te da druge prostorije u prizemlju nije koristila,

- da je za istaknuti da je tužiteljica, osim stana na prvom katu, koristila i okućnicu koja je također u suvlasništvu stranaka i to obje garaže, vrt koji jedino tužiteljica sa obitelji obrađuje te je napravila nadgrađe u nivou prvog kata, a o tome nije tražila suglasnost prednice tuženika,

- da prednica tuženika navodi da ona nikada tužiteljici nije branila korištenje dijela prizemlja a što potvrđuju i svjedoci koji su saslušani u postupku, posebno AJ i GJ a i ostali svjedoci koji su kazali da tužen ica nije htjela o ničemu razgovarati sa tužiteljicom, da nije otključavala vrata i nije tužiteljici dozvoljava la pristup prizemlju nakon smrti supruga prednice tuženika, istakli su da između stranaka nikada nije bilo fizičkog sukoba, svađe niti je prednica tuženika na bilo koji drugi način prijetnjom i sl. tužiteljici priječila pristup u prizemlje i korištenje dijela prizemlja koji je ranije koristila, osim što o ničemu nije htjela razgovarati, jednostavno je takva povučena osoba koja ima određene zdravstvene probleme, a i svjedoci su istakli kako ona jednostavno nije u stanju nekom nešto braniti ili prijetiti te da se boji svoje sjene ,

- da slijedom navedenog, a obzirom i na činjenicu da je u tijeku postupka prednica tuženika napustila prizemlje te je preselila u stan u [adresa] vlasništvo supruga tužiteljice, sve uz suglasnost prednice tuženika i njezinog supruga te da je na taj način došlo do mirnog rješenja njihovog međusobnog odnosa u vezi korištenja predmetnog prizemlja u cjelini, koji je sada u posjedu tužiteljice u cijelosti, to sud prvog stupnja zaključuje kako prednica tuženika nije onemogućavala tužiteljicu u korištenju prizemlja, a ista je i sama kazala da bi ona tužiteljici dozvolila korištenje prizemlja da je ona to od nje zahtijevala, što ukazuje da između stranaka nije bilo konkretnog razgovora o načinu korištenja prizemlja kuće, kao ni ostalog dijela nekretnine koji je tužiteljica, (garaže, vrta), koristila ne tražeći suglasnost prednice tuženika iako se ona tome izričito nije protivila, već je prihvatila takvo stanje jer su tužiteljica i suprug navedeno nadgrađe iznad nivoa prvog kata na sjevernom dijelu nekretnine, izgradili i koristili bez pitanja i prethodnog razgovora sa prednicom tuženika o tome, a prednica tuženika ističe da ona nikada tužiteljici nije osporavala njezino pravo suvlasništva na dijelu prizemlja, niti je ikada svojatala isključivo pravo vlasništva na prizemlju predmetne kuće,

- da je nesporno je da između suvlasnika nije izvršena dioba odnosno razvrgnuće suvlasničke zajednice, a kako to jasno proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige pa su stranke suvlasnice predmetne nekretnine, u naravi obiteljske kuće i okućnice za određeni idealni dio, a i sama tužiteljica je istakla da između nje i pok. brata ŽJ nije postignuta dioba niti razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, u naravi kuće i okućnice pa sud prvog stupnja smatra da tužiteljici ne pripada pravo zahtijevati naknadu na ime korištenja dijela prizemlja koji je ranije koristila i to jednosobni stan u istočnom dijelu prizemlja u kojem se nalazila jedna soba, kuhinja i kupatilo, za utuženi period, a imajući u vidu činjenicu da je isto tako tužiteljica samovoljno odlučila koristiti obje garaže, vrt te je samovoljno izgradila nadgrađe u nivou prvog kata, na nekretnini koja je nepodijeljena između suvlasnika, bez traženja suglasnosti od prednice tuženika kao suvlasnice predmetne nekretnine pa se u tom smislu prigovor tuženika da bi tužiteljica na taj način koristila nekretninu više od svog suvlasničkog dijela, kako je to istaknuto u odgovoru na tužbu i na ročištu od 1. veljače 2022. ukazuje utemeljenim,

- da je djelomično utemeljen prigovor zastare potraživanja i to za period od ožujka 2016 do ožujka 2018., imajući u vidu vrijeme podnošenja tužbe od 10. ožujka 2021., budući da je zastarni rok od 3 godine u kojem je tužiteljica mogla potraživati navedenu naknadu od prednice tuženika, kako je to naprijed navedeno.

12. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

13. Navedena utvrđenja prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud jer s potrebnom sigurnošću proizlaze iz rezultata postignutih raspravljanjem i jer ih tužiteljica svojim žalbenim navodima nije uspjela dovesti u sumnju.

14. Među strankama je nesporno da prednica tuženika nije mijenjala bravu na vratima stana u prizemlju, a niti to da je tužiteljica jedan ključ od tih vrata predala svojem bratu u vrijeme preseljenja na prvi kat kuće. Prednica tuženika nije poduzela niti jednu radnju kojom bi tužiteljicu onemogućila u suposjedovanju prizemlja kuće, a tužiteljica nije dokazala da bi cijela njezina obitelj raspolagala samo jednim ključem stana u prizemlju u kojem su prije iseljenja stanovali.

15. Žalbeni navodi tužiteljice kojima osporava utvrđenja suda prvog stupnja u odnosu na relevantnu činjenicu je li prednica tuženika onemogućila tužiteljicu u suposjedovanju spornog dijela prizemlja nisu osnovani.

16. Iz stanja spisa proizlazi postojanje više pokušaja diobe suvlasničke zajednice što nije predmet ovog spora.

17. Neosnovani su žalbeni navodi kojima se ukazuje na postojanje bitne povrede odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a uz citiranje dijelova iskaza stranaka i svjedoka jer iz istih ne proizlazi postojanje takve povrede te time nema niti proturječja između razloga pobijane presude i stanja spisa pa stoga ta presuda nema nedostatka zbog kojih se ne može ispitati.

18. Dio iskaza prednice tuženika kako se oglušila na „pisamca“ vezana za plaćanje korištenja spornog dijela prizemlja jer nije znala što će s time i kako da priđe tužiteljici ne dokazuje činjenicu da je neovlašteno koristila cijeli prostor prizemlja, a niti činjenicu da je svojim radnjama tužiteljicu onemogućila u suposjedovanju.

19. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao pod t. I. izreke pobijene presude.

20. Zahtjev prednice tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu nije prihvaćen, jer isti nije bio potreban za vođenje parnice pa je odlučeno kao pod t. II. izreke ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu, 22. rujna 2026.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević