Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-254/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Koraljka Bumči, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Željka Skomeršić kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog ABC, zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti – uništenjem ili oštećenjem javnih naprava iz članka 216. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbe optuženika podnesene protiv presude Općinskog suda u Sisku, broj K-41/2022 od 22. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 22. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Sisku broj K-41/2022. od 22. siječnja 2026. na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. , 80/22., 36/24. - dalje u tekstu ZKP) oslobodio je optužbe optuženog ABC da bi počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti – uništenjem ili oštećenjem javnih naprava, opisano u članku 216. stavak 1. i 4. KZ/11., a kažnjivo po članku 216. stavak 4. KZ/11.

2. Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP oštećeni ABC, [adresa], Hrvatska Kostajnica je sa postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu.

3. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 7. ZKP kao i troškovi opunomoćenika oštećenika po službenoj dužnosti na temelju članka 150. ZKP padaju na teret proračunskih sredstava suda.

4. Protiv presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. ZKP stavak 2. ZKP s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu i preinači prvostupanjsku presudu na način da okrivljenika proglasi krivim za počinjeno kazneno djelo ili sam provede raspravu i donese ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

7. U skladu s odredbom članka 475. stavak 1. ZKP na zahtjev državnog odvjetnika sadržan u žalbi o sjednici drugostupanjskog vijeća obaviješteni su županijski državni odvjetnik, optuženi ABC i njegov branitelj Marko Bebek, odvjetnik u Sisku, a sjednici je pristupio branitelj optuženika, odvjetnik Marko Bebek, dok uredno obaviješteni optuženi ABC i županijski državni odvjetnik u Zagrebu nisu pristupili pa je vijeće odlučilo provesti sjednicu u njihovoj odsutnosti.

8. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

9. Državni odvjetnik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio kako tijekom postupka nije dokazan subjektivni element inkriminiranog kaznenog djela u obliku svjesnog ili nesvjesnog nehaja, odnosno da bi optuženik bio svjestan pozicije magistralne vodovodne cijevi s obzirom da mu je priopćena pogrešna informacija o poziciji vodovodne mreže pa stoga nije mogao predvidjeti posljedicu te posumnjati da bi uslijed izvođenja radova došlo do puknuća cijevi magistralnog vodovoda. Ističe da je optuženik bio svjestan da se zemljani radovi obavljaju u blizini magistralnog vodovoda jer to proizlazi iz njegove obrane kada je rekao da je znao da se u gornjem dijelu brda nalazi magistralni vodovod, a to proizlazi i iz materijalne dokumentacije dopisa ABC Hrvatska Kostajnica od 26 ožujka 2003. kada je ishođena građevinska dozvola. Iz zapisnika o očevidu PP Hrvatska Kostajnica od 10. ožujka 2016. proizlazi da su kod automehaničarske radionice uočeni mehanički tragovi izvođenja radova iskopavanja zemlje na kojem su se nalazili drveni stupovi zabijeni u zemlji, a sa svojim gornjim dijelom iznad zemlje dok se na udaljenosti za oko 80 m od prometnice D30 u smjeru zapada za oko 60 metara od jugozapadnog ugla objekta sjeverozapada pronalazi mjesto događaja vodovodna mreža sastavljena od betonskih cijevi fi-250 mm na kojima je vidljivo mehaničko oštećenje. Prema inspekcijskom pregledu inspektorice IED kao i prema nalazu i mišljenju vještaka IE proizlazi da optuženik nije prije započinjanja radova ishodio građevinsku dozvolu za takvu vrstu radova, odnosno proveo sve predradnje za ovakvu vrstu radova, nije imao projekt, nije imenovana odgovorna osoba izvođača radova, izvođač radova nije vodio građevinski dnevnik, nije imenovan nadzorni inženjer, niti prijavljeno gradilište. Način na koji su radovi izvedeni je doveo do aktivacije klizišta, dok su vanjski utjecaji u vidu oborina kiše i snijega samo pospješili većem obimu i bržoj inicijalizaciji klizišta za što je bio preduvjet prethodni poremećaj stabilnosti prirodne ravnoteže i padine. Iz izvješća o izvanrednom stanju ABC od 14. ožujka 2016. razvidno je da je u noći 4/5. ožujka 2016. uslijed velikih oborina došlo do aktivacije klizišta u naselju Panjani kod automehaničarske radionice potom i do puknuća magistralnog cjevovoda zbog čega su grad Hrvatska Kostajnica i mjesta Panjani, Rosulje, Selište Kostajničko i Čukur ostali bez redovite opskrbe vodom u trajanju od šest dana, pri tom količine oborina nije bitna, budući da je iskop vršen u razdoblju od lipnja do rujna, a kad tada bi došlo do obilnijih obo rina pa i aktivacije klizišta jer je to bilo samo pitanje vremena.

10. Suprotno istaknutim žalbenim navodima, prvostupanjski sud je ispravno, a nakon sveobuhvatne analize svih provedenih dokaza, svakog zasebno i u vezi s ostalim dokazima te s obranom optuženika, da iz provedenih dokaza ne proizlazi siguran zaključak da bi optuženik počinio terećeno kazneno djelo.

11. Naime, nije sporno da je optuženik izvodio građevinske radove iskopa i odvoza iskopanog zemljanog materijala u svrhu proširenja i uređenja dvorišta radionice kao i prostora iza radionice, da za to nije imao građevinsku dozvolu, kao niti ispunjene preduvjete za izvođenje ovakvih radova kao što je geomehanički elaborat, odnosno da nije ispoštovao osnovne zakonske norme za obavljanje ovakvih radova, a kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka Davora Cukora i IE kao i zapisnika o provedenom inspekcijskom pregledu od 15. ožujka 2016. i 22. ožujka 2016. Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove sačinjenog po inspektoru MED. Izvođenje građevinskih radova bez prethodno ishođene odgovarajuće dokumentacije može biti predmet inspekcijskog nadzora i s tim povezane odgovornosti u prekršajnom postupku. Međutim, da bi optuženik bio proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv opće sigurnosti

– uništenjem ili oštećenjem javnih naprava iz članka 216. stavak 1. i 4. KZ/11., odnosno da bi iz nehaja oštetio napravu javne uporabe za vodu i time izazvao poremećaj u redovitom životu stanovništva, bilo je potrebno utvrditi da je optuženik znao gdje se nalazi predmetni vodovod, vršio iskope u njegovoj neposrednoj blizini, svjestan da uslijed atmosferskih prilike i obilnih kiša može doći do odrona terena i uništenja vodovodne mreže, kao i da je svjestan posljedice, odnosno da uslijed toga može izazvati poremećaj u redovitom životu stanovništva te da olako drži da do posljedice u vidu oštećenja vodovodne mreže, kao i poremećaja u redovitom životu stanovništva , neće doći. Odnosno, bilo je potrebno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između postupanja optuženika i uništenja vodovodne mreže posljedično izazivanja poremećaja u redovitoj opskrbi stanovništva vodom.

12. Vezano uz položaj magistralnog vodovoda i svijest optuženika gdje se isti nalazi prvostupanjski sud je utvrdio da optuženik nije znao točni položaj istog. Naime, optuženik je naveo da je znao da se isti nalazi u gornjem dijelu brda, što je rekao i ME koji je sudjelovao u izvođenju radova, o postojanju magistralnog vodovoda "negdje gore u brdu" govorio je i svjedok DE, dok je svjedok FE, direktor tvrtke "ABC Kalnik koja je dijelom izvodila radove iskopa je naveo da su imali saznanja da je vodovod gore u brdu na otprilike 80 metara udaljenosti, dok iz dopisa oštećenika ABC Hrvatska Kostajnica od 26. ožujka 2003. proizlazi da je udaljenost magistralnog cjevovoda od glavne prometnice 80 metara, a iz geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja od 12. svibnja 2021., izrađenog na zahtjev optuženika te iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka IE proizlazi da je ta udaljenost 59,75 m, odnosno 60 m. Dakle, ispravno je prvostupanjski sud utvrdio da je optuženik imao pogrešnu predodžbu gdje se nalazi magistralni vodovod jer mu je priopćena pogrešna informacija od strane ABC, a radi se o značajnoj pogrešci od čak 20 metara razlike. Postupajući s povjerenjem u taj podatak, optuženik nije imao razloga posumnjati u istinitost podataka koji mu je dostavljen od strane ovlaštenog tijela, tako da optuženik nije bio svjestan, niti je mogao biti svjestan stvarnog položaja cijevi. Da je cijev bila 80 metara od prometnice, nalazila bi se na zaravnini gdje je bila drugačija konfiguracija terena i to područje nije bilo obuhvaćeno klizištem pa do oštećenja vodovodne cijevi ne bi niti došlo uslijed aktivacije klizišta, a cijev bi ostala cijela, odnosno netaknuta, kako je to na temelju nalaza i mišljenja vještaka IE iz ožujka 2025. te iskaza vještaka s rasprave 14. listopada 2025. zaključio prvostupanjski sud.

13. Nadalje, treba istaći da je optuženik radove izvodio do jeseni 2015., a da je do oštećenja magistralnog vodovoda došlo u ožujku 2016., dakle gotovo šest mjeseci od završetka radova na nekretnini optuženika te da samo izvođenje radova nije utjecalo na stvaranje klizišta, već je odlučna količina oborina koja je pala u ožujku 2016., što je također od utjecaja na utvrđivanje uzročno-posljedične veze između radnje optuženika i nastupjele posljedice, jer optuženik i da je znao stvarno mjesto magistralnog voda, nije mogao biti svjestan da će pasti takva količina padalina koja će zajedno s iskopom utjecati na stvaranje klizišta.

14. Nastavno, ovaj drugostupanjski sud ističe da niti u ponovljenom postupku, iako je to bila opaska ovog drugostupanjskog suda u prethodnom, ukidnom rješenju, državni odvjetnik nije naveo u činjeničnom opisu kojih su to šest dana u inkriminiranom razdoblju stanovnici grada [adresa] Kostajnice, mjesta Panjani, Rosulje, Selište Kostajničko i Čukur ostali bez redovite opskrbe vodom, odnosno kada je nastupila posljedica iz zakonskog opisa terećenog kaznenog djela, a što je odlučno za utvrđenje kada je inkriminirano kazneno djelo počinjeno.

15. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

16. Slijedom navedenog, žalba državnog odvjetnika nije osnovana pa je na temelju članka 482. ZKP odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 22. rujna 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Koraljka Bumči