Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1100/2026-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Đura Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, sa sjedištem u Puli-Pola, Rovinjska 2 A, protiv tuženice Općine Kršan, OIB 84077929159, sa sjedištem u Kršanu, Blaškovići 12, koju zastupa punomoćnik Ivan Vidak, odvjetnik u Labinu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2185/2025-2 od 6. studenoga 2025., kojom je potvrđena presuda zbog ogluhe Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P -331/2024- 4 od 27. ožujka 2025., u sjednici održanoj 22. rujna 2026.,

r i j e š i o j e:

Dopušta se tuženici podnošenje revizije protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2185/2025-2 od 6. studenoga 2025., kojom je potvrđena presuda zbog ogluhe Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P - 331/2024-4 od 27. ožujka 2025., u dijelu koji se odnosi na isplatu iznosa plaćenog na ime cijene za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] vinograd, zbog pravnih pitanja:

"1) Stječe li Republika Hrvatska ex lege na temelju odredbe članka 3. stavak 1. u svezi s člankom 2. stavak 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91) pravo vlasništva na nekretninama koje su na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91) 23. srpnja 1991. bile neizgrađeno građevinsko zemljište (osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih jezgri koje odredi županijska, odnosno gradska skupština), neovisno o tome jesu li se te nekretnine nalazile unutar ili izvan građevinskog područja;

2) Je li preduvjet za uknjižbu prava vlasništva Republike Hrvatske na nekretnini u društvenom vlasništvu na temelju odredbe članka 3. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91) da se nekretnina na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91) 23. srpnja 1991. nalazila izvan granica građevinskog područja;

3) Stječu li jedinice lokalne samouprave i uprave pravo vlasništva na neizgrađenom građevinskom zemljištu koje se je prema dokumentima prostornog uređenja na dan 23. srpnja 1991. odnosno na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91) nalazilo unutar granica građevinskog područja na temelju Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine" broj 90/92, 94/93,117/97), Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine" broj 53/90) odnosno Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17)?".

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2185/2025-2 od 6. studenoga 2025., kojom je potvrđena presuda zbog ogluhe Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-331/2024-4 od 27. ožujka 2025. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositeljica navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U odnosu na naznačena pitanja tuženica kao razlog važnosti navodi odstupanje pobijane presude od pravnih shvaćanja revizijskog suda ukazujući na odluku broj Rev-597/2021-4 od 7. veljače 2023.

2. Pitanja koja je tuženica naznačila u prijedlogu glase:

4) Stječe li Republika Hrvatska ex lege na temelju odredbi Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 41/90) pravo vlasništva na nekretninama koje su na dan stupanja na snagu Zakona o šumama dana 16. listopada 1990. bile neizgrađeno građevinsko zemljište;

5) Stječu li jedinice lokalne samouprave i uprave pravo vlasništva na neizgrađenom građevinskom zemljištu koje je prema dokumentima prostornog uređenja na dan 16. listopada 1990. odnosno na dan stupanja na snagu Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 40/90) nalazilo se unutar granica građevinskog područja na temelju Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine" broj 90/92, 94/93,117/97), Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine" broj 53/90) odnosno Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17);

6) Je li preduvjet za uknjižbu prava vlasništva Republike Hrvatske na nekretnini u društvenom vlasništvu na temelju odredbi Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 40/90) da se nekretnina na dan stupanja na snagu Zakona o šumama dana 16.10.1990.g. bila obuhvaćena šumskogospodarskom osnovom, a nalazila se unutar neizgrađenog građevinskog zemljišta koje je bilo na snazi prema dokumentima prostornog uređenja?".

3. Na prijedlog nije odgovoreno.

4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavak 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da su prvo, drugo i treće naznačena pravna pitanja važna za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, budući da pobijana odluka drugostupanjskog suda odstupa od pravnog shvaćanja izraženog u odlukama revizijskog suda poslovni broj Rev-1926/2012-2 od 20. travnja 2016., Rev-2272/2018- 2 od 1. srpnja 2020., Rev-597/2021-4 od 7. veljače 2023. i dr.

4.1. Tako je u odluci Rev-2272/2018-2 od 1. srpnja 2020. revizijski sud izrazio pravno shvaćanje prema kojem nekretnina predstavlja poljoprivredno zemljište u smislu odredbe članka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91 - dalje: ZPZ), neovisno o upisanoj kulturi, ukoliko se na dan 24. srpnja 1991. nije nalazila unutar granica građevinskog područja, a što se dokazuje rješenjem nadležnog upravnog tijela za prostorno uređenje iz kojeg je vidljivo da se na dan stupanja na snagu ZPZ određena nekretnina nalazila izvan granica građevinskog područja. Stoga, Republika Hrvatska postaje vlasnik nekretnina koje su na dan 24. srpnja 1991. predstavljale poljoprivredno zemljište i koje su se nalazile u društvenom vlasništvu i izvan granica građevinskog zemljišta (tako ovaj sud u odluci Rev-1926/12 od 20. travnja 2016.).

4.2. U konkretnom su slučaju nižestupanjski sudovi donošenjem presude zbog ogluhe, dakle ocjenom da osnovanost tužbenog zahtjeva i u dijelu koji se odnosi na k. č. br. [katastarska čestica] k.o. proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, odstupili od citiranog pravnog shvaćanja ovog suda, budući da Republika Hrvatska svoje pravo vlasništva na toj nekretnini ne može temeljiti isključivo na činjeničnim tvrdnjama da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisana s kulturom vinograd te da je bila upisana kao društveno vlasništvo.

5. Slijedom iznesenog ostvarene su pretpostavke za dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe članka 389.b stavak 3. u vezi s člankom 385.a stavak 1. ZPP valjalo riješiti kao u izreci.

6. U odnosu četvrto, peto i šesto naznačena pitanja smatra se da je prijedlog povučen (članak 389.b. stavak 3. ZPP).

6.1. Nadalje, u odnosu na četvrto, peto i šesto naznačena pitanja za napomenuti je da se odluka Rev-597/2021-4 od 7. veljače 2023., na koju se kao razlog važnosti predlagateljica poziva, ne odnosi na šume i šumsko zemljište, pa stoga ista niti ne predstavlja odgovarajući razlog važnosti koji bi opravdavao intervenciju revizijskog suda dopuštenjem revizije.

6.2. Također se predlagateljici ukazuje da, prema shvaćanju ovog suda, šume i šumsko zemljište koje se na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 41/90) 16. listopada 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, neovisno o tome je li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, postalo je na temelju samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske (tako i ovaj sud u odlukama Rev-1138/12 od 2. ožujka 2016. te Rev-450/11 od 11. siječnja 2012.). Dakle, za vlasnički status nekretnina - šuma i šumskog zemljišta nije odlučno je li zemljište prostornim planom predviđeno za gradnju. Provedba prostornih planova može biti razlog za izdvajanje nekretnine - zemljišta iz šumskog gospodarskog područja, ali samim prostornim planom ne može se mijenjati pravni status šume i šumskog zemljišta. To ne predviđa Zakon o šumama kao specijalni propis, a niti je provedba prostornih planova predviđena kao temelj za stjecanje vlasništva odnosno promjenu pravnog statusa zemljišta (tako ovaj sud u odluci Rev-1895/2018-2 od 8. lipnja 2022.).

Zagreb, 22. rujna 2026.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte