Poslovni broj P-1424/2019-

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

I

RJEŠENJE

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Ines Bračanov Čuljat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljica 1. MH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ŽH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koje zastupa punomoćnica Maja Krstović, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika 1. SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. KH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. UH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. BH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Branki Skansi Ratković, odvjetnici u Dubrovniku, radi zaštite od uznemiravanja, nakon javne i glavne rasprave održane i zaključene dana 16. lipnja 2026. u prisutnosti drugotužiteljice i punomoćnice tužiteljica i punomoćnika tuženika, a objavljene 22. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

I.Nalaže se tuženima, da prestanu prelaziti preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da se ubuduće klone takvog i bilo kakvog sličnog zadiranja u nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] .

II.Dužni su tuženici solidarno naknaditi tužiteljicama troškove parničnog postupka u iznosu od 18.092,96 kuna, sve u roku od 15 dana.

II. Prihvaća se protutužbeni zahtjev koji glasi:

I. Utvrđuje se da su tuženici-protutužitelji dosjelošću stekli pravo stvarne služnosti prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine i to na stazi-pješačkom putu dužine 38 m2 koji je u naravi suhozid različite širine, a njegova širina se kreće od 1,67 metara na istočnom dijelu uz granicu sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te se potom sužava na širinu od 0,94 metara te se potom širi na 4,03 metra te ponovno sužava na 1,60 metara uz granicu između k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a koja staza -pješački put služi za dolazak do k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] kao povlasnih nekretnina, a sve kako je to prikazano na skici broj 2. nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Geodezije ŠH od svibnja 2021. pa su tužiteljice-protutuženice dužne trpjeti upis prava stvarne služnosti prolaza na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u korist k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] u zemljišne knjige, a sve na temelju ove presude.

II.Dužne su tužiteljice-protutuženice u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ukloniti sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to na istočnoj granici ove nekretnine-putu, sve postavljeno granje, drvena vrata i sav drugi materijal nabacan na ovom dijelu nekretnine, i omogućiti tuženicima -protutužiteljima neometano prolaženje predmetnim putem, a sve za dolazak do nekretnine svoga vlasništva označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kao povlasne nekretnine.

III. Dužne su tužiteljice naknaditi tuženicima troškove parničnog postupka u iznosu od 4.308,98 EUR, sve u roku od 15 dana.

i r i j e š i o j e

Odbija se preinaka tužbenog zahtjeva.

Obrazloženje

1.Tužiteljice u tužbi navode da su suvlasnice i posjednice čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] te da tuženi da bi došli do svojih nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] prolaze preko nekretnine u vlasništvu tužiteljica označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iako su više puta usmeno upozoravani od strane tužitel jica da ne prelaze preko njihove zemlje te iako s javnog puta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] imaju izravan pristup do svojih nekretnina a obzirom da nema razloga da tuženi prolaze preko nekretnina tužiteljica a niti imaju pravnog osnova za isto.

2. Tuženici se u odgovoru na tužbu protive tužbenom traženju navodeći da je istina da su tužiteljice vlasnice čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je točan navod da tuženici za dolazak do svojih nekretnina prolaze preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer preko predmetne nekretnine postoji put koji su prednici tuženika i tužiteljica sagradili suhozidom i koji postoji preko 100 godina i kojim putem su prolazili neometano preci tuženika i tuženici pa su stekli pravo stvarne služnosti dosjelošću. Navode i da su neistiniti navodi da bi tužiteljice više puta usmeno upozoravale tuženike da ne prolaze predmetnim putem jer su tuženici ovim putem prolazili neometano bez ikakvih upozorenja sve do 27.listopada 2008. kada su tužiteljice na navedenom putu postavile razne prepreke i istoga ogradili da bi tuženici služeći se institutom samopomoći uklonili postavljene prepreke da bi tužiteljice ponovo 23.studenog 2008. ogradili predmetni put te su tuženici ustali tužbom protiv tužiteljica zbog smetanja posjeda. Nadalje navode da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] javni put koji u naravi ne postoji niti se koristi više od 30 godina jer se radi o puteljku-kozja staza koja je neprikladna za dolazak do nekretnina vlasništva tuženika, a posebno je nemoguće ovim putem provest traktor, kosilicu, nositi bale sijena za životinje, prenositi urod mušula, kamenica i dr, te je zbog nekorištenja i obrasao i nije skoro ni vidljiv. S obzirom da tuženici preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to putem koji postoji preko 100 godina, prolaze preko 30 godina, a putem svojih pravnih prednika istog koriste preko 100 godina, isti su stekli pravo stvarne služnosti prolaza i to dosjelošću pa tužiteljicama ne pripada pravo tražiti prestanak prolaženja ovim putem.

3. Podneskom zaprimljenim kod ovoga suda dana 12. siječnja 2011.godine tuženici su izjavili protutužbu navodeći da su pravo služnosti prolaza preko predmetne nekretnine stekli dosjelošću obzirom da su navedenim putem prolazili preko 100 godina kao jedinim prilazom do svojih nekretnina. Istaknuli su i da je u međuvremenu vođen postupak pod poslovnim brojem P.1748/08 radi smetanja posjeda prava služnosti preko puta čet.zem. 521/2 ko. [katastarska općina] u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz razloga što su tuženice 23.studenog 2008. na dijelu puta postavile razno granje i drva da bi onemogućile tuženicima neometano korištenje i posjed ovoga puta a u kojem je predmetu tužba odbačena iz razloga što tužba nije izjavljena u zakonskom roku. Istaknuli su i da su knjige za k. o. [katastarska općina] djelomično izgorjele te da se vlasništvo na nekretninama koje su predmet ovog postupka dokazuju prema posjedovnom stanju u katastru gdje su tuženici BH M i BH KH upisani kao posjednici čest. zem. [katastarska čestica] a tužiteljice kao posjednice čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

4. U odgovoru na protutužbu tužiteljice navode da tuženi-protutužitelji nisu stekli dosjelost prava stvarne služnosti prolaza te da na navedenu okolnost nisu predložili izvođenje niti jednog dokaza u protutužbi niti saslušanje svjedoka a niti su priložili ikakvu ispravu te su se jedino pozvali na uvid u spis P.1748/08 u kojem se nisu izvodili dokazi na okolnost stjecanja dosjelošću prava stvarne služnosti tuženika-protutužitelja.

5. U međuvremenu je preminuo KH te je pravomoćnim rješenjem od 13.rujna 2011. pod poslovnim brojem P.1711/08 utvrđen prekid postupka koji je rješenjem od 28.siječnja 2015. pod poslovnim brojem P.1711/08 nastavljen te su pozvani njegovi nasljednici i to SHsupruga te CH i KHsinovi da preuzmu predmetni postupak.

6. Podneskom predanim na ročištu dana 27. ožujka 2019. tužiteljice su uredile tužbeni zahtjev a obzirom na postavljeni protutužbeni zahtjev od dana 10. siječnja 2011. na način da su tražili da se uz već postavljeni tužbeni zahtjev ukine pravo stvarne služnost i prolaza preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine, a koji put se nalazi na istočnom dijelu ove nekretnine i ograđen je suhozidom, u ravnoj liniji širine cca. 1,5 metar, a za dolazak do čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine.

6.1. Tuženici su se podneskom od 3. travnja 2019. protivili preinaci tužbenog zahtjeva.

7. Presudom i rješenjem od 29. svibnja 2019. pod poslovnim brojem P-1974/2015 odbijen je tužbeni zahtjev kojim je traženo da se naloži tuženima, da prestanu prelaziti preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da se ubuduće klone takvog i bilo kakvog sličnog zadiranja u nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok je prihvaćen protutužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da su tuženici-protutužitelji dosjelošću stekli pravo stvarne služnosti prolaza preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, a koji put se nalazi na istočnom dijelu ove nekretnine i ograđen je suhozidom, u ravnoj liniji širine cca 1,5 metara, a za dolazak do čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, pa su tužiteljice-protutuženice dužne trpjeti upis prava stvarne služnosti prolaza na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišne knjige sve na temelju ove presude i sukladno kojem su dužne tužiteljice-protutuženice u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ukloniti sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to na istočnoj granici ove nekretnine -putu, sve postavljeno granje, drvena vrata i sav drugi materijal nabacan na ovom dijelu nekretnine, i omogućiti tuženicima-protutužiteljima neometano prolaženje predmetnim putem, a sve za dolazak do nekretnine svoga vlasništva označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kao povlasne nekretnine.

8. Rješenjem Županijskog suda u Puli-pola od 17. rujna 2019. pod poslovnim brojem Gž- 752/2019 prihvaćena je žalba tužiteljica-protutuženica te je u cijalosti ukinuta presuda ovoga suda od 29.svibnja 2019. te je predmet vraćen na ponovno suđenje.

9. Podneskom od 24. rujna 2025. punomoćnik tuženika-protutužitelja uredio je protutužbeni zahtjev sukladno uputi iz Rješenja Županijskog suda u Puli-pola od 17. rujna 2019. pod poslovnim brojem Gž-752/2019 i sukladno nalazu i mišljenju vještaka Stjepana Grmoljeza koji je jasno označio i opisao kuda se proteže staza-pješački put.

10. U ponovljenom postupku ponovo su pregledane sve isprave priložene spisu i pročitani iskazi saslušanih svjedoka i to popis katastarskih čestica za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Klasa:935-07/05- 01/0001, Ur.broj:541-25-1/7-05-3207 ( list 3 spisa), potvrda zemljišnoknjižnog odjela od 30. listopada 2008.godine (list 4 spisa), kopiju katastarskog plana, posjedovni list 264 od 6.siječnja 2011.godine (list 15 spisa), posjedovni list 337 od 6.siječnja 2011.godine (list 16 spisa), spis ovoga duda pod poslovnim brojem P-1748/2008 te je proveden dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Mladena Muhoberac (list 39-41, 43-44 spisa) i Stjepana Grmoljeza (list 127-138 spisa) i vještaka građevinske struke Ante Mucića (list 200-202 spisa), te saslušanjem vještaka Mladena Muhoberac (list 52-53 spisa), Stjepana Grmoljeza (list 184-186 spisa) i Ante Mucića (list 225-226 spisa) te svjedoka AH (list 56-57 spisa), NH (list 57 spisa), TH (list 58 spisa), FH (list 59 spisa), MHL (list 59-60 spisa), PH (list 60-61 spisa), HH (list 61 spisa), IH (list 61 spisa) i ĐH (list 136 spisa) te tužiteljica MH (list 63-64 spisa) i ŽH (list 64 -65, 188-190 spisa) te tuženika SH (list 65-67 spisa) i UH (list 67 spisa).

10.1. Uvidom u potvrdu popis katastarskih čestica za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Klasa:935 -07/05-01/0001, Ur.broj:541-25-1/7-05-3207 utvrđeno je da se kat. čest. [katastarska čestica] nalazi u posjedovnom listu 28 gdje su posjednice upisane MH pok. Ž i ŽH pok. Ž i u posjedovnom listu 145 gdje je kao posjednica upisana RH ud. S.

10.2. Pregledom potvrde zemljišnoknjižnog odjela od 30. listopada 2008. potvrđeno je da su knjige za k. o. [katastarska općina] djelomično izgorjele te da se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] treba ravnati prema stanju u Uredu za katastar u Dubrovniku.

10.3. Pregledom posjedovnog lista 264 od 6.siječnja 2011. utvrđeno je da je JH upisan kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] a dok je u posjedovnom listu 337 od 6.siječnja 2011. kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] upisan KH.

10.4. Pregledom spisa ovoga suda pod poslovnim brojem P-1748/2008 utvrđeno je da je navedeni postupak vođen u pravnoj stvari BH i KH kao tužitelja i MH i ŽH kao tuženika radi smetanja posjeda i da je u navedenom predmetu 18. studenog 2009. doneseno rješenje kojim se odbacuje tužba s tužbenim zahtjevom obzirom je protekao rok od 30 dana za zaštitu posjeda a koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru od 25. studenoga 2010. pod poslovnim brojem Gž-1660/2010. Nadalje je utvrđeno da je na očevidu na licu mjesta 13. svibnja 2009. svjedok HH koji je rođen 1938. u [adresa] iskazao da zna da su tužitelji prolazili putem koji se nalazi kraj kuće tuženica i koji ide preko suhozida jer da je on tim putem prošao zadnji put s mora kad je donio M i da je put bio prohodan dok je sada na putu postavljene na barikada. Svjedok ZH koji je rođen 1962. i živi u blizini kuća stranaka je također iskazao da je tim putem prolazio kao malo dijete i da su prije tim putem išli i M i KH i njihovi očevi. Također je utvrđeno i da je tužitelj JH saslušan na ročištu 9. rujna 2009. iskazao da predmetni put koristi otkad se rodio, dakle više od 60 godina a on je rođen 1948. dok javni put koji spominju tuženice je zarastao i ne koristi se više od 40 godina dok na parceli 521/1 ima 12 stabala maslina i obzirom da su tuženice pripriječili put da neće moći doći kad bude trebalo zaorati traktorom u 1 mjesecu. Također je iskazao da prije predmetnog smetanja njega i njegovog brata tuženice nikad nisu smetale u prolazu navedeni puta. Na istom ročištu saslušana je i tuženica ŽH koja je iskazala da su JH i KH putem koji ide preko čestice zemlje [katastarska čestica] prolazili kako bi došli do svojih baština koje se nalaze uz mora a sve sa njihovim dopuštenjem jer je to bio bliži put njihovih baština nego javni put a da je njihov otac pokojni GH tim putem nije prolazio jer nisu imali ništa zasađeno dole, da su mandarini posađeni prije 5,10 godina a masline da su vjerojatno obnovljene stare i nešto posađenih novih ali to ne zna jer ne ide dole. Nadalje je izjavila da tužitelji nisu tražili dopuštenje nego su oni rodbina pa su ih puštali da prolaze tim putem. Iskazala je i da kad su počeli prolaziti M i KH, da su prolazili nekoliko puta godišnje i to M ima 2,3 godine otkad je u mirovini a KH još rjeđe međutim da su se tim putem počeli koristiti i unučad i sinovi tužitelja i da se put pretvorio u javni put i zbog toga se ruši i međa i suhozid i zbog traktora kojim se prolazi. Pregledana je i službena bilješka sastavljena od Policijske postaje Ston 4. studenog 2008. broj 511-03-08-48/104-08 iz koje proizlazi da je pregledom na mjestu događaja vidljivo da je sporna staza odavno u korištenju te je pitao MH i ŽH da li su [adresa] i prije koristili spornu stazu a da su one to potvrdile i kroz razgovor navele da to više neće dopuštati jer se sporna staza nalazi na njihovoj zemlji i njihovo je vlasništvo a pošto njima K smetaju na drugoj cesti u njenom korištenju iste su odlučile da [adresa] više neće dopuštati korištenje predmetne staze. Nadalje, iz razgovora sa DH i ČH proizlazi da su oni pomaknuli nasložena drva na spornoj stazi jer im priječi slobodan prolaz do njihovih njiva na kojima godinama obrađuju zemlju i na kojoj se nalaze zasađene višegodišnja stabla mandarina i povrća kako bi sebi omogućili pristup svojim obrađenim površinama a kojom spornom stazom prolaze godina i kojom su prolazili i FH otac i djed. Nadalje proizlazi da je pregledom okolne sporne staze i obradivih površina koji po izjavama ŽH i MH pripadaju [adresa] vidljivo da se navedene površine obrađuju više godina jer se na istima nalaze višegodišnji nasadi obrađenih mandarina a vidljivo je i da su površne zasađene drugim povrćem nedavno obrađivane. Također proizlazi i da iz razgovora sa nekoliko mještana [adresa] i [adresa] koji su željeli ostati anonimni proizlazi da im je sporna staza poznata te da im je poznato i da predmetno stazu od davnina koriste [adresa] i [adresa] a neki navode da otkad znaju za sebe znaju i da predmetno stazu za pristup svojim obrađenim površinama koristi obitelj ČH i da je trenutno do tih površina nije moguće doći niotkuda osim spornom zemljanom stazom.

10.5. Na održanom očevidu na licu mjesta 10. travnja 2017. utvrđeno je da je uz istočni rub čest. zem. [katastarska čestica] izgrađena staza kojom se dolazio do sjevernozapadnog kantuna dijela puta oznake čest zem. 1135. Da asfaltirani put kojim se dolazi na čest. zem. [katastarska čestica] nije ucrtan u katastru te nema svoju oznaku čest. zem., međutim istim se preko nasutog dijela mora dolazi do navedene nekretnine. Punomoćnik tužiteljica je iskazao da se čest. zem. [katastarska čestica] može pristupiti nasutim dijelom mora te kako bilo tko tako i tuženic i mogu prolaziti kao i da je na čest. zem. [katastarska čestica] moguće pristupiti i gornjim putem oznake čest. zem. [katastarska čestica] za kojeg su stranke suglasno izjavile da je predmetni put oznake čest. zem. [katastarska čestica] dijelom zarastao. Nadalje je JH izjavio da je more nasuto u dijelu koji se nalazi ispod čest. 521/1 tek prošle godine, te da su isti do prošle godine na predmetnu nekretninu pristupali jedino sa barkom obzirom da n jihova čestica graniči s morem a da se više od 30 godina prolazi na spornu nekretninu oznake čest. 521/1 preko čest. zem. u vlasništvu tužiteljica oznake čest. zem. [katastarska čestica], točnije stazom poviše kuće tužiteljica do jugoistočnog dijela ugla čest. zem. [katastarska čestica], s tim da je sada predmetna staza dijelom zarasla lovorikom te se trenutno istom ne može proći.

10.6. U nalazu i mišljenju od 18.svibnja 2017. vještak je napravio položajnu skicu kojom je obuhvatio nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] te je također sukladno stanju na terenu prikazao zapreku na čest. zem. [katastarska čestica] koja se sastoji od nabacanog granja koja je obrasla u grmlje i draču, stazu preko čest. zem. [katastarska čestica] popločanu betonskim elementima, zatim je prikazao i novi put, plato, rivu i nasip za odvodnju, kuću tužiteljica koja se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica]. tuženice koja je dijelom izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica]. Zelenom šrafurom je prikazan prostor koji služi za prolaz između dolaca a omeđen je kamenim međama i popunjen sitnim kamenjem "škajama" i zemljom.

10.7. Vještak Mladen Muhoberac u svom je iskazu na ročištu dana 20.prosinca 2018. izjavio da ostaje u cijelosti pri danom nalazu i mišljenju dok je na upit zamjenika punomoćnika tuženika da li iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je staza preko čest. zem. [katastarska čestica] jedini prohodni put do čest. zem. [katastarska čestica] naveo da je to točno, obzirom da je seoski put koji je ucrtan u skici, a koji nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] obrastao šumom, a zapravo je neprohodan iz razloga što je na čest. zem. [katastarska čestica] izgrađena zgrada koja je dijelom izgrađena i na čest. zem. [katastarska čestica]. Nadalje je naveo da staza preko čest. zem. [katastarska čestica] koju je prikazao djelomično betonirana, a djelomično popločana, te da ima nekoliko i skalina, stoga se tom stazom može prolaziti, ali se ne može preko nje voziti. Iskazao je i da je zelenom šafurom prikazao prolaz preko čest. zem. [katastarska čestica] s tim da se tu radi o međama koje su popunjene sitnim kamenjima i koje služe za prolaz između dolaca, a zapreka koju je ucrtao je u naravi nabacana drača. Iskazao je i da je na položajnoj skici ucrtao novi put, rivu i plato i nasip za odvodnju, a prema stanju na terenu, obzirom da isto ne postoji ucrtano u katastarskim mapama a kojim se ucrtanim novim putem preko rive i preko nasipa za odvodnju može doći do čest. zem. [katastarska čestica], i to sigurno pješice, jer smo tako pristupili i na očevidu, s tim da su tada u tijeku bili radovi, pa možda postoji mogućnost da se stanje promijenilo, i da se sada može doći i vozilom.

10.8. Očevidom na licu mjesta 9. travnja 2021. uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Stjepana Grmoljeza pregledan je sa vještakom put oznake čest. zem. [katastarska čestica] u dijelu koji prolazi do kuće JH a ispred koje kuće su tuženici SH i KH a koji put je prekriven svježe pokošenom travom koji po suglasnoj izjavi stranaka prolazi pored kuće VH a do čije je kuće je održavan dok je u nastavku vidljiv ali teže prohodan jer je isti zarastao travom, niskim raslinjem i lovorikama, a koji put je otprilike širok oko 1,20 metara u dijelu koji je vidljiv. Put je u naravi zemljani u dijelu koji je pregledan te je vještak nakon kuće VH obišao predmetni put te utvrdio da je nakon nekih 15 metara zarastao te je u nastavku neprohodan jer je obrastao granama i tetivikom i da se očisti bio bi prohodan s time da se u nastavku sužava do nekih 70 cm, dokle je vještak uspio doći. Vještak je istaknuo da je put vidljiv u nastavku nekih 10 metara za koje navodi da bi moglo biti prohodno da se očisti dok je SH istaknula da je ovaj put, put kojim se prolazi za vrelo te da su oni izgradnjom kuće ostavili prolaz za vrelo svima koji žele prolaziti s time da tužiteljicama nije odgovarao taj prolaz pa su ostavili drugi koji je pokazala te navela da je sin već pripremio teren za praviti skaline a s kojim će se sa asfaltiranog puta moći prilaziti na čest. zem. [katastarska čestica] a u naravi je dolac pored njihove kuće a na kojem se nalaze stabla nespole, narančina i dunje. Pored kuće od Dražeta prolazom se pristupa do nastavka puta koji UH pokazuje kuda su prolazili, a predmetni prolaz za koji UH navodi da su prolazili istim je u dijelu zarastao dračom i iz toga razloga je neprohodan i to u dužini od nekih 10 metara te je naveo da je prije u tom dijelu i s jedne i s druge strane bila međa te je prolaz bio širine od oko 70 cm do 1 metar. Prisutna ŽH izjavila je da je taj dio koji je obrastao dračom bio vrt koji je nekoć obrađivala njezina tetka, a sad je u suvlasništvu njih i rođaka te se obrađivao zadnji put koncem 70 - ih, te se ne obrađuje sigurno od 85-te otkad tu živi s time da se u naravi tu radilo o suhozidu širine ispod pola metra. Dalje se prelazi prolazom između dolaca do čest. zem. [katastarska čestica], a za koje tuženik navodi da je on i njegova obitelj koristila točno taj prolaz za dolazak na svoju česticu 521/1 koja je zarasla travom visine od oko pola metra te se na istoj nalazi nekoliko stabala maslina. Predmetna čestica je u južnom dijelu zarasla lovorikom. Poviše navedene nekretnine, odnosno njenog južnog dijela nalazi se čest. zem. [katastarska čestica] a na koju je nemoguće pristupiti zbog zarasle lovorike dok na čest. zem. [katastarska čestica] također nije moguće pristupiti jer je ista zarasla dračom i drugim niskim raslinjem. Dolaskom na zapadni dio čest. zem. [katastarska čestica] nije moguće pristupiti vrelu koji se nalaz i iza stijene, a područje oko stijene je poplavljeno morem. Pregledom kopije plana utvrđeno je da se navedeno vrelo nalazi uz samu granicu čest. zem. [katastarska čestica], a u naravi je pomorsko dobro. Prisutna tužiteljica je istaknula da se do vrela dolazilo čest. zem. [katastarska čestica], zatim da se granicom između čest. zem. [katastarska čestica] niz podest prilazilo vrelu dok je tuženik izjavio da se nikad nije koristio tim drugim putem te da je po njemu put kojim se dolazi do čest. zem. [katastarska čestica] a koji su oni koristili jedini put do vrela. Na čest. zem. [katastarska čestica] ima nekoliko dolaca a koji doci se kaskadno spuštaju prema moru. Nadalje se asfaltiranim putem kroz mjesto, a koji put vodi prema kući tužiteljica nasutim dijelom mora pristupa s morske strane do granice čest. zem. [katastarska čestica].

10.9. Očevidom na licu mjesta 31. listopada 2025. uz sudjelovanje vještaka građevinske struke Ante Mucića na čest. zem. oznake 1135 se dolazi do drvene ograde koja je prikazana i označena na skici broj 1 vještaka Stjepana Grmoljeza, list 158 spisa te se prolazi stazom koja je prikazana na čest. zem. [katastarska čestica].

10.10. Vještak Stjepan Grmoljez iskazao je da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja. U odnosu na primjedbu tužiteljica iz podneska od 1. srpnja 2021. istaknuo je da je nasip umjetan te da se u naravi radi o pomorskom dobru koje kao takvo nije ucrtano u katastar i nema definiranu kat. čest. ali što se tiče mogućnosti prolaska fizički je moguće proći. Na daljnji upit da li se prolazom služnosti koji svojataju tuženici može doći do svih nekretnina za koje navodi da su poslužne pa i do vrela, a uzevši u obzir visinsku razliku odgovorio je da je preko čest. 521/2 prikazanom stazom moguće pristupiti na čest. 521/1 te preko iste doći do nasutoga dijela i tim putem pristupiti kako do vrela tako i do čest. zem. [katastarska čestica] a da je također moguće preko čest. 521/1 doći do vrela međutim jedino preko stijena koje su visoke između 2 do 3 metra, dakle fizički je moguće doći i tim putem, ja osobno uz neki fizički napor mogu preći međutim netko stariji ili ako nosi nešto ne može jer da bi mogao doći morao bi se popeti preko kamenih stijena te se nakon toga spustiti recimo okomite cijene visine između 2 ipo i tri metra. Na poseban upit vještak a uvidom u skicu br.1. nalaza i mišljenja vještaka, vještak je izjavio da se kamene skale koje vode do vrela nalaze na čest. zem. [katastarska čestica] i da je moguće preko čest. zem. [katastarska čestica] pristupiti kamenim skalama kako bi se istim došlo do vrela međutim da je u trenutku provođenja očevida taj dio bio šumovit i nepristupačan pa se ne može izjasniti da li u tome dijelu kojim bi se moglo pristupiti na kamene skale postoji visinska razlika u smislu suhozida koji se ne bi mogli fizički savladati dok su čest. zem. [katastarska čestica] direktno povezane te postoji mogućnost pristupa s jedne na drugu međutim da je teren bio zarastao u lovoriku i tetiviku u trenutku provođenja očevida te nije mogao ući da bi utvrdio da li postoje nesavladive visinske prepreke. Na poseban upit punomoćnice tužiteljica da li je vještak rekao da je moguć pristup sa čest. zem. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica] iz razloga što iste graniče ili zato što postoji pristup s jedne na drugu za čovjeka odgovorio je da kao što je već rekao da se radi o susjednim parcelama te da je moguć pristup s jedne na drugu međutim da je taj teren u trenutku očevida bio zarastao te da se ne može očitovati da li postoji ikakva staza u tome dijeli. Na daljnje pitanje da li se kamene skale i staza koja vodi prema vrelu a koje su prikazane na skici br.1. spajaju sa ucrtanom stazom oznake čest. zem. [katastarska čestica] odgovo rio je da je u trenutku snimanja snimio stazu na čest. zem. [katastarska čestica] u onom dijelu koliko je ista bila očišćena, da bi se po nekoj logici trebala spajati na stazu oznake čest. zem. [katastarska čestica] međutim da nije vidio da li se ista spaja na čest. zem. [katastarska čestica] jer kako je rekao taj dio nije bio očišćen pa se nije mogao snimiti iako se na terenu vidi da se staza nastavlja. Na daljnje pitanje da li fotografije koje su prikazane na l.s. 148 i teks t koji počinje riječima skica lica mjesta br. 3 prikazuje stazu oznake čest. zem. [katastarska čestica] odgovora da jest. Na daljnje pitanje koja je širina skalina koji su prikazani na skicama koje vode do vrela odgovor io je da su u dijelu kraj mora širine oko 1.20 metra -1.30 metra dok se gore sužavaju na nekih 80-90 cm. Na daljnje pitanje da vještak opiše stazu koja je prikazana na skici br.2. l.s. 159 iskazao je da je u prvom dijelu staza u naravi suhozid i to sve do dijela gdje se sužava i spaja sa drugim suhozidom i dalje se širi i čini stazu koja je sa lijeve i desne strane omeđena suhozidom. Na daljnje pitanje da li bi po mišljenju vještaka tom prikazanom stazom mogao proći čovjek sa natovarenom životinjom a bez da npr. ošteti među gdje je ona prikazana najuža od 0.94 metra odgovara da bi to ovisilo o stručnosti o tome ko vodi magare obzirom da magare ima uske noge a teret mu stoji na gornjem dijelu te na daljnje pitanje odgovora da po njegovom osobnom i stručnom mišljenju te iskustvu na terenu sve su te šire međe služile kao staza. Na poseban upit drugotužiteljice vještak odgovora da staza koja se nastavlja na kamene skale koja vodi prema vrelu nije u svojoj dužini svugdje jednake širine a da je na skici broj 4 ta širina i prikazana. Na daljnje pitanje da li staza koja je prikazana na skici br.1. a koja vodi prema vrelu ima svoju oznaku čest. zem. odgovorio je da staza nema svoj broj čestica zemlje i da je napravljena preko privatnih parcela te se snimljeni dio staze koji je prikazan na skicama lica mjesta ne predstavlja javnu površinu u smislu da je za nju određena katastarska čestica i da se vodi kao katastarska kultura puta. Na poseban upit zam. punomoćnice tuženika da li je ovim nasutim dijelom u svim vremenskim uvjetima i vjetra i valova moguć prolaz odgovora da po njegovom mišljenju da je uslijed vjetra i valova otežan prolaz međutim da u nijednom trenutku se nasuti dio ne potopi tako da bi prolaz njime bio nemoguć. Vještak je dodatno istaknuo da dio uz vrelo koji je na skici br.1. svjetlozelene boje, da se radi o dijelu koji se nalazi pod vodom u kojem se nalaze morske alge jer je taj dio u istoj razini kao i more dok je ovo sve između njih nasuto u razini većoj od mora. Također je istaknuo da je čest. zem. [katastarska čestica] u naravi put koji prolazi pokraj čest. 521/3 i 514/3, da je u trenutku očevida na licu mjesta staza u dijelu nakon kuće izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] bila neprohodna a da su je za potrebe snimanja stranke naknadno očistile i to u dužini od 30 metar te je u tom dijelu prikazana i snimljena. Vještak je dodatno iskazao da čovjek njegove građe i konstitucije te 10 kg teži može normalno prolaziti suhozidom međutim za natovarenu magarad se ne može očitovati o stabilnosti suhozida te eventualnih oštećenja koja bi nastala takvim korištenjem jer nije vještak građevinske struke.

10.11. Saslušan vještak Ante Mucić iskazao je da ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja i naveo da pregledani suhozid nije siguran za hodanje u stanju u kojem je bio u trenutku provedenog očevida i da smatra da je potrebno izvršiti preinake kako je naveo u nalazu i mišljenju a kako bi bio osiguran za sigurno korištenje jer da suhozid nije održavan a da je održavan sigurno ne bi propao i ne bi bio u stanju u kojem se nalazi danas, a sam suhozid je napravljen na način kako je to uobičajeno kod gradnje suhozida. Na poseban upit punomoćnice tužiteljica koja je funkcija suhozida vještak je odgovorio da je osnovna funkcija suhozida uglavnom dijeljenje međa i da bi se taj suhozid s vremenom također uništio odnosno propadao bez obzira da li se po njemu hodalo ili ne bi, ali da se suhozid koristio uništeno bi se zasigurno bilo i popravilo, npr. ako bi se dogodilo da neki kamen izleti on bi se digao, vratio, ponovno pozidao. Na daljnje pitanje da li bi se suhozid prije uništio hodanjem sa stokom odgovorio je da bi, ali bi se onda sigurno i popravio da je imao takvu funkciju. Na daljnje pitanje koliko bi suhozidu trebalo vremena da propadne ako se koristio u svrhu hodanja odgovorio je da ne može s preciznošću odgovoriti na to pitanje, da je viđao i suhozide koji su propali a da se nisu ni koristili u svrhu hodanja. Na poseban upit tužiteljice vještak odgovara da je u svom nalazu i mišljenju omaškom umjesto k. č. [katastarska čestica] napisao k. č. [katastarska čestica] jer je gledao stanje u katastru a ne u nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke koji je sastavni dio spisa. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li može iz iskustva reći da li su se ovakvi suhozidi ovakve širine koristili ranije za hodanje, odgovara da jesu. Na daljnje pitanje da li je moguće da je oštećeni suhozid rezultat ljudske intervencije odgovara da ne može sa sigurnošću to reći ali misli da se ovdje radi o oštećenjima nastalim protekom vremena. Na daljnje pitanje da li je moguće da su i zbog nekorištenja suhozida nastala vidljiva oštećenja vještak odgovara da su oštećenja mogla nastati i zbog utjecaja vremena, kiša, jer voda također odnosi zidove jer suhozidi nisu čvrste građevine. Na daljnje pitanje da li je pri izradi nalaza i mišljenja uzeo u obzir nalaze i mišljenja vještaka Stjepana Grmoljeza odgovorio je da nije a nakon što je vještaku predočen nalaz i mišljenje vještaka Stjepana Grmoljeza, pregledom fotografija koje se nalaze u spisu vještak je naveo da stanje izgleda jednako kao i za vrijeme očevida. Na poseban upit koja je definicija suhozida vještak je odgovorio da je suhozid zid ručno izrađen od kamenog materijala bez vezivnog sredstva slaganjem kamena.

10.12. Svjedok AH u bitnome je iskazao da mu nije ni poznato ni točan broj čestice koji predmetna nekretnina nosi, da je vrt oko kuće u vlasništvu tužiteljica na kojoj tužiteljice sade voće i povrće, i to pomadore, blitvu, špinat, kivi, lozu i slično, i da nikada nikoga osim njih nije vidio na predmetnoj nekretnini a da u [adresa] dođe u posjet tužiteljicama nekih 4-5 puta godišnje i zadrži se obično po jedan dan kao i da na predmetnoj nekretnini nema vidljivi utabani put.

10.13. Svjedokinja NH u bitnom je iskazala je da se ne snalazi na katastarskom planu i da ne može pokazati gdje se nalazi predmetna čestica, da joj nije poznato čija su zemljišta koja graniče s zemljištem tužiteljice, niti gdje je točno granica zemljišta koje je u vlasništvu tužiteljice a poznato joj je da su imale veliki posjed oko kuće, da su imale stabla trešnje i oraha, zasađeno sve sezonsko i voće i povrće a da je cijelo djetinjstvo provela u [adresa] u kući bake i djeda, a kuća tužiteljica je nekih 3 min hoda udaljena od kuće njezine bake i djeda i da je u djetinjstvu dolazila vikendom a tu bi provodila i ljetne praznike, a i danas često tamo dolazi. Nadalje je iskazala da su joj poznati tuženici koji za vrijeme njezinog djetinjstva tu nisu imali kuću, jer su imali kuću u selu ali se sjeća kad je bila dijete da je tuda išao put prema vrelu i kad bi bile svinjokolje tamo je prolazilo dosta ljudi, baš zbog toga vrela, tamo bi išli prati robu a koliko zna, toga puta sada nema. Također je iskazala da nikada nije nikoga drugoga vidjela osim njih a niti je kroz taj vrt koji je uređen itko prolazio put mora. U odnosu na parcele uz more poznato joj je da uz more ima velika parcela, da njezina rodica obrađuje dio na kojem dijelu ima dosta voćaka, sezonskog voća i povrća, a također njezina rodica posjeduje i dio uz more koji ne obrađuje a da nije joj poznato kojim putem tu dolaze njene rodice.

10.14. Svjedokinja TH iskazala je da je rođena u [adresa], te da je u [adresa] živjela sve dok se nije zaposlila, a onda je dolazila svaki vikend iz [adresa] u [adresa] a kada je otišla u mirovinu 1990., 14 godina je živjela u [adresa], te je nakon toga prešla u Dubrovnik, a zadnjih 5 godina je u domu te da odavno nije bila kod tužiteljica i to otkada je u domu a njezina kuća u [adresa] je udaljena jednu ulicu od kuće tužiteljica koje imaju dosta zemlje oko kuće i koje graniče sa zemljom [adresa]. Također je iskazala da tužiteljice imaju do svoje kuće dva puta, da je u blizini kuće tužiteljica postojao prije puteljak koji je išao mimo štale do vrela, a tu su prolazili i drugi ljudi i tim puteljkom se moglo ići i do drugoga sela a više nije u upotrebi, odavno se njime više ne koristi a na samom tom puteljku su K sagradili kuću. Iskazala je i da tužiteljice oko kuće imaju vrt, da u vrtu sade kupus i patate, a koliko joj je poznato navedeni vrt nije ograđen kao i da joj nije poznato da li vrelo postoji i danas, da sumnja da ide više itko tamo prati robu a da su tim putem K išli do svoje baštine, ali to je bilo davno i ne zna da li više tuda prolaze, odnosno do kad su tuda prolazili i da je dugo vremena prošlo otkad je zadnji put tim putem prolazila, ali pretpostavlja da je sada sve to zaraslo. Iskazala je i da nitko nikada nije prolazio kroz vrt tužiteljica i da su K imali na svojoj zemlji a koja graniči sa zemljom tužiteljica pomadore, patate i masline.

10.15. Saslušan svjedok FH iskazao je da se kuća tužiteljica nalazi udaljena od njegove kuće oko 30 metara, dok se kuća tuženika također nalazi udaljena od njegove kuće oko 30 metara, ali sa suprotne strane i da su putem kojim se prolazilo na vrelo prolazili svi U a da je taj put danas neprohodan i to je neprohodan otkad je izgrađena kuća od [adresa] koja je izgrađena na sred puta i da predmetni put nikad nije prelazio preko zemlje tužiteljica. Nadalje je iskazao da tužiteljice imaju oko kuće puno zemlje i da su njihova zemljišta omeđena, a u međama su bilje trklje, i nitko nije mogao tuda proći a da su trklje sominski štapi koji su drveni i stavljali su se u međe. Također je iskazao da se kuća tuženika nalazi poviše kuće tužiteljica i dijeli ih put , da zemljište tuženika graniči sa zemljištem tužiteljica a između njih se nalazi međa koja je uvijek bila vlasništvo tužiteljica dok su tuženici do svog zemljišta koje graniči sa zemljištem tužiteljica uvijek išli preko svog zemljišta jer i oni također imaju dosta zemlje i preko njihovog zemljišta ne postoji nikakav utabani put, već bi samo normalno prelazili s jedne nekretnine na drugu te nikada nije vidio B da prelaze preko zemlje tužiteljica, odnosno možda neko nekad i prođe preko nečije zemlje, ali tu zasigurno ne posto ji nikakav put kao i da se vrt odnosno zemlja koja se nalazi oko kuće tužiteljica obrađuju, ali malo jer se danas zemlja manje obrađuje. Nakon što mu je pokazana položajna skica na listu spisa 44 pokazao je put oznake čest. zem. [katastarska čestica], a nasred kojeg je izgrađena kuća UH, te iskazao da predmetnim putem K idu na svoje nekretnine, i to do samog njegovog kraja, kako je to prikazao vještak Mladen Muhoberac, navodeći da onda preko svojih čestica rubnim dijelom s lijeve strane položajne skice dolazeći na svoje nekretnine, uključujući i čest. zem. [katastarska čestica] te dodao da i danas prolaze tim putem kojeg je pokazao na položajnoj skici.

10.16. Svjedokinja MHL u bitnom je izjavila da je bila susjeda od ŽH i da su zajedno rasli i da je išla često kod njih i na njihovom zemljištu bra la kriješve i smokve te da joj je poznato da ŽH imaju velik komad zemlje oko kuće te da graniče s SH, da se zemlja proteže ispred kuće tužiteljica u manjem dijelu, dok se većim dijelom nalazi iza kuće tužiteljica, a da K također imaju zemljište i uz more te da nikad nitko nije prolazio preko zemljišta tužiteljica jer je to bilo strogo čuvano. Nadalje je iskazala da postoji put za vrelo i za malo selo i misli da K tim putem idu do svoje čestice za koje misli da obrađuju, ali nije sigurna, jer da ih nije nikad vidjela na njihovim česticama, odnosno, možda je prošla a da nije obadala, a već više od 50 godina ne živi u [adresa], ali boravi više ljeti, a zimi rjeđe te kad dođe u [adresa] posjećuje tužiteljice. Koliko joj je poznato zemljište od tužiteljica nije ograđeno jer se to prije nije ograđivalo, ali postoje međe koje omeđuju zemljište tužiteljica i u dijelu su šire te se na njima može hodati, dok su u dijelu uže pa ne može i da su iste vlasništvo tužiteljica, te da nije vidjela nikoga da hoda po navedenim međama i na tom svom zemljištu tužiteljice danas imaju dosta voća, misli i kupus, i slično. Također je iskazala da K dolaze do svojih nekretnina uz more i to putem koji ide za vrelo koji nije betoniran, te joj nije poznat preko čije zemlje taj put prolazi a predmetni put za vrelo misli da još postoji, ali da je sada zaraslo, a nije bila na tom putu već sigurno nekih 15 godina.

10.17. U svom iskazu PH, iskazala je da je prijateljica od SH, te su zajedno predmetnim putem dosta puta prolazile do mora, brati ljubice, šparoge i na kupanje, da je predmetni put vodio do njihove barke koja je bila dole vezana u moru, te i do njihovih drugih parcela i da su vrlo često išli,a išli su i njezin suprug i djeca također, i to negdje od kraja 1970-tih godina pa sve dok tužiteljice nisu zagradile taj put. Također je iskazala da je predmetni put prolazio ispod vrta tužiteljica, bio je makadamski nasut kamenjem, širok negdje oko metar ili možda manje, zapravo više se radilo o suhozidu te da nikada nisu nikoga drugoga, koliko se može sjetiti srele tim putem, ali su znali popričati s tužiteljicama koje bi bile u svom vrtu i jako bi ljubazno popričale i o vrtu i o biljkama. Naglasila je da su tim putem prolazile neometano i da im nitko nije nikada rekao da tim putem ne smiju prolaziti. Na poseban upit do koje je godine mogla tu prolaziti odgovorila je da se ne može sjetiti, ali da misli da je bila 2008. jer da su tužiteljice stavile tu barikadu koje su se sastojale od suhih grana, starih drvenih vrata, a koju barikadu su SH, FH i CH srušili. Iskazala je i da ne zna da li postoji još neki drugi put kojim K mogu doći do svoje zemlje.

10.18. Svjedok HH iskazao je da se kuća tužiteljica nalazi oko 20 metara od njegove kuće i gledano s njegove strane njihovo zemljište je ograđeno žičanom ogradom, dok ne zna da li je s druge strane prema vrelu i prema malom selu ograđeno. Nadalje je iskazao da je navedeni put kadrma i da tuda ne može prolaziti auto i isti prolazi i preko zemlje CH i preko zemlje HH, odnosno ne zna točno čija je čija čestica, ali prolazi preko njihova, obzirom da su mu njihovi pretci dok je bio dijete zabranili da tu prolazi, jer su svojatali sve, čak i more, ali je kao dijete znao kriomice tuda prolaziti, kad ga nitko ne bi gledao, jer je taj put bio bliži za ići na vrelo. Također je iskazao da je tim putem prolazio prije 50 godina i da je jednom prošao prije nekih 10-ak godina kao i da drugi put kojim se može doći na vrelo prolazi kraj kuće CH i također, misli, nije asfaltiran a da su navedenim putem koji prolazi preko zemljišta [adresa] i HH dok je bio dijete prolazili [adresa], svi stari njihovi, a znao im je i djeda i pradjeda, zna svih, obzirom da ima 82 godine kao i da su tim putem prolazili SH i njen suprug, kao i M jer da nije dok se nije probila kanalizacija bilo puta s mora nego je to prije bio jedini put za doći. Nadalje je iskazao da tužiteljice u vrtu sade, ali ne zna točno što, ne zaviruje ali zna sigurno da sade.

10.19. Nadalje, svjedok ZH iskazao je da je predmetnim putem koji je zapravo u naravi međa, a koji je širine 80-90 cm, a koji ide s vrha put vrela na jaz, prolazio negdje kad je krenuo u osnovnu školu, jer je tuda išao kad bi išao kupiti kruh, i prolazio je sve do 1978. jer se tuda više nije moglo prolaziti jer je put iz sela zarastao u džunglu jer ga nitko nije čistio. Poznato mu je da je lijevo od te međe zemlja od [adresa] i [adresa], da se uz more nalazi zemlja od [adresa], a predmetni put je udaljen negdje oko 30 metara od kuće tužiteljica i da je na predmetnom putu viđao njihove očeve, tj. očeve stranaka, a viđao je i babu MH koja je išla tim putem s ovcama dole na svoju zemlju, a koja je majka od DH. Također je iskazao da je od sve djeca iz sela jedino on tuda prolazio obzirom da je bio jedino dijete u selu i nikad mu nitko nije zabranio da prolazi tim putem i da su tim putem išli i drugi ljudi u vrelo, a također su išli i bacati vrše za jegulje kao i da je na tom putu viđao i DH i BH, a koji su imali dole uz more strehu za barku dok mu nije poznato da li ta streha ima i danas obzirom da je tu probijen put za kanalizaciju pa nije siguran da li je sada uklonjena. Iskazao je i da mu nije poznato čiji je to put kojim se prolazilo, da li je od [adresa] ili Dražeta, zna samo gdje se nalazi njihovo zemljište kao i da iako tim putem nije išao od 1978., da je iz daleka i dalje viđao B na svojoj zemlji. Na poseban upit da li taj put od kanalizacije tuženici mogu koristiti za prilaz svojim nekretninama odgovorio je da mogu, ali da će se taj put dići obzirom da je ne legalno napravljen i to prije godinu ili dvije, ali da je zatrpao vrelo i mriještilište.

10.20. Svjedokinja ĐH iskazala je da živi u kući do Dražeta već 45 godina i da se sjeća da su [adresa] otkad ona tu živi ovdje prolazili tim putem i išli svakodnevno što pješke, što sa traktorom, jer su na svojoj zemlji sadili sve što im je trebalo, luk, bob, biži i da je čak nekoliko puta išla pomoći LH jer ju je zvala da joj pomogne podvezati sijeno, dok je za to vrijeme njezin muž GH kopao s motikom. Također je iskazala da su tim istim putem znale ići i žene sa sela prema vrelu pred Božić kad bi bilo svinjokolje kao i da je put prema vrelu postojao i pored kuće SH, međutim neko bi išao tim putem a neko bi išao putem uz kuću HH jer je taj put bio kraći. Iskazala je i da je vrelo pomorsko dobro te misli i zna da bi tamo kad bi bile velike plime Š potopila jedna peća te bi im uništila raštiku i ovo što su sadili. Nikad nije čula da bi HH ikome branile da prolaze pored njihove kuće sve do unazad par godina kada su to zabranili susjedima Š te sada nitko ne prolazi tim putem jer tamo nitko osim HH i SH nema zemlju dok prije ispred kuće od HH nije bilo skalina koji su vodili prema gornjem putu, ne može se točno sjetiti, misli da su ih napravili prije nekih 10-tak godina, a nije bilo ni šahta, dok je gornji put pored njene kuće i [adresa] i [adresa] asfaltiran otprilike prije Domovinskog rata dok je ograda koja se nalazi uz skaline kao i na dijelu gdje se prolazi prema zemlji [adresa] postavljena otprilike kad sami skalini. Na poseban upit da li je na samom ulazu na čest. zem. [katastarska čestica], a pored skalina Dražeta stanje isto kao ranije ili je izmijenjeno odgovara da je stanje gotovo isto s time da je prije nekoliko godina uz lijevi rub posađena prirodna živica. Svjedokinja je pokazala put kojim se prije prolazilo odnosno kojim su prije K prolazili do svojih nekretnina, a koji se nalazi između kuća HH i SH, te je prolaskom nekih oko 30 metara ili možda manje utvrđeno da je isti zarastao te da nije moguće istim proći. Svjedokinja je istaknula da je uz lijevi rub čest. zem. [katastarska čestica] prije bila međa te da nije bilo žičane ograde, kao i da je betonski prolaz prema kući SH naknadno nasut dok je vrt ispred kuće i prije postojao. Iskazala je i da je betonski prilaz kući [adresa], a koji predstavlja čest. zem. [katastarska čestica] prije bio putačina koju su oni betonirali. Na daljnje pitanje kada je pomagala gospođi LH nositi bale odgovorila je da sigurno ima više od 30 godina, da je to bilo prije Domovinskog rata kad joj je mala bila mala a rođena je 1974. dok je na pitanje gdje je živjela LH odgovorila da je živjela prije njezine kuće. Iskazala je i da je ponekad znala i tovara povesti tim istim putem kojim je išla na navedene nekretnine. Na daljnje pitanje odgovorila je da ne zna čiji je put s kojim se prolazilo, da zna da je s jedne strane HH s druge LH dok je na pitanje u kakvim je odnosima sa C odgovorila u nikakvim odnosima i da je bio spor radi arle i da su u lošim odnosima.

10.21. Saslušana tužiteljica MH izjavila je da je predmetna nekretnina u cijelosti vlasništvo njezine sestre i prostire se sve od mora do puta koji povezuje [adresa] i [adresa] te da na predmetnoj nekretnini ne postoji nikakv put i da su istu koristili njihovi roditelji, sestra i ona. Islazala je da je na predmetnoj nekretnini vidjela B kako su prolazili možda jedan, dva ili tri puta godišnje, kad su tu dolazili, a rijetko su dolazili, međutim da je od 2007. počelo biti intenzivnije, pa su u desetom mjesecu 2008. zagradili da se tuda više ne može prolaziti i nakon toga više nitko nije prolazio tim dijelom nekretnine, a radi se o parceli nekih 4.000 metara kvadratnih. Nadalje je iskazala da je JH radio u Dubrovniku, a gospođa SH je živjela u [adresa] stoga nisu često ni dolazili u [adresa] dok je ona živjela u [adresa] do 2001. a kada je otišla u mirovinu, onda se preselila u [adresa], a do tada je dolazila samo vikendom i nije viđala B da tuda prolaze te da iako njihova nekretnina graniči sa njihovom i obzirom da je njihova nekretnina ledina nisu imale ništa posađeno i nisu imali ni potrebu često ići tamo. Iskazala je kako ih je vidjela par puta na toj njihovoj nekretnini, ali ne zna kojim putem su došli do iste, a zna da su jedno vrijeme dolazili barkom s tim da je naglasila da isti nisu imali ni potrebu ići dijelom njiihove nekretnine obzirom da sve nekretnine imaju prilaz s puta koji vodi iz [adresa] u [adresa]. Također je iskazala da se ne sjeća odnosno da zna da nitko prije ni od mještana nije prolazio tim dijelom n jihove nekretnine, da su tu prije imali voće, baka je tu živjela, bila je udovica sa petero djece, i tada su svi držali do tuđeg i poštivali ga a da su dio oko kuće ogradili ogradom od žice da bi spriječili divlje svinje da ulaze u dvorište, međutim da se dio nekretnine koji je predmet postupka nalazi izvan te ograde, obzirom da je samo jedan dio nekretnine ograđen, ne i cijela. Iskazala je i da kad bi vidjela B da tuda prolaze da sa njima ne bi popričala jer da nije imala potrebe s njima pričati, da su njezini roditelji i sestra živjeli u predmetnoj kući tokom cijele godine i to pok. otac do 1996., a majka je preminula 1999. dok njezina sestra u navedenoj kući živi stalno, i to od useljenja od 1985. Također je iskazala da su njezini roditelji dopustili nekome da prelazi preko predmetne nekretnine, da bi joj to bilo poznato a da je javni put koji ide prema Vrelu prije 2008. bio prohodan, da su oni kosili isti a i da do nekretnine tuženika postoji novi put izgrađen uz more prije 4 ili 5 godina, da graniči s nekretninama tuženika i da je možda duljina tog puta duža za oko 100 metara. Iskazala je i da joj je poznato da tuženici nisu prolazili predmetnim putem iako je ista dolazila u [adresa] samo vikendom i za vrijeme godišnjeg, jer da ih ona osobno nije vidjela, a da to zna po sestri i po roditeljima. Također je iskazala i da na predmetnom putu postoji suhozid, da ga je gradio njen pokojni otac i to prije drugoga svjetskoga rata, i da ne postoji do suhozida nikakav utabani put, a suhozide su gradili iz razloga jer je zemljište kaskadno, pa da zemlja ne ide na drugi dolac.

10.22. Tužiteljica ŽH iskazala je da je cijeli svoj život živjela u [adresa], da je prije 1985. živjela u sredini sela, a 1985. su se uselili u kuću u kojoj danas žive i da dok su roditelji bili živi nitko nikada nije prolazio tim putem, a niti su se mladi tuda usuđivali proći. Također je iskazala i da kad je bila dijete da su [adresa] rijetko dolazili u [adresa], a tek su neke 2-3 godine prije 2008. počeli prolaziti predmetnim putem i kada su ona i sestra vidjeli odnosno primijetili da prolaze više odlučili su zagraditi dio predmetne nekretnine i to je bilo u listopadu 2008. te su čak zvali i policiju. Nadalje je iskazala da je nitko nikada nije pitao može li prolaziti predmetnom nekretninom, a ako bi ih i vidjeli u vrijeme kad su bili prolazili, eventualno bi se javili, nije bilo nikakvih drugih priča a oni su zaista rijetko prolazili, 2-3 puta godišnje. Iskazala je i da nekretnine od [adresa] graniče s njihovim i to od mora do puta koji vodi u luku ide LH čestica, pa n jihova, pa opet LH, pa njihova te da su K, kako njihovi roditelji, tako i svi drugi, prolazili javnim katastarskim putem oznake čest. zem. [katastarska čestica] a predmetni put vodi i do njihovih čestica i do Vrela na koje su išli svi mještani, kako prati robu, tako i u vrijeme svinjokolja, da predmetna čest. zem. [katastarska čestica] ima odvojak koji vodi na izvor i da je tu granica između dvije čestice [adresa]. Iskazala je i da je otac od BH i FH radio zemlju poviše njihove kuće, i to na mjestu gdje se danas nalazi njihova kuća jer je to jedino bilo obradivo, jer je tu zemlja bila dublja dok ove niže čestice nije obrađivao, obzirom da je to kamenjar. Također je iskazala da njihov otac nikada nije prošao tim putem jer su stari poštivali tuđe a da se možda moglo dogoditi da je netko ili možda neko dijete kriomice prošlo tuda, ali sigurno ne uz nikakvu dozvolu, da je ona kao dijete čuvala ovce i imala je stroge upute od roditelja da nikada ne ulazi, odnosno ne ide preko tuđe zemlje, što je i poštivala, jer nije htjela da netko kaže njezinim roditeljima da je išla u tuđe. Nadalje je iskazala da ju nitko nikada nije pitao dozvolu za prelazak preko premetne nekretnine a da su K išli do svoje nekretnine koja graniči s predmetnom nekretninom putem oznake 1135, i to u njezinu djetinjstvu, jer koliko se sjeća, imali su tamo masline. Iskazala je i da se do parcele [adresa] može doći i drugim putem koji je prije nekih otprilike 5 godina nasut uz njihovu parcelu i to dijelom uz more, a tim putem može proći i kamion dok su one zagradile predmetnu nekretninu iz razloga jer su tuženici prelazili preko suhozida kao i da je zemlja na kojoj se nalazi Vrelo u ničijem vlasništvu. Dopunski saslušana na ročištu 17. rujna dodatno je iskazala da nikad nitko nije dao suglasnost Š niti ikome drugome za prolazak preko njihove nekretnine jer sve nekretnine i njihove i od [adresa] imaju pristup sa puta oznake 1135 a koji put je u vlasništvu Općine Ston, a koji put je bio prohodan sve do poslije Domovinskog rata. Također je iskazala da joj je poznato da je imanje bilo podijeljeno jer je njezin otac naslijedio navedene nekretnine od svoga ujaka EH te se EH podijelio sa svojom sestrom i to ne u prijateljskom tonu s obzirom da u to vrijeme žene nisu uzimale bratu zemlju i zato joj zasigurno ne bi dao da još i prolazi posred njegove nekretnine a posebno iz razloga što su se podijelili tako da sve njihove nekretnine imaju pristup sa puta 1135. Iskazala je i da je njezin otac naslijedio svoga ujaka 1935. te da je on sam radio suhozide na predmetnoj nekretnini i to negdje prije Drugog svjetskog rata, da predmetna nekretnina ima 4511 m2 sa oko 20-tak suhozida što vodoravnih što okomitih te da su oni do 1975. živjeli u selu i sigurna je da nitko nikada nije prolazio tim putem prije nego što su se doselili u predmetnu kuću. Nadalje je iskazala da su FH i M negdje 2 ili 3 godine prije 2008. obnovili 4 ili 5 maslina koje su imali na svojoj zemlji i tek su tada počeli prelaziti preko n jihove nekretnine ali rijetko, dok su verduru sadili u dijelu gdje su kasnije napravili kuću i da nisu ništa sadili na nekretninama koje su predmet postupka, a da također verduru tu sade i danas. Nadodala je da su samo te 2-3 godine prolazili i to do njihovog opoziva kao i da također 2008. uzurpirali njihov dio na način da su postavili cijev na nadovljavanje a koju cijev je postavio M te ga je upozorila da ukloni cijev i nakon što se 2 puta oglušio i nije ju poslušao 3. put je prekinula cijev i bacila je na njihovu zemlju. Istaknula je i da je svjedokinja PH dala lažni iskaz u kojem navodi da je krajem 1970-ih išla na kupanje sa tuženicom što nije točno jer je u lipnju 1979. tuženica rodila starijeg sina dok je mlađeg rodila početkom 1981. Također je iskazala da spominje i skaline a koji skalini su tek napravljeni između 1999 . i 2000. po iskazu tuženice jer ih ona osobno nije vidjela stoga da bi ta svjedokinja išla sa tuženicom na kupanje i sa tek rođenom malom bebom tuda zasigurno nije točno a posebno iz razloga jer je visinska razlika između navedenih parcela u to vrijeme bila veća od 1 metar stoga je tu pristup bio otežan a drugo dijete koje je spomenula tada nije niti rođeno a također ne spominje u tome niti da je vodila svoju djecu s obzirom da je i sama svjedokinja u to vrijeme imala 1 dijete a živjela je u Dubrovniku što je 60 km udaljeno od [adresa]. Iskazala je i da smatra da je bio neistini iskaz svjedoka IH koji je rekao da je od 1978. prelazio preko njihovog suhozida jer je 1978. zarastao put 1135. Također se osvrnula na iskaz CH koji je rekao da nije koristio put 1135 jer mu nije odgovarao ni dok je bio prohodan, dok je prema iskazima njegove majke taj put bio zarastao te nadodala da što se tiče puta do Vrela, zbog visinske razlike do istoga je nemoguće navedenim putem doći, a da se njihov suhozid te 2008. počeo urušavati i s obzirom da nisu ništa upozoravanjem postigli bili su prisiljeni staviti granje i drva. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice po čemu zna da nitko nije prolazio prije te 2008. odgovorila je da je čisti dokaz to što se 2008. nakon što se počelo više tuda prolaziti međa počela urušavati dok je njezin otac bio živ nikom ne bi palo napamet tuda prolazit i a i njihov prednik GH je to poštivao. Na daljnje pitanje kakve veze ima sestra od ĆH koju je spomenula ranije u iskazu, navela je da se ona udala u kuću Bajurina te su nju naslijedili K. Na poseban upit punomoćnika tuženika kad se doselila na novu adresu odgovorila je da je do 1985. živjela u sredini sela a od 1985. je preselila u novo kuću na adresi [adresa]. Na daljnje pitanje kako zna tko je gradio taj suhozid odgovorila je da je od rođenja u [adresa] i da je njezin otac rekao od koga je naslijedio i da je on gradio suhozid. Na daljnje pitanje je li čest. 1135 bila prohodna i da li je i dalje prohodna odgovorila je da je bila prohodna do poslije Domovinskog rata dok je na pitanje da li je tim putem ikad mogao proći traktor odgovorila da je mogao proći traktor i manji i malo veći jer je širina od 1,5 do preko 2 m dok preko njihovih suhozida nije mogao proći jer je put mjestimično širine oko 94 cm. Na poseban upit punomoćnice tužiteljica je li ikad vidjela B da imaju neki traktor tamo odgovorila je da nije, da nije vidjela ni traktor ni kopačicu, a ni motiku, a ni kosilicu a ni da su nosili balu sijena. Nadoda la je i da bi oni prošli bez ičega kad bi prolazili pored njihove kuće i da bi jedino imali neki kosijer za očistiti a da su u to vrijeme već i dolazili sa barkom.

10.23. Tuženica SH izjavila je da se 1978. udala u [adresa] gdje su roditelji njezinog muža živjeli, ali ne u kući u kojoj danas žive i koja je naknadno sagrađena te da je od 1978. jako često dolazila u [adresa], a ljeti bi dolazili svaki dan i radili kuću, oko kuće, i masline kojih je dosta bilo i oko vrela obzirom da su sve čestice oko vrela njihove. Također je iskazala da su do tih nekretnina oni i M dolazili predmetnim putem, a ljeti i nekoliko puta,da su se tu sadile i patate, i kupus, i bile su posađene i mandarine a da je M također prolazio tim putem do svoje nekretnine koja mu je naknadno pripala, a na kojoj ima zasađene mandarine kao i da su predmetnim putem bili postavili i gumu za vodu, a što su tužiteljice prekinule i uništile sjekirom, misli da je to bilo prije nego su zabranili prolaz, možda i dvije ili tri godine. Nadalje je iskazala da je njezin svekar rođen 1913. i da je on uvijek govorio da su se stari dogovorili da naprave put kako bi se moglo prolaziti do i između predmetnih nekretnina obzirom da su na tom dijelu nekretnine imali samo oni i ŽH i nikad joj nije rekao da mora nekoga pitati a kada bi prolazila, razgovarala bi s tužiteljicama, imali su zajedničkih tema, npr. o vrtu kojeg je tada uređivala. Iskazala je i da ju je iza tužiteljica tu najviše vidio da prolazi tim putem jedan svjedok koji je saslušan, a stalno je bio na moru i viđao je da prolazi tim putem. Nadalje je iskazala i da je predmetni put utabani kameniti put uz sami suhozid i da od početka tog puta pa do kraja osim njih i ŽH nema nitko svoje nekretnine a njihove se protežu još i iza vrela, da je ljeti znala staviti kuhati ručak, spustiti se tim putem na kupanje i vratiti se kući i nastaviti kuhati ručak. Također je iskazala i da su na dijelu njihove nekretnine koji je uz more, napravili taracu i nadstrešicu i tu je bio vez za barke i stale su tri barke, njihova, A i OH kojemu su mi dozvolili da drži tu barku jer isti živi u [adresa], a koliko joj je poznato i tužiteljice su mu dopustile. Također su napravili i skaline koji povezuju taracu sa predmetnim putem, a koja taraca i skalini su se radili u etapama, najprije taraca i par skalina, pa su se ostali postepeno dodavali, u razdoblju od 1990. do 2000. i ima ih 20. Iskazala je i da je M uzgajao školjke i stoga je često dolazio u [adresa], a njezin muž i ona su se bavili malim ribolovom za što je on posjedovao i dozvolu, te su znali i noću ići u ribolov odnosno prolazili su predmetnim putem kako danju tako i noću. Naglasila je da nitko nikada nije rekao da ne smiju predmetnim putem prolaziti niti da trebaju nekoga pitati, da je njezin svekar još kao dijete tim putem prolazio a tim putem je i ona prolazila od 1978. pa do 2008. dok tužiteljice nisu predmetni put zagradile i da je čak i majka tužiteljica kad bi netko drugi prolazio predmetnim putem govorila "ubit će vas GH", a tako se zvao njezin svekar. Zadnji put je tim putem prošla 23. studenoga 2008. kad su maknuli barikade koje su stavile tužiteljice, odnosno poslužili su se institutom samopomoći i prošli predmetnim putom. Na upit da li joj je poznato kad je bio taj dogovor između starih odgovorila je da joj nije poznato kada, ali da pretpostavlja da je mogao biti možda i krajem 19. stoljeća dok je na pitanje u kakvom je stanju sada čest. zem. [katastarska čestica] odnosno u kakvom je bila prije, odgovorila da su oni sagradili kuću preko tog puta, a da su sa inspektoricom za male puteve u Dubrovniku dogovorili da ostave alternativni put i da pitaju ljude koji tuda prolaze za dopuštenje, da su kuću počeli graditi negdje 1986-1987. odnosno počeli su se graditi temelji, a alternativni put su ostavili betonski put preko njihova dvorišta i tada je pitala roditelje od tužiteljica da li se protive, obzirom da su samo one koristile taj put i nisu se protivili, rekli su da samo ostavi put kojim će oni prolaziti a dolaskom Vodovoda taj put je izgubio svrhu za selo jer ljudi više nisu imali potrebu tamo ići prati robu i u vrijeme svinjokolja. Otkad je n jihova kuća izgrađena, iskazala je da ju je samo jedan čovjek s malim djetetom pitao kako će doći s Vrela na što je odgovorila preko njihovog dvorišta, te se vratio nakon 20 metara, i rekao da tamo ne može proći, da nije prohodno, i to je bilo jako davno obzirom da je sad taj mali dječak (dijete) već završio i fakultet. Naglasila je da je to put od Općine kojeg nitko već ni tada nije održavao, a ni danas nije održavan, zarastao je i ne može se više tim putem prolaziti. Također je iskazala i da su od 2008. pa do danas dolazili na predmetne nekretnine u početku barkom, a da su onda odustali, da više ne idu, i da te masline više ne obrađuju i da je novoizgrađeni put bespravno izgrađeni nasip koji dira njihovu česticu, a koji je nasut prije možda dvije, tri ili četiri godine.

10.24. Tuženik CH izjavio je da prolazi navedenim putem cijeli svoj život i to otkad je prohodao, da se dole sadilo povrće, masline i trešnje kao i da je prolazak tim putem ovisio o dobu godine, ljeti bi bili dolje po cijelo ljeto, pogotovo već kad je napunio 5-6 godina, da je predmetnim putem prolazio i sam, i sa roditeljima, i sa bakom i djedom, i sa ekipom, i da uglavnom izvan njihove obitelji nije viđao druge ljude, a viđao bi tužiteljice i njihove roditelje. Posljednji put je prošao tim putem 23. studenoga 2008. te nije išao drugim putem osim predmetnim, čak i kad je ovaj drugi bio prohodan, jer je bio uzak, nije se njime moglo proći ni traktorom ni kariolom, iako je naglasio da je kao dijete istraživajući prošao sve puteve, ali je samo predmetni put baš koristio jer se njime moglo doći i kariolom i traktorom kopačicom. Na predmetne nekretnine je išao je još nekoliko puta nakon 2008. međutim preko stijena koje se nalaze uz more a što nije baš jednostavno za one koji imaju preko 30 godina. Također je iskazaoa da mu je po pričama starih poznato da se dole zemlja obrađivala, i da se uvijek tim putem prolazilo i da je očito postojao dogovor vezan uz taj put jer da su ga viđale i tužiteljice i njihovi roditelji i nikad do te 2007. nije mogao pojmiti da treba nekoga pitati za prolazak a vezano za drugi put kojim se može doći do predmetne čestice iskazao je da postoji put koji je tehnički nasut i da se tim putem do njegove čestice ne može doći autom.

11. Sud nije posebno cijenio preostale dokaze budući da se njima utvrđuju činjenice koje tijekom postupka nisu sporne ili nisu od utjecaja za donošenje odluke u ovom predmetu odnosno iskaze ostalih svjedoka budući da nisu imali saznanja o odlučnim činjenicama niti je provodio daljnje dokaze koje su predlagale stranke, smatrajući činjenično stanje dovoljno utvrđenim te je na temelju provedenih dokaza, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan, a da je protutužben i zahtjev osnovan.

12. Slijedom navedenog, obzirom da su se tuženici protivili preinaci tužbenog zahtjeva i obzirom da sud nije smatrao svrsishodnim dopustiti preinaku a posebno s obzirom da je protutužba koju tužiteljice spominju podnesena 2011., dakle osam godina prije nego što su tužiteljice uredile tužbeni zahtjev i to nakon što su izvedeni svi predloženi dokazi, zahtjev za preinaku je odbijen.

13. Na temelju čl. 186. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08; u daljnjem tekstu: ZV) stvarna služnost je stvarno pravo vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

13.1. Temeljem čl. 229. ZV-a stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio, dok se dosjelošću ne može osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

13.2. Člankom 388. st. 2. ZV-a propisano je da se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

14. Prema odredbi čl. 54. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list broj 6/80, 36/90, Narodne novine broj 53/91, 92/94, dalje: ZOVO) za stjecanje stvarne služnosti potrebno je dvadeset godina ako je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost a vlasnik povlasnog dobra se tome nije protivio, a u vrijeme potrebno za dosjelost se uračunava i vrijeme koje su prednici sadašnjeg posjednika faktično ostvarivali služnost (čl. 30. st. 3. ZOVO-a). Prema načelnom mišljenju XXIII. zajedničke sjednice broj 6/83 ZOVO se primjenjuje na rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegovog stupanja na snagu ako do tog trenutka nisu istekli, s time da, kada ZOVO propisuje kraći rok, a nakon stupanja na snagu ZOVO-a preostalo vrijeme kraće od onog koji propisuje ZOVO, rok istječe nakon proteka vremena određenog ranijim zakonom, a ako je preostalo vrijeme duže, rok istječe protekom vremena koje propisuje ZOVO.

14.1. Dakle, prema ZOVO se nije tražio savjestan i zakonit posjed već samo faktično ostvarivanje služnosti kroz propisano vrijeme od 20 godina kojem se vlasnik poslužnog dobra nije protivio.

15. Iz iskaza svjedoka NH, TH koji su u bitnom isto iskazivali proizlazi da je postojao put oznake kat. čest. [katastarska čestica] koji ide prema vrelu a gdje su prije ljudi išli prati robu i u vrijeme svinjokolja a koji put se više odavno ne koristi jer je zarastao, i to prema iskazu tuženice još od vremena kada je došao vodovod pa ljudi više nisu imali potrebu ići na vrelo, a što je životno i logično dok je jedino tužiteljica MH iskazivala suprotno iskazima svjedoka navodeći da je javni put koji ide prema Vrelu prije 2008. bio prohodan, da su oni kosili isti, dok iz nalaza i mišljenja samog vještaka Stjepana Grmoljeza proizlazi da je na položajnoj skici prikazao put oznake čest. zem. [katastarska čestica] samo u dijelu koji je bio prohodan. Svjedoci su također u bitnom isto iskazivali navodeći da vrt tužiteljica nije ograđen u tom dijelu, a što su potvrdile i same tužiteljice , da se ne radi o nikakvom ograđenom vrtu odnosno dvorištu, što u postupku nije niti sporno. Kontradiktorni su iskazi tužiteljica u dijelu u kojem iskazuju da nikada nitko nije tuda prolazio da bi prije toga iskazivali da su do 2008. prolazili rijetko a da bi tek 2007. počeli prolaziti tuda češće pa da su iz toga razloga predmetnu nekretninu zagradili. Nadalje, iz iskaza svjedoka AH koji dolazi u posjet tužiteljicama jednom godišnje proizlazi da ne postoji nikakav utabani put a isti nije znao na kopiji katastarskog plana pokazati predmetnu nekretninu dok iz iskaza NH proizlazi da ne znaju koje su granice nekretnina stranaka, niti imaju saznanja čije je zemljište koje graniči sa zemljištem tužiteljica ali joj je poznato da na nekretninama tužiteljica nije vidjele nikoga osim tužiteljica. Svjedokinja TH je iskazala da su nekada prije K išli do svoje baštine putem prema vrelu ali da je to bilo davno odnosno ne zna do kada su tu prolazili i da li više tuda prolaze ali da ona sigurno nije više od Domovinskog rata tuda prolazila. Svjedok FH je nadalje iskazao da je put do vrela neprohodan otkad je na njemu izgrađena kuća CH kao i da nikada nije vidio B da idu preko nekretnina tužiteljica već da idu putem oznake 1135 do svojih nekretnina dok je svjedokinja MHL iskazala da nitko nije prolazio preko zemljišta tužiteljica te misli da su K išli do svojih čestica putem za vrelo, kao i da se međama tužiteljica gdje su šire može hodati. Iz iskaza svjedokinje PH proizlazi da je navedenim putem prolazila sa tuženicima od kraja 70. ih dok iz iskaza svjedoka HH proizlazi da su mu pretci tužiteljica i tuženika zabranili da prolazi spornim putem ali da je kao dijete kriomice prolazio jer mu je to bio bliži put za do vrela i da je tim putem prolazio prije 50 godina kao i da su navedenim putem prolazili [adresa] , svi stari njihovi a da je znao i djeda i pradjeda jer da ima 82 godine. Svjedok ZH je nadalje iskazao da je predmetnim putem odnosno međom prolazio kad je krenuo u osnovnu školu, a rođen je 1962. i da je prolazio sve do 1978. jer je put iz sela zarastao u đunglu i da je na tom putu viđao očeve stranaka i babu MH , majku od DH, DH i BH kao i da mu je poznato gdje se nalazi zemlja od HH i BH. Dakle, životno je i logično a što proizlazi i iz iskaza vještaka geodetske struke Stjepana Grmoljeza i vještaka građevinske struke Ante Mucića da su šire međe služile kao staza odnosno da su ljudi ranije prolazili preko međa odnosno suhozida kako bi na taj način olakšali prolaz do svojih nekretnina pogotovo u slučajevima kao što je ovdje a to je da na navedenom području samo dvije obitelji imaju nekretnine . Iz iskaza svjedoka AH, NH proizlazi da nemaju saznanja koje nekretnine graniče sa tužiteljicama niti koje su točne njehove granice a ni kojim putem su tuženici dolazili do svojih nekretnina već jedino imaju saznanja da nikoga nisu vidjeli na nekretninama tužiteljica s tim da svjedok AH dolazi 4-5 puta godišnje kod tužiteljica a svjedokinja NH je kao dijete dolazila ljeti i preko vikenda, a oboje su rođeni početkom 1960. ih. Dakle, iz iskaza većine saslušanih svjedoka, AH i NH proizlazi da isti ne znaju koje su granice nekretnina stranaka i nemaju točna saznanja kojim putem su prolazili tuženici do svojih nekretnina a niti gdje se nalaze nekretnine tuženika i jedino u čemu su svjedoci TH, FH, ĐH i ZH iskazivali suglasno jest da je put oznake čest. zem. [katastarska čestica] već dugi niz neprohodan.

16. Obzirom da je navedeni put oznake čest. zem. [katastarska čestica] prema vrelu kojim se moglo doći do nekretnina u vlasništvu tuženika zarastao i već dugi niz neprohodan a prema iskazima svjedoka također se nije radilo o asfaltiranom putu već o makadamskom prolazu a uzimajući u obzir i nalaz i mišljenje vještaka iz kojeg proizlazi da je staza preko čest. zem. [katastarska čestica] jedini prohodni put do čest. zem. [katastarska čestica] m kao i službenu zabilješku od 4. studenog 2008. iz predmeta pod poslovni brojem P-1748/2008 iz koje proizlazi da je vidljivo da je sporna staza odavno u korištenju i da se na parcelama na kojima su tužiteljice na licu mjesta pokazale da pripadaju tuženicima nalaze višegodišnji nasadi obrađenih mandarina i drugo povrće a također uzimajući u obziro i iskaz svjedokinje TH koja je iskazala da tuženici imaju masline na svojim nekretninama i da imali pomadore i patate, s tim je ona u [adresa] stalno živjela dok se nije zaposlila pa ponovo u razdoblju od 1990. do 2004. a posebno uzimajući u obzir i da iz gore navedene službene zabilješke proizlazi i da iz razgovora sa nekoliko mještana [adresa] i [adresa] koji su željeli ostati anonimni proizlazi da im je sporna staza poznata te da im je poznato i da predmetno stazu od davnina koriste [adresa] i [adresa] a neki navode da otkad znaju za sebe znaju i da predmetno stazu za pristup svojim obrađenim površinama koristi obitelj BH i da je trenutno do tih površina nije moguće doći niotkuda osim spornom zemljanom stazom a što su iskazivali i tuženici te svjedoci ZH, HH i ĐH koja je iskazala da živi do kuće HH već 45 godina i da su K otkad ona tu živi išli tuda svakodnevno i pješice i sa traktorom te je pomagala i babi MH, zaključak je ovoga suda da su tuženici stekli pravo služnosti prolaza dosjelošću na način kako je to navedeno u uređenom protutužbenog zahtjevu odnosno kako to proizlazi iz skice broj 2. nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Geodezije ŠH od svibnja 2021. jer da su pravni prednici zasigurno prolazili predmetnim prolazom i dosta prije 1978. a zasigurno najkasnije od 1978. jer je svjedok ZH iskazivao da od tada više nije prolazio predmetnim spornim putem, a da je viđao do tada i tuženike i njihove očeve i babu MH dok je ĐH iskazala da živi do kuće HH već 45 godina i da su K otkad ona tu živi išli tuda svakodnevno i pješice i sa traktorom te je pomagala i babi MH, dok se nasip za odvodnju a koji niti ne postoji još ucrtan kao takav u katastarskim mapama bar za sada ne može smatrati pristupnim putem na čest. zem. [katastarska čestica] iako je vještak u nalazu i mišljenju prema stanju na terenu isti ucrtao iako isti ne postoji ucrtan u katastarskim mapama ali obzirom da je riječ o nasipu za odvodnju na kojem su u tijeku bili radovi možda postoji mogućnost da se stanje promijenilo ili da će do ucrtavanja u katastarske mape biti izmijenjeno.

17. Nadalje, tijekom postupkaje utvrđeno da tuženici niti njihovi pravni prednici nisu pitali dozvolu za prolazak niti tužiteljice niti njihovog pravnog prednika a što proizlazi iz iskaza samih tužiteljica, predmetna služnost prolaza nije izvršavana sa zamolbom do opoziva. Nadalje ne proizlazi ni da su tuženici izvršavali sadržaj prava služnosti puta zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, niti silom niti potajno obzirom da iz zapisnika o saslušanju u predmetu podl polovnim brojem P-1748/08 i sama tužiteljica ŽH je iskazala da su JH i KH putem koji ide preko čestice zemlje [katastarska čestica] prolazili kako bi došli do svojih baština koje se nalaze uz more a sve sa njihovim dopuštenjem jer je to bio bliži put njihovih baština nego javni put te nadodala da tužitelji nisu tražili dopuštenje nego su oni rodbina pa su ih puštali da pro laze tim putem ali da im sada više neće dopuštati jer njima K smetaju na drugoj cesti u njenom korištenju iste te su odlučile da Š više neće dopuštati korištenje predmetne staze. Svjedokinja ĐH koja je saslušana na licu mjesta pokazala je put kojim su prolazili tuženici do svojih nekretnina a koji put je upravo onaj kojim tuženici traže da se utvrdi da su stekli pravo služnosti prolaza dok ostali svjedoci koji su saslušani na sudu se nisu mogli snaći na kopijama katastarskog plana niti su znali pokazati koja je zemlja od N a koja od KH već su iskazivali da na nekretninama tužiteljica ne postoji utabani put i da su one u blizini kuće imale vrt koji vrt nije ograđen dok je iz službenih bilješaka koje su sastavljene u vrijeme pred pokretanja ovoga postupka proizlazi da je pregledana sporna staza na licu mjesta i da je vidljivo da je sporna staza odavno u korištenju i da se površine tuženika obrađuju, da na istima ima osim mandarina i drugoga povrća i da je na licu mjesta iz razgovora sa mještanima [adresa] i [adresa] utvrđeno da da im je poznato da spornu stazu odavno koriste i [adresa] i [adresa] a neki od njih su naveli i da je tako otkad znaju za sebe i da je koriste za pristup svojim obrađenim površinama kao i da trenutno nije moguće niotkud osim spornom zemljanom stazom doći do tih površina a što je i vještak potvrdio u svom nalazu i mišljenju. Dakle, saslušani svjedoci HH i ZH su u bitnome jednako iskazivali kao i u predmetu pod poslovnim brojem P-1748/08 dok je tužiteljica ŽH u bitnome iskazivala drugačije navodeći u predmetu pod poslovnim brojem P-1748/08 da se ruši i međa i suhozid i zbog traktora kojim se prolazi, da bi tijekom ovoga postupka tvrdila da tuženici nemaju traktor i da se ne može prolaziti traktorom spornim putem. Dakle, kako je tijekom postupka utvrđeno da su tuženici na nekretninama u njihovom vlasništvu imali masline te sadili patate, pomadore i povrće a da je put oznake 1135 kojim su mogli pristupiti do svojih nekretnina bio neprohodan i još uvijek jest i s obzirom da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je sporni put jedini kojim se može pristupiti predmetnim nekretninama u vlasništvu tuženika kao i da su se šire međe služile kao staza odnosno da su ljudi ranije prolazili preko međa odnosno suhozida a koje su u tu svrhu i održavali kao i da su predmetne međe u lošem stanju zbog neodržavanja i da su se koristile da bi sigurno bile i održavane, dakle, kako su tuženici i njihovi pravni prednici da bi obrađivale svoje nekretnine koje su predmet ovoga postupka morali istima pristupati zaključak je ovoga suda da su tuženici osobno i putem svojih pravnih prednika dosjelošću stekli pravo služnosti predmetnih nekretnina na način kako to proizlazi iz skice 2 nalaza i mišljenja vještaka iz svibnja 2021.

18. Obzirom da je zakonom propisan rok od dvadeset godina za stjecanje prava služnosti prolaza dosjelošću tuženici su mogli steći pravo služnosti prolaza dosjelošću 1998. kada je na snazi bio od 1.siječnja 1997. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz čega proizlazi da je nakon stupanja na snagu ZV preostalo manje vremena za dosjelost po ZOVO.

19. Sukladno odredbi čl. 167. st. 1. ZV-a ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.

20. Obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da su tuženici stekli pravo služnosti prolaza na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dosjelošću na način kako je to navedeno u točki II.II izreke ove presude, time je neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljica kojim traže da tuženici prestanu prelaziti preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da se ubuduće klone takvog i bilo kakvog sličnog zadiranja u nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obzirom da su isti pravo prolaza stekli davno prije podnošenja tužbe stoga im je pripadalo pravo prolaza predmetnim prolazom koji su tužiteljice zagradile .

21. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 88/05, 02/07, 84/08, 123/08 i 57/11, 25/13 u daljnjem tekstu: ZPP).

22. Tako su tužiteljima dosuđeni troškovi zastupanja po punomoćnici, odvjetnici primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, u daljnjem tekstu Tarifa) i to za sastavljanje odgovora na tužbu od 29. prosinca 2008. u iznosu od 200,00 EUR , sastavljanja protutužbe od 12. siječnja 2011. u iznosu od 200,00 EUR, sastavljanja podneska od 3. travnja 2019., 17. svibnja 2021. i 24. rujna 2021. u iznosu od 200,00 EUR te zastupanje na ročištima 16. studenog 2010., 13. travnja 2011., 9. lipnja 2011., 21. ožujka 2017., 20. prosinca 2018., 7. veljače 2019., 16. travnja 2019., 29. listopada 2019., 9. studenog 2021., 16. lipnja 2026. u iznosu u iznosu od po 200,00 EUR, zastupanje na ročištima 5. listopada 2016., 21. studenog 2016. i 18. siječnja 2017. u iznosu od po 100,00 EUR, sve sukladno Tbr. 7 i 9 što čini iznos od 3.300,00 EUR, te troškove sudske pristojbe za protutužbu u iznosu od 53,00 EUR, koju je u obvezi platiti sukladno Zakonu o sudskim pristojbama, te troškove vještačenja u iznosu od 955,98 EUR što ukupno iznosi 4.308,98 EUR, dok preostali trošak za zastupanje na ročištima 5. listopada 2016.godine, 21. studenog 2016.godine i 18. siječnja 2017.godine nije priznao obzirom da su ista odgođena prije početka raspravljanja a ročište zakazano za dan 22. rujna 2011.godine je preloženo pa stoga na isto nije pristupio nitko, pa je odlučeno kao u točki III. izreke.

U Dubrovniku, dana 22. rujna 2026.

Sutkinja:

Ines Bračanov Čuljat

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. punomoćnici tužiteljica

2. punomoćniku tuženika