REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Broj: Ovr-1772/2026-7

STALNA SLUŽBA U SINJU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u predmetu osiguranja, predlagatelja osiguranja RE, [adresa] (odnosno Pavla Hatza 3) OIB: [osobni identifikacijski broj],kojeg zastupa punomoćnik Luka Matković, odvjetnik u Splitu, protiv protivnika osiguranja GRAD SPLIT, Split, Obala kneza Branimira 17, OIB:78755598868, radi određivanja prethodne mjere radi osiguranja novčane tražbine, 22. rujna 2026.,

r i j e š i o j e:

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje prethodne mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja koji glasi:

"I. Na temelju pravomoćnog, ali još neovršnog rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-250/2025-20 od 17. rujna 2025., u vezi s rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-38/2026-2 od 12. lipnja 2026., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja RE, OIB: [osobni identifikacijski broj], prema protivniku osiguranja Gradu Splitu, OIB: 78755598868, u iznosu glavnice od 242.464,04 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 17. rujna 2025. pa do isplate, određuje se: prethodna mjera

II. Predbilježbom založnoga prava u korist predlagatelja osiguranja RE, OIB: [osobni identifikacijski broj], na nekretnini protivnika osiguranja Grada Splita, OIB: 78755598868, upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, katastarska općina [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], čest. zgr. [katastarska čestica], POSLOVNA ZGRADA, površine 44 m², i to na oba suvlasnička dijela: (a) suvlasničkom dijelu 1/2 - ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), povezanom s cjelinom poslovnog prostora u prizemlju, orijentacije jug, ukupne površine 39,84 m², koji se sastoji od tri WC-a i prodajnog prostora, te (b) suvlasničkom dijelu 1/2 upisanom pod rednim brojem 4 vlastovnice.

III. Predbilježbu prethodne mjere iz točke II. ovoga rješenja provest će Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Splitu odmah po primitku rješenja.

IV. Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na nekretnini iz točke II. ovoga rješenja.

V. Ova prethodna mjera traje najdulje do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu na temelju rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-250/2025-20 od 17. rujna 2025., u vezi s rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-38/2026-2 od 12. lipnja 2026.

VI. Nalaže se protivniku osiguranja Gradu Splitu da predlagatelju osiguranja naknadi trošak sastava prijedloga u iznosu od 4.562,50 EUR, uvećan za plaćene odnosno odmjerene sudske pristojbe, sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja rješenja o trošku pa do isplate, u roku od osam dana."

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je podnio ovom sudu prijedlog radi određivanja prethodne mjere radi osiguranja novčane tražbine koju predlagatelj osiguranja ima prema protivniku osiguranja u iznosu od 242.464,04 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 17. rujna 2025. pa do isplate.

1.1. U prijedlogu se navodi da je rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-250/2025-20 od 17. rujna 2025. protivniku osiguranja Gradu Splitu naloženo da predlagatelju osiguranja RE isplati iznos od 242.464,04 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-38/2026-2 od 12. lipnja 2026. potvrđena obveza protivnika osiguranja na isplatu glavnice od 242.464,04 EUR, dok je odluka o tijeku

zateznih kamata preinačena tako da zakonske zatezne kamate na navedenu glavnicu teku od 17. rujna 2025. pa do isplate. Time je tražbina predlagatelja osiguranja pravomoćno utvrđena.Navedena odluka još nije postala ovršna. Stoga u ovom trenutku nisu ispunjene pretpostavke za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnoga prava na temelju članka 296. Ovršnog zakona, ali jesu ispunjene pretpostavke da se, na temelju odluke suda koja još nije postala ovršna, zatraži osiguranje prethodnom mjerom u smislu članka 332. stavka 1. točke 1. Ovršnog zakona.

1.2. Nadalje u prijedlogu se navodi da postojanje tražbine nije tek učinjeno vjerojatnim, nego je pravomoćno utvrđeno navedenim drugostupanjskim rješenjem. Osigurava se glavnica od 242.464,04 EUR sa zakonskim zateznim

kamatama od 17. rujna 2025. pa do isplate. Opasnost iz članka 332. stavka 2. Ovršnog zakona proizlazi iz ukupnosti konkretnih okolnosti ovoga slučaja: radi se o tražbini vrlo visoke vrijednosti koja nije osigurana ni jednim stvarnim

pravom; postupak utvrđivanja naknade traje od 2015. godine, a protivnik osiguranja je tijekom postupka osporavao osnovu i visinu tražbine te je protiv prvostupanjske odluke izjavio žalbu; do dana podnošenja ovoga prijedloga tražbina nije podmirena; predmet osiguranja je poslovna nekretnina kojom je protivnik osiguranja ovlašten raspolagati, dok u zemljišnoj knjizi ne postoji upis koji bi predlagatelju osiguranja čuvao prvenstveni red. Dok odluka ne postane ovršna, predlagatelj osiguranja ne može zahtijevati uknjižbu založnoga prava i zabilježbu ovršivosti prema člancima 296. i 297. Ovršnog zakona. U međuvremenu bi svaka prodaja nekretnine, osnivanje hipoteke ili drugoga stvarnog prava u korist treće osobe, odnosno svaki drugi zemljišnoknjižni upis zasnovan na dobrovoljnoj raspoložbi protivnika osiguranja, mogao bitno pogoršati prvenstveni red predlagatelja osiguranja i znatno otežati buduće namirenje. Predložena mjera je razmjerna i najmanje tegobna mjera kojom se postiže svrha osiguranja. Njome se nekretnina ne oduzima protivniku osiguranja, ne predaje se u posjed predlagatelju osiguranja i ne provodi se njezina prodaja, nego se samo osigurava prvenstveni red pravomoćno utvrđene tražbine do nastupanja uvjeta za ovrhu.

2. Prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem prethodne mjere nije osnovan.

3. Odredbom čl. 332. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. – u nastavku: OZ) je propisano da se prethodna mjera određuje radi osiguranja novčane tražbine na temelju:

1. odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna,

2. nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim tijelom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela.

4. Odredbom st. 2. istog članka OZ je propisano da će sud na temelju isprava iz stavka 1. ovoga članka odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

5. Predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje zakonskih pretpostavki iz čl. 332. st. 2. OZ za određivanje prethodne mjere, jer nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da će zbog određenih razloga (okolnosti) ostvarenje tražbine biti onemogućeno ili znatno otežano (ugrožavajuće okolnosti) te da bi se predloženom mjerom ta opasnost otklonila ili ublažila (pravozaštitna podobnost predložene mjere). Dakle, nije učinjena vjerojatnom opasnost zbog koje bi bez određivanja prethodne mjere bilo onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja.

6. Tvrdnje predlagatelja osiguranja da se radi o tražbini vrlo visoke vrijednosti koja nije osigurana ni jednim stvarnim pravom; postupak utvrđivanja naknade traje od 2015. godine, a protivnik osiguranja je tijekom postupka osporavao osnovu i visinu tražbine te je protiv prvostupanjske odluke izjavio žalbu; do dana podnošenja ovoga prijedloga tražbina nije podmirena; predmet osiguranja je poslovna nekretnina kojom je protivnik osiguranja ovlašten raspolagati, dok u zemljišnoj knjizi ne postoji upis koji bi predlagatelju osiguranja čuvao prvenstveni red nisu dokaz, a niti čine vjerojatnim opasnost da bi se bez određivanja predložene prethodne mjere onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

7. Naime, predmetna novčana tražbina prema protivniku osiguranja koja je utvrđena pravomoćnom odlukom Općinskog suda u Splitu posl. br. R1-250/2025-20 od 17. rujna 2025., nije s ničim u korelaciji sa nekretninom protivnika osiguranja na kojoj se predlaže osiguranje predbilježbom založnog prava pa da bi zbog toga što na toj nekretnini u zemljišnoj knjizi ne postoji upis koji bi predlagatelju osiguranja čuvao prvenstveni red postojala vjerojatnost da bi bez predložene mjere se onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

8. Suprotno tome iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da predmetna nekretnina protivnika osiguranja nije opterećena teretima, osim uknjiženog prava prvokupa iz 2013. godine, a postupak u kojem je donesena odluka kojom je utvrđena predmetna tražbina je pokrenut 1. prosinca 2015. godine, što ne ukazuje na eventualnu namjeru protivnika osiguranja da nekretninu optereti ili otuđi.

9. Neosnovan je navod predlagatelja osiguranja da opasnost postoji zbog toga jer je protivnik osiguranja tijekom postupka osporavao osnovu i visinu tražbine te je protiv prvostupanjske odluke izjavio žalbu; do dana podnošenja ovoga prijedloga tražbina nije podmirena, s obzirom da su to sve prava kojima se protivnik osiguranja koristio u predmetnom postupku, a niti je imao obvezu ispuniti tražbinu dobrovoljno prema predmetnoj odluci prije nego li je postala ovršna.

10. Ujedno, protivnik osiguranja je Grad Split za koji predlagatelj osiguranja nije dokazao da bi bio u financijskoj nemogućnosti podmiriti tražbinu kada ona postane ovršna.

11. Također, odgovornost Grada za obveze svojom imovinom propisana je čl. 65. st. 2. Zakona o obveznim odnosima prema općem pravilu da dužnik odgovara cjelokupnom imovinom, a imovinom Grada prema čl. 67. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi smatraju se sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja mu pripadaju.

12. Prema tome uzevši u obzir pretpostavljenu imovinu Grada Splita u njezinoj ukupnosti prema citirani zakonskim odredbama i visinu tražbine ovaj sud ne smatra dokazanim da visina tražbine predlagatelja osiguranja dokazuje vjerojatnost da se bez predložene mjere ova tražbina neće moći naplatiti od Grada Splita, kao protivnika osiguranja.

13. Dakle, predlagatelj osiguranja unatoč nespornoj činjenici da je pravomoćnom rješenjem Općinskog suda u Splitu posl. br. R1-250/2025-20 od 17. rujna 2025. godine, u vezi s rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž- 38/2026-2 od 12. lipnja 2026., utvrđena tražbina predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja u iznosu glavnice od 242.464,04 EUR sa zakonskim zateznim kamatama nije učinio vjerojatnom opasnost da bi se bez određivanja predbilježbe založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, jer suprotno navodima i tvrdnjama iz prijedloga je utvrđeno da protivnik osiguranja posluje, da je aktivan, da ima imovine, da nije opterećivao imovinu u vezi pokrenutog postupka i da ne izbjegava plaćanje pravomoćne obveze nakon njezine ovršnosti.

14. Stoga je prijedlog valjalo odbiti kao neosnovan.

U Sinju, 22. rujna 2026.

Sudac:

Željko Gusić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana dostave ovog rješenja, putem ovog suda, a za nadležni županijski sud.

DN-a:

1. pun. predlagatelja osiguranja

2. zk odjel Split.