REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U OSIJEKU

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj: Gž-1212/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Tomislavu Šimiću, u pravnoj stvari predlagateljice HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] (kao nasljednice HSP, OIB: [osobni identifikacijski broj]), koju zastupa Budislav Angelinović, odvjetnik u Splitu, protiv predloženice ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa Andro Duboković, odvjetnik u Jelsi, radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o žalbi predloženice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu R1-477/25-8 od 1. srpnja 2026., 22. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I.

Žalba predloženice se prihvaća i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu R1-477/25-8 od 1. srpnja 2026. u pobijanim dijelovima (toč. I., III. i V. izreke) i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II.

O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

Predmet postupka:

1.

Postupak je pokrenut prijedlogom predlagateljice HSP od 8. kolovoza 2013. radi osnivanja nužnog prolaza (služnosti prava kolnika) na poslužnoj nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu predloženice ČS, u korist povlasnih nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Odluka prvostupanjskog suda:

2.

Općinski sud u Splitu je rješenjem R1-523/13-44 od 13. veljače 2019. prijedlog u cijelosti odbio.

2.1.

Postupajući povodom žalbi obiju stranaka, Županijski sud u Osijeku je rješenjem Gž-579/2019-2 od 29. rujna 2020. to rješenje ukinuo, uz pravno shvaćanje da je predlagateljica HSP, unatoč prethodno sklopljenom, a u zemljišnim knjigama neprovedenom ugovoru o prodaji povlasnih nekretnina IS, ostala aktivno legitimirana za vođenje postupka, budući da se vlasništvo nekretnine stječe upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi (čl. 119. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV-a), te da sud ne može dopustiti stjecatelju da stupi u postupak umjesto izvorne predlagateljice bez pristanka obiju stranaka (čl. 195. Zakona o parničnom postupku (NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP-a), koji se supsidijarno primjenjuje temeljem § 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku).

2.2.

Tijekom ponovljenog postupka predlagateljica HSP je preminula, postupak je prekinut i nastavljen s njezinom nasljednicom, unukom HS, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu O-3826/23, UPP/OS-45/23-3 od 26. lipnja 2023.

2.3.

Pobijanim rješenjem od 1. srpnja 2026. prvostupanjski je sud osnovao nužni prolaz (služnost prava kolnika) na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (toč. I. izreke), odbio zahtjev u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (toč. II. izreke), uz obrazloženje da je ta čestica tijekom postupka poništena i pripojena čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sada u vlasništvu trgovačkog društva Green Properties d.o.o.-a; naložio predlagateljici HS isplatu novčane naknade predloženici ČS, zbog zasnivanja prava stvarne služnosti nužnog prolaza (kolnika) u korist povlasne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u iznosu 1.152,42 EUR, odbivši zahtjev u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (toč. III. izreke). Odbijen je zahtjev IS da stupi u postupak na strani predlagatelja (toč. IV. izreke), a toč. V. izreke odbijen je zahtjev predloženice za naknadu troškova postupka.

2.4.

U pogledu aktivne legitimacije za čest. zem. [katastarska čestica], prvostupanjski je sud, pozivom na čl. 119. ZV-a i uz pozivanje na čl. 195. ZPP-a, zaključio da je predlagateljica HS, kao nasljednica upisane vlasnice, aktivno legitimirana za vođenje postupka, jer kupoprodajni ugovor s IS nije proizveo stvarnopravni učinak, budući da nije proveden u zemljišnoj knjizi.

2.5.

U pogledu materijalnih pretpostavki iz čl. 224. st. 1. ZV-a, sud je utvrdio, oslanjajući se na nalaz i mišljenje sudskog vještaka za građevinu Josipa Šituma, da čest. zem. [katastarska čestica] nema prikladne putne veze s javnim putem osim preko čest. zem. [katastarska čestica], da je korist od osnivanja prolaza veća od štete na poslužnoj nekretnini, da se radi o najjednostavnijem i financijski najpovoljnijem rješenju u odnosu na alternative (da se do čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dođe sa svake od susjednih čestica), te da osnivanje prolaza ne ugrožava mogućnost okretanja vozila predloženice. Visina naknade navedena u toč. III. izreke odluke prvostupanjskog suda određena je prema nalazu istog vještaka, u iznosu 30% tržišne vrijednosti poslužne nekretnine.

2.6.

Zahtjev predloženice za naknadu troškova postupka (toč. V.) odbijen je pozivom na pravno pravilo iz § 20. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju (Službene novine Kraljevine Jugoslavije 45/1934, NN 73/1991, dalje: ZSVP), prema kojem se, kako to navodi prvostupanjski sud, u izvanparničnom postupku priznaju samo efektivni troškovi, koje je u ovom postupku predujmljivala predlagateljica.

Žalbeni razlozi i navodi iz odgovora na žalbu:

3.

Predloženica ČS je podnijela žalbu protiv točaka I., III. i V. izreke odluke prvostupanjskog suda, predlažući primarno preinaku, a podredno ukidanje pobijanog dijela rješenja.

3.1.

Predloženica u žalbi ističe, sažeto, sljedeće:

a)

Predlagateljica HS nema aktivnu legitimaciju za vođenje postupka u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], jer ta nekretnina nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju iza HSP, a niti je predlagateljica upisana kao vlasnica u zemljišnoj knjizi.

b)

IS, s kojim je pravna prednica predlagateljice sklopila kupoprodajni ugovor i za kojeg je 2015. izdana tabularna isprava za obje nekretnine ([katastarska čestica]/[katastarska čestica] i .../...), namjerno nije proveo upis za .../[katastarska čestica], dok je za [katastarska čestica]/... upis proveden, a svoja je prava u međuvremenu otuđio trgovačkom društvu Green Properties d.o.o.-u Time se, prema navodima žalbe, radi o zlouporabi procesnih ovlaštenja radi zaobilaznog ostvarenja koristi za IS, kojem je sudjelovanje u postupku dvaput odbijeno.

c)

Nisu ispunjene ni materijalne pretpostavke iz čl. 224. ZV-a: čest. zem. [katastarska čestica] ima svega 30 m² i, prema važećem GUP-u Grada Splita, ne zadovoljava uvjete za formiranje građevinske čestice, zbog čega nije razvidna svrha kolnog (a ne tek pješačkog) pristupa; susjedne čestice [katastarska čestica]/[katastarska čestica] i [katastarska čestica]/[katastarska čestica], u vlasništvu Grada Splita, mogle bi pružati izravnu vezu s javnim putem; vještačenje na koje se sud oslonio prvenstveno se odnosilo na potrebu pristupa čest. [katastarska čestica]/[katastarska čestica], u odnosu na koju je zahtjev pravomoćno odbijen, pa ne pruža samostalnu podlogu za ocjenu koristi i štete isključivo u odnosu na česticu [katastarska čestica]/[katastarska čestica]; naposljetku, sud se nije očitovao o pravodobno postavljenom prijedlogu predloženice za određivanje novog vještačenja, čime su počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11., čl. 354. st. 2. toč. 6. i čl. 354. st. 1. ZPP-a.

3.2.

Podredno, ako bi toč. I. opstala, žalba pobija i visinu naknade (toč. III.), ističući da vještak nije uzeo u obzir posebnu važnost poslužne nekretnine za mogućnost okretanja vozila predloženice, aktualnost usporednih cijena, niti umanjenje vrijednosti kuće i okućnice predloženice, a da o istaknutom prijedlogu za novim vještačenjem sud nije odlučio.

3.3.

Konačno, žalba pobija odbijanje zahtjeva za naknadu troškova postupka (toč. V.), ističući da je predloženica, kao stranka koja od osnivanja prolaza trpi štetu bez ikakve koristi, ovlaštena zahtijevati naknadu troškova zastupanja, jer ovaj postupak nije mogla voditi bez stručne pomoći odvjetnika.

3.4.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

Ocjena drugostupanjskog suda:

4.

Čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23, dalje: ZIP). propisano je da će se postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona (10. lipnja 2023.), dovršiti prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga Zakona.

4.1.

U paragrafu 21. ZSVP-a, čije odredbe se primjenjuju kao pravna pravila temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (NN 73/91) propisano je da se u izvanparničnom postupku supsidijarno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

4.2.

Čl. 365. st. 2. ZPP-a propisano je da drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

4.3.

Čl. 375. st. 1. ZPP-a propisano je da u obrazloženju presude odnosno rješenja drugostupanjski sud treba ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog značenja, što je ovaj žalbeni sud i učinio.

4.4.

Čl. 381. st. 1. ZPP-a propisano je da se u postupku po žalbi protiv rješenja na odgovarajući način primjenjuju odredbe koje važe za žalbu protiv presude.

4.5.

Žalba je osnovana.

4.6.

Predloženica osnovano ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, iz razloga koji slijede:

O aktivnoj legitimaciji, pravnom interesu i materijalnopravnim pretpostavkama osnivanja služnosti:

4.7.

Pravno shvaćanje ovoga suda izraženo u rješenju Gž-579/2019-2, prema kojem u zemljišnim knjigama neprovedeni kupoprodajni ugovor nije proizveo stvarnopravni učinak pa je izvorna predlagateljica HSP ostala vlasnicom povlasnih nekretnina, ostaje primjenjivo i nije predmet preispitivanja u ovom postupku.

4.8.

Sporno je, međutim, posve drugo pitanje na koje prvostupanjski sud nije odgovorio: je li predlagateljica HS kao nasljednica, uopće valjano stupila na mjesto svoje prednice u odnosu na baš čest. zem. [katastarska čestica].

4.9.

Žalba osnovano ističe da ta nekretnina nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu O-3826/23 od 26. lipnja 2023.

4.10.

Budući da nasljeđivanje, iako nastupa smrću ostavitelja, u ovom izvanparničnom postupku mora biti utvrđeno na način koji sudu pruža pouzdanu osnovu za zaključak da je baš predlagateljica HS stekla pravo o kojem je riječ, izostanak te nekretnine iz ostavinske rasprave predstavlja činjeničnu prazninu koju prvostupanjski sud nije razjasnio, a o kojoj činjenici ovisi postojanje aktivne legitimacije predlagateljice za vođenje ovog postupka.

4.11.

Ovo je pitanje različito od pitanja tko je (bio) vlasnik prema zemljišnoj knjizi, i ne može se riješiti prostom primjenom načela iz čl. 119. ZV-a, nego zahtijeva dopunu dokaznog postupka (uvid u cjelokupni ostavinski spis, te eventualno pribavljanje očitovanja predlagateljice o razlogu izostanka ove nekretnine iz ostavinske imovine).

4.12.

Uz to, žalbeni navodi o postupanju IS, koji je za jednu nekretninu ([katastarska čestica]/...) proveo upis stečenog prava, a za drugu ([katastarska čestica]/[katastarska čestica]) to namjerno propustio, te je svoja prava u međuvremenu otuđio trećoj osobi, otvaraju pitanje postojanja stvarnopravnog interesa predlagateljice HS za osnivanje predmetne služnosti – dakle pitanje različito od aktivne legitimacije, iako blisko s njim povezano.

4.13.

Nužni prolaz kao stvarna služnost pretpostavlja postojanje stvarne, a ne tek formalne koristi za gospodarenje povlasnom nekretninom (čl. 224. st. 1. ZV-a).

4.14.

Kada niz okolnosti – poput otuđenja povlasnih nekretnina, neupisivanja prava vlasništva u zemljišnoj knjizi novog stjecatelja IS, odnosno postojanja gospodarski zainteresirane treće osobe (Green Properties d.o.o.-a) koja je postala vlasnik jedne od povlasnih nekretnina, kao i tvrdnja predloženice - o nezadovoljavanju, prema GUP-u, minimalnih uvjeta za formiranje građevinske čestice od svega 30 m² (povlasna nekretnina čest. zemlj. [katastarska čestica]/[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), koja zapravo aktualizira pitanje pravilne primjene materijalnog prava, odnosno postojanja razumne svrhe osnivanja služnosti prava kolnika koju predviđa odredba čl. 175. st. 1. ZV - a – otvara ozbiljnu sumnju da HS kao pravna sljednica formalno upisane nositeljice prava ne bi bila i stvarna korisnica zatražene služnosti, sud je dužan tu okolnost razjasniti prije nego što o zahtjevu odluči, kako odluka ne bi poslužila kao sredstvo za zaobilazno ostvarenje tuđeg interesa mimo procesnih ograničenja koja se iscrpljuju u postojanju pravnog interesa konkretne predlagateljice za vođenje ovog postupka.

O naknadi i troškovima postupka:

4.15.

Osim toga, i sama visina dosuđene naknade ostaje bez dostatnog obrazloženja.

4.16.

Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju preuzima nalaz vještaka prema kojem naknada iznosi 30% tržišne vrijednosti poslužne nekretnine, ne obrazlažući pritom zbog čega je baš taj postotak, a ne neki drugi, primjeren okolnostima konkretnog slučaja, niti izlažući kojim je metodološkim putem vještak do tog izračuna uopće došao.

4.17.

ZV u čl. 224. st. 1. propisuje jedino obvezu isplate "pune naknade", ne određujući pritom ni postotak ni metodu izračuna, pa je na sudu da u obrazloženju svoje odluke jasno navede zbog čega ocjenjuje da je vještakov nalaz o visini te naknade – kao neodređenog pravnog pojma koji sud mora sadržajno popuniti – utemeljen, uvjerljiv i sukladan svim okolnostima slučaja.

4.18.

Sud se u obrazloženju ograničio na to da nalaz i mišljenje ocijeni "stručnim i argumentiranim", bez ikakvog vlastitog osvrta na to kako je vještak izveo primijenjeni postotak niti zašto je taj postotak, a ne drugačiji, primjeren s obzirom na značaj poslužne nekretnine za predloženicu, opisan i u samom nalazu (mogućnost okretanja vozila, jedini pristup parkirnom mjestu).

4.19.

Naime, puna naknada vlasniku poslužne nekretnine, prema čl. 224. st. 4. ZV-a ne obuhvaća samo vrijednost površine zemljišta zahvaćene nužnim prolazom, već i umanjenje vrijednosti opterećene nekretnine koje je posljedica osnivanja služnosti, uz zakonsko jamstvo da naknada ne može biti manja od one koja bi pripadala vlasniku u slučaju izvlaštenja u interesu Republike Hrvatske.

4.20.

Kako se ova točka izreke prvostupanjskog rješenja (toč. III.) nadovezuje na konačnu ocjenu osnovanosti zahtjeva iz točke I., žalbeni sud je ukinuo pobijano rješenje i u ovom dijelu, kao posljedicu ukidanja rješenja u toč. I., no i neovisno o tome, izostanak obrazloženja suda o prihvaćanju i metodološkoj utemeljenosti vještakove ocjene visine naknade predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a i time zaseban razlog zbog kojeg ova točka izreke prvostupanjske odluke ne može opstati.

4.21.

Prvostupanjski sud odluku o odbijanju zahtjeva predloženice za naknadom troškova postupka temelji isključivo na pravnom pravilu § 20. st. 1. ZSVP- a, prema kojemu troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak poveden, ukoliko tim zakonom nije što drugo naređeno.

4.22.

Upravo formulacija "ukoliko u ovom zakonu nije što drugo naređeno" upućuje na to da je stavak 1. supsidijarno pravilo unutar samog § 20., a ne jedino mjerodavno pravilo o troškovima izvanparničnog postupka. Takvo "drugo naređenje" sadržano je već u stavku 4. istoga paragrafa, prema kojemu sud može, na prijedlog jedne stranke, naložiti drugoj da joj naknadi troškove – uključujući i troškove pravnog zastupnika – koje je prouzročila neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom. Nadalje, stavak 5. § 20. upućuje na odgovarajuću primjenu pravila građanskog parničnog procesnog prava, čime je i sam zakonodavac trošak izvanparničnog postupka sustavno povezao s parničnim pravilima o naknadi troškova.

4.23.

Prvostupanjski sud u pobijanoj odluci (toč. 18. obrazloženja) nije ispitao jesu li ispunjene pretpostavke iz § 20. st. 4. ZSVP-a, nego je zahtjev predloženice odbio pozivom isključivo na supsidijarno pravilo iz stavka 1. Takvo je ispitivanje, međutim, bilo nužno, jer je dio prijedloga predlagateljice HS – onaj koji se odnosio na čest. zem. [katastarska čestica] – sam prvostupanjski sud pod točkom II. izreke odbio kao neosnovan, utvrdivši da predlagateljica u tom dijelu uopće nije bila aktivno legitimirana (čestica je poništena i pripojena nekretnini u vlasništvu treće osobe).

4.24.

Predloženica se od toga dijela zahtjeva morala braniti kroz cijeli, višegodišnji postupak, pa joj barem u tom dijelu, po izričitoj osnovi § 20. st. 4. ZSVP-a (koji izrijekom obuhvaća i trošak zastupanja), pripada pravo na naknadu troškova prouzročenih tim neosnovanim dijelom prijedloga.

4.25.

Prvostupanjski sud, previđajući unutarnju strukturu § 20. – odnos supsidijarnog stavka 1. prema specijalnom stavku 4. te poveznicu iz stavka 5. – nije obrazložio zašto predmetni zahtjev predloženice prosuđuje isključivo prema stavku 1., a ne i prema stavku 4.

4.26.

Ta manjkavost obrazloženja onemogućuje ispitivanje pravilnosti odluke o trošku, i predstavlja ostvarenje bitne povrede odredaba ZPP-a iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju povredu opisom žalbenih razloga ukazuje predloženica.

5.

Slijedom sveg prethodno navedenog, obrazloženje pobijanog rješenja ne omogućuje ispitivanje njegove pravilnosti u pobijanim dijelovima u smislu čl. 375. st. 1. ZPP-a, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju ukazuje žaliteljica, zbog čega je rješenje prvostupanjskog suda u pobijanim točkama I., III. i V. izreke ukinuto primjenom čl. 369. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 381. st. 1. ZPP-a.

6.

Žalbeni sud je primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a odlučio da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

Uputa prvostupanjskom sudu u ponovljenom postupku:

7.

U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud:

a)

razjasniti obuhvaća li ostavinska rasprava iza pok. HSP čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao dio ostavinske imovine te na toj osnovi utvrditi je li i po kojoj pravnoj osnovi predlagateljica HS stekla svojstvo stranke ovlaštene na vođenje ovog postupka u odnosu na tu nekretninu;

b)

razmotriti postojanje stvarnog i pravnog interesa predlagateljice HS za osnivanje predmetne služnosti, imajući u vidu potrebu postojanja razumne svrhe osnivanja služnosti prava kolnika koju predviđa odredba čl. 175. st. 1. ZV – a, tj. svrhu kolnog pristupa na povlasnu nekretninu preko nekretnine predloženice – čest. zemlj. [katastarska čestica]/[katastarska čestica] kao poslužne, te okolnosti vezane uz raniji ugovor s IS, a koje se tiču neprovođenja ugovora zaključenog s prednicom predlagateljice u zemljišnim knjigama glede obje povlasne nekretnine i njegovo naknadno raspolaganje pravima u korist trgovačkog društva Green Properties d.o.o. -a u pogledu druge poslužne nekretnine iz ovog postupka (čest. zemlj. [katastarska čestica]/...);

c)

ponovno odlučiti o zahtjevu za novčanom naknadom (toč III.) i o postojanju i visini prava stranaka na naknadu troškova zastupanja, ovisno o konačnom ishodu ponovljenog postupka, imajući u vidu cjelovitu strukturu § 20. ZSVP - a.

U Osijeku 22. rujna 2026.

Sudac:

Tomislav Šimić