1

Poslovni broj:  Gž-238/2024-3

 

                                                                                                  Poslovni broj:  Gž-238/2024-3

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Šimić, kao predsjednice vijeća, mr.sc. Zlatka Pirca, kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te Draženke Ilak, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. D. iz P., OIB: …kojeg zastupa punomoćnik D. I., odvjetnik iz Z., protiv tuženika 24sata d.o.o. Z., OIB: … kojeg zastupa punomoćnik H. L., odvjetnik iz Z., radi naknade štete, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Pn-190/2021-44 od 12. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 2. svibnja 2024.,

 

p r e s u d i o  j e

 

 

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Pn-190/2021-44 od 12. siječnja 2024.

 

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova podnesene žalbe.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Z., Ul.  OIB: …, da na svom tiskanom mediju – novinama 24sata objavi ispriku zbog objave neistinite informacije u svom članku „Superhik s Banije“ od 28. kolovoza 2021. godine uz napomenu da je naznačeni članak objavljen kao rezultat okolnosti da glavni urednik G. G. nije u smislu čl. 21. st. 4. alineja 3. Zakona o medijima provjerio istinitost informacija koje su objavljene.

Nalaže se tuženiku  Z., OIB: … da isplati tužitelju D. D. iz P., OIB: … iznos 6.636,14 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“

 

II. Nalaže se tužitelju D. D. da tuženiku . naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu 750,00 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 12.01.2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta tri postotna poena, u roku 15 dana.

 

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužitelj zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1.-3. Zakona o parničnom postupku (NN broj  53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP). U žalbi daje svoje viđenje činjeničnog stanja kakvo je po njegovom mišljenju trebao utvrditi prvostupanjski sud te na isto primijeniti materijalno pravo. Predlaže da se prvostupanjska presuda preinači i u cijelosti usvoji tužba i tužbeni zahtjev uz obvezu tuženika da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka. Traži troškove podnesene žalbe.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pravcu žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP koju u žalbi sadržajno ističe tužitelj, ovaj sud je stajališta da prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu.  Prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, sadrži valjane razloge kao i razloge o odlučim činjenicama.

 

5.1. Ne nalazi se ni da bi prvostupanjski sud počinio koju od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP od onih na koje se u skladu s odredbom članka 365. stavak 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

 

6. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi također poziva tužitelj. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove tužbe potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se žalbenim navodima ne dovodi u sumnju tim više što žalitelj u žalbi ne iznosi određene činjenice i dokaze, osim onih koje je iznosio u bitnome i u prvostupanjskom postupku i o kojima je prvostupanjski sud zauzeo svoje stajalište, koji bi doveli do drugačijeg činjeničnog stanja od onoga kojeg je utvrdio prvostupanjski sud na temelju kojega je donio pobijanu presudu.

 

7. Predmet postupka je naknada štete zbog povrede prava osobnosti uslijed objave novinskog članka „Superhik s Banije“, koji je objavljen 28.08.2021. u tiskanom mediju 24sata, s time da tužitelj zahtijeva da mu se šteta naknadi objavom isprike i isplatom pravične novčane naknade.

 

8. Nesporno je da je tužitelj dana 22. rujna 2021. tuženiku i glavnom uredniku podnio zahtjev za ispravak informacije te da su ispunjene procesne pretpostavke za vođenje parnice u smislu članka 22. stavak 2. i članka 23. Zakona o medijima (Narodne novine br. 59/2004, 84/2011, 81/2013; dalje: ZM).

 

8.1. Nesporno je i da je tuženik nakladnik tiskanog medija 24 sata na kojem je 28. kolovoza 2021. objavljen članak "Superhik s Banije".

 

9. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

- da je tema članka "Superhik s Banije" bio upravo tužitelj, s time da se radi o članku koji je napisan kritički na račun tužitelja, jer su u njemu izneseni navodi kojima se dovodi u pitanje zakonitost njegovog postupanja u raznim situacijama (kod podjele novca koji je prikupljen od donacija nakon potresa; poslovanja firme njegovog sina sa Gradom Petrinjom; podjele šunki u predizbornoj kampanji; kupnje kuće; prodaje zemljišta sinovoj firmi; dodjele pomoći OPG-ovima), s time da iz navoda članka proizlazi da u odnosu na tužitelja USKOK poduzima određene radnje,

- da se u okviru velika slika na kojoj je tužitelj fotomontažom prikazan kao Superhik (lik iz stripa Alan Ford), na način da je tužiteljeva glava dodana na tijelo Superhika,

- da se u predmetnom članku, kritičkim osvrtom na tužitelja, ustvari se problematizira raspolaganje javnim sredstvima, pa se stoga radi temi za koju je postojalo opravdano zanimanje javnosti,

- da je autor članka I. P.,

- da protiv tužitelja otvorena istraga zbog postojanja osnove sumnje u kaznena djela nezakonitog pogodovanja,

- da je autor članka o postupanju USKOK-a saznao iz svojih anonimnih izvora te javnih istupa gradonačelnice,

- da je autor imao opravdani razlog vjerovati u istinitost informacija da USKOK poduzima određene radnje vezano uz tužitelja,

- da je G. P. prodao zemljište društvu T. C. d.o.o., koje je u vlasništvu tužiteljevog sina D. D..

 

10. Obrazlažući pobijanu presudu prvostupanjski sud smatra da je ostvaren ekskulpacijski razlog iz članka 21. stavak 4. al. 3. ZM jer su se navodi članka o poduzimanju aktivnosti od strane USKOK-a i prodaji zemljišta firmi koja je u vlasništvu njegovog sina temeljili na činjenicama koje su bile istinite, a radilo se temama od javnog interesa te su informacije iznesene u dobroj vjeri, jer su se temeljile na relevantnim izvorima saznanja i nakon što je autor pokušao kontaktirati tužitelja radi njegovog očitovanja te, nadalje, navodi da je tužitelj kao javna osoba, odnosno dugogodišnji političar na izvršnoj funkciji gradonačelnika, svakako mora imati veći prag tolerancije na propitkivanja zakonitosti njegovog postupanja, te u situaciji u kojoj nadležna tijela poduzimaju radnje kojima se ispituje njegovo djelovanje, tužitelj mora biti spreman otrpjeti i one navode koji se na prvi pogled mogu činiti pretjeranima ili suviše oštrima, ako se takvi navodi mogu pripisati razumljivoj reakciji javnosti na sumnju u zakonitost postupanja političara koji je obnašao izvršnu funkciju.

 

11. Prvostupanjski sud, nadalje, smatra da je autor prema ocjeni suda u sklopu članka bio ovlašten prenijeti navode svojih sugovornika (uključujući i navode iz drugog medija – Jutarnjeg lista) kojima su izneseni primjeri konkretnih situacija u kojima su druge osobe dovodile u pitanje zakonitost tužiteljevog postupanja.

 

12. U odnosu na fotomontažu kojom je tužitelj u sklopu članka prikazan kao stripovski junak Superhik, čije karakterne osobine su sklonost alkoholu i otimanje siromašnima da bi dao bogatima, prvostupanjski sud smatra da po osnovi te fotomontaže tuženik ni u kojem slučaju ne može biti odgovoran za štetu tužitelju jer tužitelj kao javna osoba (političar, bivši gradonačelnik i saborski zastupnik) svakako mora imati veći stupanj tolerancije na komentiranje njegovog djelovanja od strane javnosti, što uključuje i satirički prikaz njegove osobe kroz usporedbu sa određenim likom iz stripa.

 

12.1. Također prvostupanjski sud ističe da je autor članka I. P. u svom iskazu pojasnio, a što sud prihvaća jer je logično i uvjerljivo, da cilj usporedbe sa Superhikom nije bio da se tužitelja prikaže kao alkoholičara, nego da se naglasi otimanje od siromašnih i davanje bogatima.

 

12.2. Prvostupanjski sud, nadalje, smatra da u situaciji u kojoj je USKOK u odnosu na tužitelja poduzimao određene radnje vezano uz sumnju u pogodovanje firmi njegovog sina, satiričko prikazivanje tužitelja kao Superhika ostalo je u granicama novinarske slobode izražavanja, odnosno nije prešlo granicu onoga što bi se moglo smatrati neprimjerenim prilikom izvještavanja o postojanju sumnje da je on u obavljanju službene dužnosti gradonačelnika počinio nešto što nije u skladu sa zakonom.

 

13. Zaključno, prvostupanjski sud navodi da za povredu prava osobnosti koju je tužitelj zbog te usporedbe eventualno mogao pretrpjeti, ni u kojem slučaju se ne može smatrati da je takvog intenziteta koji bi opravdavao dosuđivanje pravične novčane naknade u smislu čl. 1100. st. 1. ZOO, jer tužitelj kao političar i javna osoba mora imati veći stupanj tolerancije na povrede prava osobnosti do kojih dolazi satiričkim prikazivanjem njegovog lika i djela, a što je upravo ovdje slučaj.

 

14. Ovakav materijalnopravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

 

15. Odredbom članka 21. stavak 4. al. 3. ZM propisano je da nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena, između ostaloga, utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri.

 

16. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda s obzirom na utvrđenja da je autor članka imao osnovani razlog povjerovati da su informacije točne, te da je autor poduzeo sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, kao i da je postojala opravdano zanimanje javnosti za objavu informacije kao i da je postupao u dobro vjeri, a  posebno kada se uzme u obzir vrijeme u kojem su se odvijali događaji, te poseban senzibilitet stanovništva zbog događaja koji su pogodili područje na kojem je djelovao tužitelja (potres i posljedice potresa).

 

17. Kako tužitelj u žalbi osporava činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, no žalbeni navodi ne sadrže argumentirane i vjerodostojne tvrdnje koje bi činjenični supstrat na kojemu je utemeljena prvostupanjska presuda mogle dovesti u sumnju i s obzirom da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio postojanje zakonskog razloga oslobađanja tuženika od odgovornosti eventualne štete iz članka 21. stavak 4. al. 3. ZM utvrdivši da se radi dijelom o točnim informacijama, dijelom o informacijama koje su prenesena kao tvrdnje samog tužitelja ili kao informacije u odnosu na koje je autor poduzeo utvrđivanje njihove istinitosti, da je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da iste nisu mogle uzrokovati štetu kod tužitelja, valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, kao u odluci o glavnom zahtjevu, tako i u odluci o troškovima koji su, kako po osnovi tako i visini, pravilno odmjereni.

 

18. Odluka o zatraženim troškovima žale temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. ZPP.

 

19. Na temelju članka 368. stavak 1. ZPP presuđeno je kao u izreci.

 

 

U Slavonskom Brodu, 2. svibnja 2024.

 

                                                                                                                   Predsjednica vijeća

 

                                                                                                                     Dubravka Šimić