1

Poslovni broj: Gž-542/2024-2

 

 

Poslovni broj: Gž-542/2024-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Bojani Skenderović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice/protivnice osiguranja odvjetnice S. Č. iz Z., OIB:..., zastupane po punomoćnici L. H., odvjetnici u Z., protiv tuženice/predlagateljice osiguranja M. B. iz B., S., OIB:..., zastupane po punomoćniku D. M., odvjetniku u Z., radi isplate, povodom žalbe tužiteljice/protivnice osiguranja izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 01. ožujka 2024. poslovni broj: P-6839/2013-19, dana 02. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e

 

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice/protivnice osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 01. ožujka 2024. poslovni broj: P- 6839/2013-19 u toč. III. izreke rješenja.

 

II. U nepobijanim toč. I. i II. izreke prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.

 

III. Odbija se zahtjev tužiteljice/protivnice osiguranja za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem u toč. I. i II. izreke odbijeni su prijedlozi tuženice/ predlagateljice osiguranja M. B. od 13. travnja 2018. za osiguranjem nenovčane tražbine privremenom mjerom i za naknadom troškova postupka osiguranja, kao neosnovani. Nadalje, toč. III. izreke odbijen je i prijedlog tužiteljice/protivnice osiguranja odvjetnice S. Č. za izdavanje potvrde ovršnosti sudske nagodbe sastavljane pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu u postupku posl. br. P-6839/13 od 20. studenog 2014.

 

2. Navedeno rješenje u toč. III. izreke pravodobnom žalbom pobija tužiteljica/ protivnica osiguranja iz svih zakonom dopuštenih razloga. Predlaže ovome sudu da preinači prvostupanjsko rješenje na način da usvoji njen zahtjev za izdavanjem potvrde ovršnosti sudske nagodbe Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-6839/13 od 20.11.2014.g., podredno da predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje te da naloži tuženici/predlagateljici osiguranja da joj naknadi trošak žalbenog postupka.

 

3. Tuženica/predlagateljica osiguranja nije odgovorila na žalbu.

 

4. Žalba tužiteljice/protivnice osiguranja nije osnovana.

 

5. Obrazlažući navedeno rješenje prvostupanjski sud ističe da iz teksta nagodbe proizlazi da je dospijeće tražbine iz nagodbe 6. travnja 2017., ali da u točki III. nagodbe stoji da je tužiteljica odvjetnica S. Č. upoznata s namjerom tužene, M. B. da izvrši parcelaciju nekretnine označene kao kč.br. 488/2 u naravi pašnjak površine 21247 m2 i neplodno površine 245 m2, upisane u zk.ul.br. 1075 k.o. C. te se obvezuje istoj prema potrebi, izdati sve eventualne suglasnosti potrebne za provedbu takve parcelacije. Nagodbene strane suglasne su da parcelacija nekretnine označene kao kč.br.488/2, u naravi pašnjak površine 21247 m2 i neplodno površine 245 m2, upisane u zk.ul.br. 1075 k.o. C. u skladu s tom točkom sudske nagodbe ne predstavlja raspolaganje nekretnine ili poduzimanje drugih radnji opisanih u st. 1. toč. 2. sudske nagodbe te stoga isto neće predstavljati osnov za dospijeće tražbine tužiteljice. U slučaju parcelacije nekretnine u skladu s ovom točkom sudske nagodbe te djelomičnog raspolaganja s novonastalim česticama od strane tužene, nagodbene strane iskazale su suglasnost da će novčana tražbina iz toč. 1. sudske nagodbe dospijevati razmjerno, ovisno o stvarnoj površini nekretnine s kojom se raspolagalo u odnosu na površinu cijele nekretnine prije parcelacije te iznosu tražbine tužiteljice. Obzirom na navedeno prvostupanjski sud zaključuje da ne može utvrditi dospijeće tražbine, budući da ne zna ništa o eventualno provedenoj parcelaciji, odnosno o stvarnoj površini nekretnine s kojom se eventualno raspolagalo u odnosu na površinu cijele nekretnine prije parcelacije. Kako se radi o uvjetu o kojemu stranke nisu dostavile podatke sudu na temelju kojih bi mogao zaključivati o dospijeću tražbine iz nagodbe u cijelosti ili makar eventualno djelomično, to sud prvog stupnja odbija prijedlog tužiteljice za izdavanjem potvrde ovršnosti na predmetnu sudsku nagodbu.

 

6. U žalbi tužiteljica/protivnica osiguranja navodi da je tuženica/predlagateljica osiguranja tijekom prvostupanjskog postupka dana 09.02.2018., 31.08.2018. i 14.02.2024. od strane suda pozvana na očitovanje o dospjelosti predmetne tražbine, ali da ona tijekom postupka nikada nije iskazivala na način da je dug prema tužiteljici podmirila, niti je u tom smjeru prilagala bilo kakve dokaze. Tužiteljica ističe i kako prvostupanjski sud izvodi potpuno pogrešan zaključak o neosnovanosti njenog zahtjeva, obzirom da je razvidno kako tuženica nije poduzela nikakve radnje u smjeru namirivanja predmetnog duga te obzirom je nesporno da je novčana tražbina dospjela 06.04.2017. Datum dospijeća je prema stajalištu tužiteljice/protivnice osiguranja određen čl.1. st. sudske nagodbe u kojem se navodi da ukoliko tužena M. B. ne bi raspolagala nekretninom ili poduzimala druge pravne radnje detaljnije opisane u st. 1. sudske nagodbe do 06.04.2017.g. tražbina iz toč. 1. sudske nagodbe u iznosu od 1.200.000,00 EUR-a u protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, dospijeva na naplatu dana 06. travnja 2017.

 

7. Drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 dalje: ZPP) te je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje pazi po službenoj dužnosti.

8. Pobijano rješenje je sastavljeno sukladno odredbi čl. 338. ZPP, izreka je jasna i razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima rješenja, navedeni su razlozi o svim odlučnim činjenicama koji nisu nejasni niti proturječe izvedenim dokazima tako da je isto moguće ispitati i nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju tužiteljica/protivnica osiguranja ukazuje tek paušalno. Činjenično stanje je također u potpunosti i pravilno utvrđeno, a svi izvedeni dokazi su ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno čl. 8. ZPP.

 

9. Predmet spora je osnovanost zahtjeva tužiteljice/protivnice osiguranja za izdavanjem potvrde ovršnosti sudske nagodbe.

 

10. Ovdje valja prije svega istaknuti da sudska nagodba nije sudska odluka već procesnopravna radnja i građanskopravni ugovor stranaka, koja se sklapa u posebnom obliku pred sudom što određuje njenu pravnu prirodu. Sudska nagodba postaje pravomoćna u trenutku zaključenja, odnosno kad je parnične stranke potpišu, i po pravomoćnosti se u procesnopravnom smislu izjednačava s pravomoćnom sudskom presudom.

 

11. Opća pravila o ovršnosti u odnosu na sklopljenu sudsku nagodbu određena su čl. 27. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12 i 25/13, dalje OZ). Tako je propisano da je sudska nagodba ovršna ako je tražbina koju prema njoj treba ispuniti dospjela. Dospijeće tražbine dokazuje se zapisnikom o nagodbi ili javnom ispravom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom, time da ako se dospijeće ne može dokazati na način iz st. 2. tog članka, ono se tada dokazuje pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, kojom se utvrđuje dospijeće.

12. Iz navedenih općih pravila o ovršnosti ovršnih isprava proizlazi da se potvrda ovršnosti sukladno odredbi čl. 36. st. 1. OZ-a, izdaje samo u odnosu na sudske i upravne odluke, a ne i u odnosu na sudske nagodbe. Od ovih općih pravila o ovršnosti pojedinih kategorija ovršnih isprava, ne odstupa se ni u odredbi čl. 209. OZ-a. Dakle, dospijeće tražbine iz sudske odluke dokazuje se potvrdom ovršnosti te odluke (čl. 36. OZ-a), a dospijeće tražbine utvrđene sudskom nagodbom, dokazuje se zapisnikom o nagodbi, odnosno samom nagodbom (čl. 27. OZ-a). Drugim riječima, vjerovnik sudske nagodbe u pravilu ne treba dospjelost tražbine ili tražbina u njima sadržanih, dokazivati potvrdom njene ovršnosti.

 

13. Sudska nagodba ima značaj pravomoćne sudske odluke i ujedno ovršne isprave. Kada će tražbina iz sudske nagodbe kao ovršne isprave dospjeti, ne utvrđuje se sudskom potvrdom ovršnosti (kao što se to čini u odnosu na sudske pravomoćne odluke), već se utvrđuje na temelju njenog sadržaja, proteka vremena i aktivnosti stranaka. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog suda prijedlog tužiteljice/protivnice osiguranja za izdavanje potvrde ovršnosti sudske nagodbe je trebalo kao nedopušten odbaciti. S obzirom na to da se pravni položaj tužiteljice/protivnice osiguranja u ovoj pravnoj stvari ne mijenja odbijanjem njenog prijedloga kao neosnovanog, kako je to učinio prvostupanjski sud, riješeno je kao u izreci primjenom čl. 380. t. 2. ZPP-a.

 

14. Konačno, u odnosu na žalbene navode tužiteljice/protivnice osiguranja da je prvostupanjski sud odbijanjem njenog prijedloga za iskazivanje potvrde ovršnosti sudske nagodbe ugrozio njeno pravo na potraživanje predmetnog duga obzirom na uputu Županijskog suda u Dubrovniku, valja ukazati da je Županijski sud u Dubrovniku u svojoj odluci poslovni broj Gž Ovr-276/2019-4 od 30. studenog 2022. ukazao ovdje tužiteljici/protivnici osiguranja da Sporazumu (temeljem kojeg se predlaže odrediti ovrha i kojim je utvrđena tražbina) nedostaje datum dospijeća te tražbine, pa takav nije podoban za ovrhu i samostalno ne predstavlja ovršnu ispravu jer se prijedlog za ovrhu ne poziva i na sudsku nagodbu kao na ovršnu ispravu niti je ona dostavljena uz prijedlog za ovrhu. Dakle, taj sud suprotno tumačenju tužiteljice/protivnice osiguranja ne daje uputu da je za izdavanje rješenja o ovrsi nužno priložiti sudsku nagodbu sa potvrdom ovršnosti.

 

15. Nepobijane toč. I. i II. izreke rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 01. ožujka 2024. poslovni broj: P-6839/2013-19 kojima su odbijeni prijedlozi tuženice/predlagateljice osiguranja M. B. od 13. travnja 2018. za osiguranjem nenovčane tražbine privremenom mjerom i za naknadom troškova postupka osiguranja, ostaju neizmijenjene.

 

16. Tužiteljici/protivnici osiguranja nije dosuđen trošak žalbenog postupka, jer nije uspjela sa svojom žalbom.

 

U Varaždinu 02. svibnja 2024.