REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1906/2019-74

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužiteljice NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marija Maričević, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. iz Zagreb, Capraška 6, OIB:00432869176, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 31. kolovoza 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Marije Maričević, odvjetnice i zamjenice punomoćnice tuženika Domenike Vulete, odvjetnice, dana 22. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Tuženiku se nalaže da tužiteljici isplati iznos od 2.296,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 12.11.2018. godine pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Tuženiku se nalaže da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. iz Zagreb, Capraška 6, OIB:00432869176, parnični trošak u iznosu od 2.734,44 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 22. rujna 2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 29.10.2018. stradala u prometnoj nezgodi kao putnica u vozilu registarske oznake [registarska oznaka] u Splitu, na Zagorskom putu, oko 30m sjevernije od raskrižja s Velebitskom ulicom. Do nezgode je došlo na način da je osiguranik tuženika EŽ svojim osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], zbog ne držanja potrebnog razmaka kada se kreće iza drugog vozila, udario u osobni automobil u kojem se nalazila tužiteljica. U opisanoj prometnoj nezgodi tužiteljica je zadobila iščašenja i nategnuće cervikalne kralježnice te akutnu reakciju na stres. Uslijed zadobivene ozljede je trpjela fizičke bolove i strah, smanjena joj je životna aktivnost te joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega.

2. Tužiteljica se obratila tuženiku u izvansudskom postupku sa odštetnim zahtjevom od dana 12.11.2018., no tuženik po istome nije postupio. Stoga tužbenim zahtjevom od dana 19.7.2019. tužiteljica od tuženika potražuje isplatu iznosa od 1.791,76 EUR na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, uvećano za zatezne kamate tekuće od dana 12.11.2018. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate. Potražuje i naknadu parničnog troška uvećano za zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Tužiteljica uz tužbu kao dokaze prilaže službenu bilješku MUP-a od 29.10.2018. (list 3-5 spisa), specijalistički nalaza sa Hitnog kirurškog prijema KBC Split od dana 16.9.2018. (list 6 spisa), radiološki nalaz od 29.10.2018. (list 7 spisa), specijalistički nalaz Zavoda za neurokirurgiju KBC Split od 6.11.2018. (list 8 spisa), rukom pisane nalaze od 12.11.2018., 23.11.2018., 22.11.2018., 17.12.2018., 6.9.2019. (list 9-11, 13, 16 spisa), nalaz Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju s reumatologijom KBC Split od 6.12.2018. i 11.2.2019. (list 12 i 17 spisa), nalaz Zavoda za gastroenterologiju KBC Split od 17.1.2019. (list 14 spisa), MR desnog koljena od 25.1.2019. (list 15 spisa), presliku knjižice fizioterapije provede u razdoblju od 17.12.2018. do 4.1.2019. (list 18 spisa), nalaz Klinike za neurologiju KBC Split od 14.3.2019. (list 19 spisa), odštetni zahtjev od 12.11.2018. i odgovor tuženika na odštetni zahtjev od 13.2.2019. (list 20 – 21 spisa).

3. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja od dana 29.10.2018. Osporava uzročno posljedičnu vezu između predmetnog štetnog događaja i svih ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji dostavljenoj u privitku tužbe jer iz iste ne proizlazi da je moglo doći do navedenih ozljeda, imajući u vidu minorna oštećenja na vozilu, kao i samu dinamiku prometne nezgode. Poziva se na izvid štete i fotografije vozila marke Mercedes klasa E, registarske oznake [registarska oznaka] u kojem se nalazila tužiteljica, a iz kojih je razvidno da su nastala oštećenja vozila neznatna, dok je vezni lim neoštećen, iz čega proizlazi kako u predmetnoj prometnoj nezgodi nije moglo doći do ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji. I uvidom u fotografije vozila marke Peugeot 206, reg. oznake [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika proizlazi da je predmetno vozilo potpuno neoštećeno, a što govori u prilog tvrdnji tuženika da tužiteljica u predmetnom štetnom događaju nije mogla zadobiti ozljede koje se navode u medicinskoj dokumentaciji. Posebno ističe i kako promjena brzine uzrokovana ovim štetnim događajem nije bila tolik snažna da bi tužiteljica mogla zadobiti ozljede navedene u dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji. Podredno, ukoliko se dokaže uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda tužiteljice, tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva kao previsoko postavljenu budući je tužiteljica navodno zadobila tek laku tjelesnu ozljedu u vidu trzajne ozljede vratne kralježnice, a koja je ozljeda postavljena na temelju subjektivnog iskaza tužiteljice, dok je učinjenom dijagnostičkom obradom (svi nalazi uredni) isključeno bilo kakvo teže ozljeđivanje. Naime, tužiteljici je ordinirana tipična terapija za blaže istegnuće vratne kralježnice u obliku mekog ovratnika, analgetika i mirovanja.

4. Tuženik osporava tijek zakonske zatezne kamate s osnova tuđe pomoći i njege jer je stava da kamata na navedeno može reći tek od presuđenja budući se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti na koju kamata može početi teći tek kad bude pretočena u odgovarajući broj novčanih jedinica, odnosno od dana kada je presudom utvrđeno da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega te u kojem opsegu. Prigovara i tijeku zateznih kamata na neimovinsku štetu koja u pravilu nastaje kada se završi liječenje oštećenog, odnosno stabilizacijom njegova zdravstvenog stanja što tek treba utvrditi pa zatezne kamate stoga ne mogu početi teći od dana podnošenja odštetnog zahtjeva jer šteta još nije nastala niti su bili poznati svi njeni elementi. Osporava i pravo tužiteljice da od tuženika potražuje trošak sastava odštetnog zahtjeva jer se ne radi o trošku koji je potreban za vođenje parnice u smislu čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu: ZPP-a). Slijedom svega izloženog tuženik predlaže da sud odbije tužiteljicom sa tužbenim zahtjevom i obveže ju na naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate. Tuženik u odgovoru na tužbu kao dokaze prileže izvid štete broj 64230/0 sa fotografijama (list 29-34 spisa).

5. Tužiteljica je u cijelosti ostala kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a tuženikovo osporavanje uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i ozljeda tužiteljice ocjenjuje neosnovanim i paušalnim. Ozljede tužiteljice pobliže su opisane u medicinskoj dokumentaciji. Tijekom liječenja je bila podvrgnuta brojnim neugodnim pregledima i kontrolama, višestrukom RTG snimanju, bila je i mobilizirana, morala je mirovati, uzimati analgetike i sedative, liječena je po kirurgu, psihijatru i fizijatru, a zbog svega navedenog umanjena joj je opća životna i radna sposobnost. Neosnovani su i navodi tuženika u svezi tijeka zateznih kamata koji zahtjev tužiteljica temelji na čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, a pravilu primjenu tog članka potvrđuje i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama (npr. Rev-1029/11- 2 i Rev-1550/09-2).

6. Tužiteljica je podneskom od dana 24.7.2020. povisila tužbeni zahtjev, sukladno odluci donesenoj na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj dana 15.6.2020. kojom se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29.11.2002. u primjeni Zakona o obveznim odnosima, na način da se tada prihvaćeni iznosi povećavaju za 50%, pa od tuženika potražuje naknadu štete u ukupnom iznosu od 2.608,00 EUR, uvećano za zatezne kamate tekuće od dana 12.11.2018. pa do isplate.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete te imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege nastale uslijed trzajne ozljede vratne kralježnice koju je ozljedu zadobila dana 29.10.2018. vozeći se kao putnica u vozilu marke Mercedes E klasa, registarske oznake [registarska oznaka]. Nesporni su nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija. Sporno je je li u tužbi opisana ozljeda posljedica predmetnog štetnog događaja od dana 29.10.2018., tj. postoji li uzročno-posljedična veza između sudara prednjeg dijela vozila osiguranika tuženika marke Peugeot registarske oznake [registarska oznaka] i stražnjeg dijela vozila marke Mercedes E klase, registarske oznake [registarska oznaka] u kojem se nalazila tužiteljica kao putnica te iščašenja i istegnuća cervikalne kralježnice za koju ozljedu tužiteljica tvrdi da ju je zadobila dana 29.10.2018. Sporno je, ukoliko takva uzročno-posljedična veza postoji, opravdava li visina tužbenog zahtjeva težinu ozljede i njene posljedice po zdravlje tužiteljice. Sporan je i tijek zakonskih zateznih kamata na utuženi iznos neimovinske i imovinske štete te opravdanost troška nesporno podnesenog odštetnog zahtjeva. Sporna je tijekom postupka i vjerodostojnost medicinske dokumentacije koju je tužiteljica uz tužbu priložila u preslici pa je sud izvršio uvid u originale koje je punomoćnica tužiteljice predala sudu na ročištu održanom dana 31.8.2026. Tom je prilikom utvrđeno da je na specijalističkom nalazu sa lista 6 spisa, na originalu specijalističkog nalaza, kemijskom olovkom ispravljen datum pa umjesto 16/9/18, koji datum stoji u priloženoj preslici, na originalu rukom napisano 16/10/18. U ostalom dijelu je nalaz sadržajno isti. Radiološki nalaz od 29.10.2018. (list 7 spisa), specijalistički nalaz od 6.11.2018. (list 8 spisa), nalaz od 6.12.2018. (list 12 spisa), specijalistički nalaz od 17.12.2018. (list 13 spisa), specijalistički nalaz od 25.1.2019. (list 15 spisa), nalaz od 11.2.2019. (list 17 spisa), nalaz od 14.3.2019. (list 19 spisa) su istovjetni originalima. Na poleđini specijalističkog nalaza od 16/9/18 nalaze se dvije rukom pisane anamneze od 12.11.2018. i 23.11.2018. (prileže na listu 9 i 10 spisa). Nema originala priloženih preslika nalaza sa lista 11,14 i 16 spisa. Po prijedlogu tužiteljice, sud je službenim putem od liječnika od opće medicine dr. ĐŽ pribavio zdravstveni karton tužiteljice (prileži na listu 48-60 spisa). Radi utvrđivanja sporne dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja, uzročno-posljedične veze i visine tužbenog zahtjeva sud je proveo dokaze saslušanjem svjedoka EŽ (list 78 spisa) i tužiteljice NŽ (list 132 spisa). Provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila Igoru Jakopliću, dipl. ing. (nalaz i mišljenje vještaka od 9.8.2022. na listu 90 – 94 spisa, usmeno očitovanje vještaka na prigovore tuženika na nalaz i mišljenje na listu 117 spisa), provedeno je sudsko medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Davoru Mayeru, spec. sudske medicine (nalaz i mišljenje na listu 96-97 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Karlu Houri, spec. neurokirurgu (nalaz i mišljenje na listu 170-172 spisa). Cijeneći provedene dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 ZPP-a sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Čitanjem službene zabilješke MUP-a, PU splitsko dalmatinske, Postaje prometne policije od dana 29.10.2018. utvrđeno je da je ista sastavljena povodom naknadnog postupanja oko utvrđivanja okolnosti nastanka prometne nesreće s ozlijeđenim osobama i materijalnom štetnom koja se dogodila dana 29.10.2018. oko 13.30. u Splitu, na Zagorskom putu, oko 30 m sjevernije od raskrižja s Velebitskom ulicom u kojoj su sudjelovali EŽ kao vozač osobnog automobila marke Peugeot registarske oznake [registarska oznaka] i NŽV kao vozačica vozila marke Mercedes klasa E, registarske oznake [registarska oznaka]. Opisano je da EŽ, dolaskom do mjesta događaja, zbog vožnje na nedovoljnoj udaljenosti iza automobila ispred sebe, nije uspio pravovremeno usporiti brzinu kretanja i na siguran način zaustaviti svoj automobila već je prednjim dijelom automobila udario u stražnji dio automobila kojim je upravljala NŽV, a koja je dolaskom do mjesta događaja zaustavila automobila kako bi putnica izašla iz automobila. Sa njom su se u automobilu nalazile dvije putnice i to ovdje tužiteljica NŽ i VŽ. Nadalje proizlazi da su EŽ i NŽV sporazumno napustili mjesto događaja, nakon što su razmijenili osobne podate i podatke o vozilima pri čemu o nastanku prometne nesreće nisu obavještavali najbližu policijsku postaju. Policijski službenici su došli do saznanja o nastanku prometne nesreće nakon dojave djelatnika KBC Split da su NŽV i NŽ zatražile liječničku pomoć kao osobe koje su u opisanoj nesreći zadobile tjelesne ozljede.

9. EŽ saslušan u ovom postupku kao svjedok u svom iskazu potvrđuje da je bio sudionik predmetne nesreće pri čemu se ne može točno sjetiti datuma kad je do iste došlo. Navodi da je upravljao osobnim vozilom marke Peugeot 206, kretao se lijevom kolničkom trakom. Došavši do raskrižja sa ulicom Zagorski put, poduzeo je radnju skretanja u lijevo te se uključio u lijevu kolničku traku te ulice. Budući je u toj traci bila kolona vozila, izvršio je radnju prestrojavanja u desnu kolničku traku. U jednom trenutku se ispred njegovog osobnog vozila zateklo zaustavljeno osobno vozilo u čiji je stražnji dio udario prednjim dijelom svog vozila. Misli da se nije radilo o velikoj brzini jer na vozilima nije nastala velika materijalna šteta. Na njegovom vozilu je oštećen branik, a na drugom vozilu misli da nije bilo vidljivih oštećenja. Zbog toga se sa vozačicom tog drugog vozila u kojem su bile najmanje dvije, a moguće i više osoba, dogovorio da nema potrebe zvati prometnu policiju. Tu istu večer su mu na vrata došli djelatnici prometne policija, iznenadio se, međutim oni su ga obavijestili da je jedna gospođa koja se nalazila u osobnom vozilu zatražila liječničku pomoć.

10. Tužiteljica NŽ u svom iskazu navodi da je bila u automobilu u koji je udario vozač drugog automobila, to je bio Peugeot 206, dok je ona bila u vozilu Mercedes. Vozačica i ona su se kretale ulicom Zagorski put, vozile su normalnom brzinom. Ističe da nije istina da je vozač Peugeota udario u zaustavljen auto. On je došao vozeći brzo iz desnog zavoja u ulicu Zagorski put i svojim udarcem ih je pogurao prema dolje. Od udarca je otišla glavom prema naprijed. Bila je vezana sigurnosnim pojasom. Osiguranik tuženika je nakon nesreće vozačici Mercedesa MŽ dao svoje osobne podatke, slikao je osobnu iskaznicu s obje strane. Na Mercedesu su bila vidljiva oštećenja i to na stražnjem braniku koji je bio puknut i bilo je na njemu udubljenja. Nakon štetnog događaja je otišla kući, no vrlo brzo je počela osjećati jake glavobolje. Došla joj je mučnina i zato je otišla na hitni prijem. Dali su joj Schanzov ovratnik kojeg sam nosila nekih tjedan dana, a nakon toga je dosta dugo išla na fizikalnu terapiju. Nikada ranije nije imala ozljede vratne kralježnice. Niti nakon štetnog događaja nije imala ozljede vratne kralježnice. Dugo nakon štetnog događaja je osjećala strah od automobila, osobno još uvijek ne vozi, ne može se osloboditi tog straha. Nakon štetnog događaja su joj pomoć i njegu pružali roditelji budući je tada još živjela s njima.

11. Na okolnost sporne dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja je određeno i provođenje prometnog vještačenja koje je povjereno stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila Igoru Jakopliću, dipl. ing. U svom nalazu i mišljenju od dana 28.5.2022., nakon provedene analize spisa, sudski vještak daje mišljenje da je prilikom nezgode došlo do stražnjeg sudara između prednjeg dijela vozila osiguranika tuženika Peugeot registarske oznake [registarska oznaka] i stražnjeg dijela vozila Mercedes registarske oznake [registarska oznaka] u kojem se nalazila tužiteljica kao putnik. Relativna razlika sudarnih brzina između vozila je obzirom na nađena oštećenja mogla iznositi oko 18 km/h. Prilikom sudara je došlo do ubrzavanja vozila kojim je upravljala tužiteljica (očita omaška budući je tužiteljica, nesporno, bila putnica u vozilu) i do polijetanja tijela tužiteljice u odnosu na karoseriju vozila u nazad. Vozilo Mercedes u kojem se nalazila tužiteljica je u trenutku sudara s vozilom osiguranika tuženika zadobilo promjenu brzine u visini od oko 9,8 km/h.

12. Tužiteljica nije imala prigovora na opisani nalaz i mišljenje prometnog vještaka. Tuženik istome prigovara u cijelosti, a posebno po vještaku utvrđenoj promjeni brzine navodeći da ista ne odgovara oštećenjima na vozilima koja su navedena u Izvidu štete i vidljiva na fotografijama i to samo plastični dijelovi branika, a što ukazuje na relativno malu sudarnu snagu.

13. Stalni sudski vještak Igor Jakoplić se na istaknute prigovore tuženika usmeno očitovao na glavnoj raspravi održanoj dana 2.2.2023. na način da je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Pojasnio je da je utvrdio relativnu brzinu sudara na način da je nastala oštećenja usporedio s oštećenjima iz EES kataloga i da je pri tome za stražnje vozilo koje udara u vozilo ispred u zbroju uzeo upravo iznos EES brzine, dok je za prednje vozilo uvažio korekciju zbog različitih masa vozila. Da se radilo o vozilima iste mase tada bi se radilo i o jednostavnom zbroju vrijednosti iz EES kataloga. Na vozilu u kojem se kretala tužiteljica je uvažio oštećenja evidentirana izvidom štete tuženika. Upravo na izvidu štete kod tuženika utvrđeno da je ukruta stražnjeg branika (nosač branika) oštećena u opsegu da je potrebna zamjena, dakle ne popravak već zamjena što govori o ozbiljnosti intenzitetu udara. Nije uzeo u obzir da u izvidu štete tuženika stoji napomena da postoje ranija oštećenja jer se ne bi trebalo raditi o oštećenjima koja se preklapaju s predmetnim oštećenjem. Naime, da je vozilo bilo već ranije oštećeno upravo na stražnjem braniku i u toj zoni tada bi procjenitelj tuženika uvažio kod opisa oštećenja amortizaciju u nekom postotku jer je uočio da je taj dio još i ranije oštećen. Na vozilu osiguranika tuženika postoje slabo vidljiva oštećenja koja su zaostala nakon popravka vozila, a sve prema dokumentaciji spisa.

14. Tuženik je ostao kod istaknutih prigovora na nalaz i mišljenje prometnog vještaka ponovno ističući da je vještak pogrešno utvrdio EES (energetski ekvivalent brzine kretanja) jer je EES za vozilo Mercedes utvrdio usporedbom s vozilima i na njima nastalim oštećenjima koji ne odgovaraju predmetnom vozilu. Na navedeni pisani prigovor se vještak pisano očitovao dana 17.2.2023. ponovno ostajući kod svog utvrđenja iz nalaza i mišljenja od dana 28.5.2022. Naglašava da se u EES katalogu mogu naći primjeri oštećenja nastalih na vozilima s naznačenim brzinama kojima oštećenja odgovaraju. U katalogu nema apsolutno svih vrsta oštećenja sortiranih po intenzitetu, mjestu oštećenja i izgledu za pojedine ekvivalente sudarnih brzina, a pogotovo nema svih marki i tipova vozila. Dakle, katalog je samo orijentacijski i vještak koji koristi katalog nužno mora uvažiti različitosti između stvarnog slučaja koji promatra i primjera iz kataloga. U konkretnom slučaju je uvažio slično vozilo po marki i tipu, ali su oštećenja iz kataloga bitno manjeg opsega tako da je smatrao da kataloški ekvivalent sudarne brzine s 8 km/h treba uvećati na čak 11 km/h, ali je uz uvažavanje narednog najsličnijeg oštećenja vozila, koje je u katalogu vezano za vozilo marke SUZUKI, procijenio da je ekvivalent sudarne brzine najprimjereniji iznosu od 10 km/h. Vještak se osvrće i na mogućnosti utvrđivanja relativne sudarne brzine u radu drugih vještaka te detaljno objašnjava svoj princip izračuna relativne brzine sudara. Tako navodi da je u predmetnom slučaju lakši Peugeot morao udariti većom brzinom od 10 km/h, kojoj treba dodati dio relativne brzine utrošene na deformaciju samog Peugeot. Izračun koji uvažava naveden razlike u masama je i načinio u svom pisanom nalazu i mišljenju, a to je 18 km/h. Da bi nastala oštećenja na vozilu Mercedes u kojem se nalazila tužiteljica ekvivalentna brzini od 10 km/h, bila je potrebna energija kretanja lakšeg vozila Peugeot ekvivalentna brzini 12,9 km/h. Dakle, za preciznije izračunavanje relativne brzine sudara, u prvi član jednadžbe upisujemo EES vrijednost vozila koje udara (nalijeće) i koju procjenjujemo prema oštećenjima nađenim na vozilu koje udara, a drugi član jednadžbe treba biti izračunata komponenta relativne sudarne brzine vozila koje udara, ali prema oštećenjima nađenim na udarenom vozilu. Ovakav način izračuna relativne brzine sudara, koji je vrlo rijedak u primjeni kod kolega, vještak Jakoplić smatra bitno preciznijim i poželjnijim.

15. Sud je odbio prijedlog tuženika, nezadovoljnog opisanim očitovanjem i svim utvrđenjima vještaka, za provođenjem novog prometnog vještačenja jer za isto ne postoje objektivni razlozi niti uočeni propusti pri izradi opisanog nalaza i mišljenja i detaljnim usmenim i pisanim očitovanjem vještaka. Vještak je proveo stručnu analizu koju je detaljno pojasnio te je uvjerljivo otklonio prigovore tuženika oko načina izračuna relativne sudarne brzine predmetnih vozila slijedom čega sud u cijelosti prihvaća njegov nalaz i mišljenje kao vjerodostojnim.

16. Na spornu okolnost mogućnosti zadobivanja trzajne ozljede vratne kralježnice u naprijed utvrđenoj dinamici štetnog događaja je provedeno sudsko medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Davoru Mayeru, spec. sudske medicine. U nalazu i mišljenju od dana 10.3.2022. vještak daje mišljenje da je pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, došlo je do trzajnog pokreta tijela tužiteljice. Uz ovakvu dinamiku i utvrđenu promjenu brzine, tužiteljica je mogla zadobiti istegnuće vrata uz preduvjet od ranije postojećeg oštećenja vratne kralježnice. Naime, njezino je tijelo tijekom naleta bilo izloženo biomehaničkom opterećenju čiji je intenzitet bio u području donje granice intenziteta potrebnog za nastanak ove ozljede, uz gore navedeni preduvjet. O postojanju takvog oštećenja vratne kralježnice govore smetnje registrirane u zdravstvenom kartonu.

17. Na okolnosti postojanja, trajanja i intenziteta fizičkih boli i straha, postojanja i stupnja smanjenja životne aktivnosti tužiteljice, je li tužiteljici i u kojem opsegu bila potrebna pomoć i njega druge osobe, a sve s osnova povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje vezano za posljedice tjelesnih ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju je provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Karlu Houri, spec. neurokirurgu. U nalazu i mišljenju od dana 4.3.2025., nakon pregleda spisa i priložene medicinske dokumentacije (tužiteljica se nije odazvala na dogovoreni termin pregleda kod vještaka), sudski vještak daje mišljenje da je tužiteljica u prometnoj nesreći pod okolnostima koje su opisane u tužbi i u dostupnoj medicinskoj dokumentaciji zadobila glavobolju i trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Ozljede su bile liječene na uobičajeni način. Iste su u uzročno- posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Kod tužiteljice je učinjena indicirana dijagnostička obrada i provedeno ambulantno liječenje po kirurgu, neurologu, neurokirurgu i fizijatru u trajanju od tri mjeseci. Po provedenom liječenju zaostale su trajne posljedice trzajne ozljede vrata u smislu bolnog cervikalnog sindroma. To jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja. Tužiteljica je inicijalno pregledana po neurokirurgu, kirurgu, psihijatru, fizijatru te slijedi jedna kontrola fizijatra. Pri procjeni uzeto je u razmatranje i premorbidno stanje tužiteljice. Naime, iz osobnog zdravstvenog kartona razvidno je da se tužiteljica i prije predmetnog događaja tužiteljica tužila na vratobolju, povremenu glavobolju radi čega je učinila MR C i LS kralježnice te obavila pregled neurokirurga koji nije indicirano operacijsko liječenje kralježnice nego je preporučio fizikalnu terapiju. Iz slikovnog prikaza vrtne kralježnice također je vidljivo postojanje degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici prije predmetnog štetnog događaja. Prema spisu priloženoj medicinskoj dokumentaciji liječenje je trajalo do 11.2.19. kada datira kontrolni pregled fizijatra. Gore opisane posljedice umanjile su opću, životnu sposobnost za 3 % i u tom obujmu postoji potreba za ulaganjem pojačanih napora u svakodnevnim aktivnostima tužiteljice. Tužiteljica je pretrpjela bol jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 8 dana i manjeg intenziteta još mjesec dana. Zaostale tegobe, kao i kasni bolovi po svojoj naravi ulaze u pojačane napore - trajne posljedice. Tužiteljica je pretrpjela primarni strah koji se javlja u trenutku životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja, a isti je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i njenih posljedica: jačeg intenziteta bio je u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta 5 dana te manjeg intenziteta još tri tjedna. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega u zbrinjavanju svakodnevnih fizioloških i higijenskih potreba 2 sata dnevno tjedan dana. Naruženje nije nastupilo kao posljedica ozljede nastale u predmetnom štetnom događaju.

18. Tužiteljica nije imala prigovora na nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine kao niti na nalaz i mišljenje vještaka neurokirurga prema čijim je ocjenama pojedinih vidova pretrpljene neimovinske štete i potrebe za tuđom pomoći i njegom podneskom od dana 10.3.2026. konačno specificirala tužbeni zahtjev. Tužiteljica za pretrpljenu neimovinsku štetu potražuje iznos od 2.200,00 EUR, a za tuđu pomoć i njegu iznos od 96,00 EUR. Pri ocjeni visine pravične naknade apelira na sud da uzme u obzir činjenicu da inflacija od mjerodavnih kriterija iz lipnja 2020. godine iznosi 33.3%, što je potrebno uvažiti kao važan čimbenik osiguranja jednakosti oštećenika, neovisno o tome kada ostvaruju pravo na naknadu. U pogledu tuđe pomoći i njege, kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, cijena sata iznosi 5,19 EUR, sukladno Zakonu o minimalnoj plaći (NN br. 118/18 i 120/21) i Uredbi o visini minimalne plaće za 2024. (NN br. 125/23) koja iznosi 840,00 EUR bruto.

19. Sud dopušta opisanu preinaku temeljem čl. 191 st. 1 ZPP-a budući tužiteljica iz iste činjenične i pravne osnove potražuje povišene novčane iznose kao rezultat provedenog medicinskog vještačenja bez kojeg, bez svoje krivnje, nije mogla točno procijeniti opseg pretrpljene neimovinske štete i potrebe za tuđom pomoći i njegom jer za to nema stručnog znanja, a zbog čega je i predložila provođenje vještačenja. Preinaka uslijed inflatornih okolnosti također predstavlja opravdani razlog zatraženom povišenju. To stoga što inflacija, nesporno, smanjuje vrijednost novca, a kako je u konkretnom slučaju upravo novac satisfakcija za pretrpljenu štetu, to naknada iste neće ispuniti svoju svrhu ukoliko visina ne bude usklađena sa realnim troškovima života.

20. Tuženik nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka neurokirurga jer je isti vještačio visinu štete na osnovu dokumentacije koja se nalazi u spisu i ozljeda navedenih u istoj, za koje tuženik tvrdi da nisu posljedica predmetne nezgode. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka Houre proizlazi kako u zdravstvenom kartonu uopće nije zabilježeno bilo kakvo ozljeđivanje dana 29.10.2018., pri čemu tuženik ističe kako se i u medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu u više navrata spominje prometna nezgoda od 16.10.2018., dok inicijalni nalaz datira od 16.9.2018. Tuženik je, nastavno na prijedlog za provođenjem novog prometnog vještačenja, predložio i provođenje novog sudsko medicinskog vještačenja koji je prijedlog sud odbio budući nije utvrdio osnovanim niti prijedlog za novo prometno vještačenje na čijim rezultatima i sudsko medicinski vještak temelji svoje mišljenje da je uz dinamiku i po prometnom vještaku utvrđenu promjenu brzine, tužiteljica mogla zadobiti istegnuće vrata, uz preduvjet od ranije postojećeg oštećenja vratne kralježnice.

21. Sud ocjenjuje nalaze i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Davora Mayera i prof. dr. sc. Karla Houre vjerodostojnima u pogledu analize sadržaja medicinske dokumentacije u spisu, na istoj utemeljenog stručnog mišljenja te danih ocjena. Prema istima bi, primjenom čl. 19, čl. 1045., čl. 1046 i čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, 146/25 u daljnjem tekstu: ZOO-a), uzimajući u obzir Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične naknade neimovinske štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, cijeneći težinu zadobivenih ozljeda, ranije probleme sa glavoboljom, kao i degenerativne promjene vratne kralježnice, tužiteljici ime naknade neimovinske štete pripao iznos od 1.600,00 EUR. Na ime tuđe pomoći i njege koju su joj pružali roditelji, ukupno 14 sati, a uzimajući kao cijenu sata nestručno pružene pomoći iznos od 5,00 EUR, temeljem čl. 223 ZPP-a, tužiteljici bi pripalo pravo na naknadu imovinske štete u iznosu od 70,00 EUR. Uz uračunatu stopu inflacije od 33,3 % (a koje povišenje tužiteljici pripada iz razloga obrazloženih u točci 19. ovog obrazloženja), tužiteljici bi na ime naknade štete iz štetnog događaja od dana 29.10.2018. pripao iznos od 2.226,11 EUR. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Prema odredbi čl. 12. st. 1 Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN br. 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014, 155/2023) je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva (1.) obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili (2.) utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. U st. 4 istog članka određeno je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st. 1. ovog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Tužiteljica se tuženiku prije podnošenja tužbe obratila sa odštetnim zahtjevom dana 12.11.2018. i od toga bi joj dana, primjenom naprijed citiranih zakonskih članaka, tekla zakonska zatezna kamata.

22. Međutim, kod oba je nalaza i mišljenja primijećeno da vještaci, zanemarujući istaknuti datum na specijalističkom nalazu Kliničkog bolničkog centra Split, Hitni kirurški prijem, neosnovano zaključuju da se tužiteljica na dan štetnog događaja naznačen u tužbi, 29.10.2018., javila na inicijalni pregled. Tako vještak Mayer navodi: "Na inicijalnom pregledu u HKA KBCST na dan događaja žali se na bolnost vrata uz širenje niz desnu ruku te glavobolju" , a vještak Houra: "Inicijalna medicinska pomoć tužiteljici je pružena u KBC Split, na hitnom kirurškom prijemu dana 29.10.2018. god. - na dan štetnog događaja…"

Opisana utvrđenja vještaka ne odgovaraju specijalističkom nalazu Kliničkog bolničkog centra Split, Hitni kirurški prijem, na koji se vještaci pozivaju jer isti nosi datum 16.9.2018., a što nije dan nastanka predmetnog štetnog događaja. Sud pri tome ne može zanemariti niti činjenicu da je na originalu tog nalaza datum ispravljen kemijskom olovkom na dan 16.10.2018., ali niti tako označen datum ne odgovara datumu utužene nesreće. Nadalje, u zdravstvenom kartonu tužiteljice je dana 30.10.2018. evidentirano da je majka tužiteljice donijela: "nalaze sa hitnog kirurškog nakon prometne nesreće". U prilogu zdravstvenog kartona je, kao i uz tužbu, nalaz od 16.9.2018. Jedini nalaz koji nosi datum štetnog događaja je radiološki nalaz od 29.10.2018. Budući tuženik u cijelosti osporava da bi ozljede iz priložene medicinske dokumentacije bile povezane sa nesrećom od dana 29.10.2018., tužiteljica je primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 7. u svezi s čl. 219 st. 1. i čl. 221a ZPP-a) bila dužna u cijelosti otkloniti istaknuti prigovor nepostojanja uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji.

23. Naime, pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Dužnost je stranaka u parnici iznijeti činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Njihova je dužnost također iznijeti sudu činjenice i predložiti dokazna sredstva prikladna za stjecanje uvjerenja suda u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost zahtjeva stranke. Ako stranka u tome ne uspije sud će izvesti zaključak o nedokazanosti, odnosno o neistinitosti njene tvrdnje. Slijedom navedenog, sud ne može kao istinitu prihvatit tvrdnju tužiteljice da je na dan utuženog štetnog događaja 29.10.2018. zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice i glavobolju. U odnosu na glavobolju valja reći da se problemi sa glavoboljom i migrenom navode u zdravstvenom kartonu tužiteljice i prije štetnog događaja (zbog kojih joj je problema ordinirana terapija i pregled kod neurologa). Konačno, niti u odštetnom zahtjevu kojim se tužiteljica obratila tuženiku dana 12.11.2018., prije podnošenja tužbe sudu, kao dan štetnog događaja nije naveden 29.10.2018. već dan 16.10.2018. Slijedom svega navedenog tužiteljica je odbijena sa tužbenim zahtjevom, kao je opisano u točci I. izreke ove presude.

24. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP-a, sukladno vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8.t.1), podnesaka od 26.9.2022., 11.6.2026. u iznosu od po 100 bodova za svaki (Tbr. 8.t.1), podneska od 2.2.2023. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 8.t.3), podneska od 5.4.2022. u iznosu od 25 bodova (Tbr. 8.t.4). Nije prihvaćen zatraženi trošak podneska od 26.11.2020. jer isti niti ne prileži spisu. Priznat je trošak zastupanja na ročištima održanim dana 12.7.2021., 2.2.2023., 6.9.2023., 31.8.2026. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9.t.1), na ročištu15.12.2021. u iznosu od 25 bodova (Tbr. 9.t.5), na ročištima 3.11.2025. i 1.7.2026. u iznosu od po 50 bodova za svako (Tbr. 9.t.2). Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR (Tbr. 54) i 25 % PDV-a u iznosu od 450,00 EUR, priznati trošak tuženika iznosi 2.250,00 EUR. Navedenom treba dodati plaćeni trošak pristupa svjedoka na ročište pred Općinskim sudom u Splitu u iznosu od 53,09 EUR, trošak prometno sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 291,99 EUR, razliku trošak vještačenja u iznosu od 106,18 EUR, trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 33,18 EUR pa ukupno priznati trošak tuženika iznosi 2.734,44 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 22.9.2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

U Zagrebu 22. rujna 2026.

Sutkinja

Ivana Markotić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika