REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Split, Domovinskog rata 4
Broj: Pp-1938/2026-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CJ zbog prekršaja iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 113/23 i 145/24, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211- 07/25-4/110476 od 22. listopada 2025., nakon provedenog žurnog postupka, dana 22. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
Okrivljenik:
CJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. C i pok. G, rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], i boravištem u [adresa], SSS, pravosudni policajac u mirovini, mj. mirovina 1.150,00 eura, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac jednog djeteta, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan
k r i v j e
što je 8. lipnja 2025. u 09:47 sati u Splitu na kolniku Ulice Domovinskog rata kod kbr. 80, kao vozač vozila M1 marke „Toyota“ registarske oznake [registarska oznaka], kroz naseljeno mjesto gdje je dopuštena brzina od 50 km/h, upravljao brzinom od 92 km/h; koja brzina je utvrđena korištenjem uređaja „Lasercam 4“, a umanjena za 10% sigurnosne razlike iznosi 82 km/h, odnosno kretao se brzinom koja je za 32 km/h veća od dopuštene,
dakle, kao vozač u naselju vozilom se kretao brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat veća od prometnim znakom ograničene brzine,
čime je počinio prekršaj opisan u članku 53. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 53. stavka 4. istog Zakona.
Na temelju citiranog propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon), okrivljeniku se
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 (sto pedeset) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, izdala je pod gore navedenim brojem obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenog CJ zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.
2. Postupajući po prigovoru na obavezni prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da je prigovor podnesen u zakonskom roku te je nalog stavio izvan pravne snage, nakon čega je na temelju članka 221. stavka 1. točke 6. i članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.
3. Ispitan pred sudom u žurnom postupku, okrivljenik izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani je dalje naveo kako je točno da je kritične prigode upravljao automobilom marke Toyota [registarska oznaka], kao i da se kretao brzinom koja se navodi u prekršajnom nalogu, ali ističe kako na toj dionici nema prometnog znaka koji bi ograničio brzinu kretanja na 50 km/h. Nadalje navodi kako je riječ o prometnici sa šest prometnih traka, od kojih tri idu u smjeru u kojem se on kretao pa smatra da svojom brzinom nije ugrožavao sigurnost drugih sudionika u prometu. Naglašava kako nije imao namjeru kršiti prometna pravila i da je riječ o trenutku nepažnje te još jednom ističe da nije bilo vidno istaknutog prometnog znaka ograničenja brzine. Dodaje kako je kritične prigode bila nedjelja ujutro i promet je bio vrlo rijedak pa tim više nije mogla nastati nikakva opasnost za druga vozila ili pješake.
4. Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pročitao prigovor na obavezni prekršajni nalog, obavijest o počinjenom prekršaju s ispunjenim obrascem podataka o vozaču te su pregledane fotografije priložene od strane okrivljenika. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, iz koje je vidljivo da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.
5. Na temelju ovako provedenog žurnog postupka; Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.
6. Odredbom članka 53. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se na cesti u naselju vozač ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.
6.1. Odredbom članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura za prekršaj vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
7. Dakle, okrivljenik ne spori da je kritične prigode upravljao vozilom te u vrijeme i na mjestu navedenima u izreci presude brzinom od najmanje 82 km/h, ali smatra kako nije počinio prekršaj, jer na dionici Ulice Domovinskog rata kojom se kretao nije bilo ograničenja brzine na 50 km/h izražene prometnim znakom. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenika, s obzirom na to da je nesporno riječ o naseljenom mjestu, štoviše, jednom o gušće naseljenih dijelova grada Splita; za dionicu na kojoj je mjernim uređajem zabilježen prekršaj vrijedi opće ograničenje iz članka 53. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja odredba izričito propisuje da se na cesti u naselju vozač ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat. Stavkom 2. propisana je iznimka prema kojoj se na cesti u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju može prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom većom od 50 km na sat, a najviše do 80 km na sat. Međutim, takav znak se nalazi tek nekoliko stotina metara istočnije na križanju sa Solinskom ulicom, što je vidljivo iz fotografija koje je dostavio sam okrivljenik. Prema tome, okrivljenik je u konkretnom slučaju ostvario sva obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret.
8. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenom CJ, Sud je kao olakotnu okolnost uzeo u obzir prije svega jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, što se očituje u činjenici da je izmjerena brzina kretanja vozila na samoj granici ostvarivanja obilježja prekršaja, a ujedno je riječ o prometnici s tri prometne trake u istom smjeru s brojnim prometno-tehničkim i sigurnosnim elementima (dodatne trake za lijevo, odnosno desno skretanje, upravljanje na raskrižjima uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima) koje umanjuju mogućnost ugroze drugih sudionika. Sud je nadalje u tom smislu cijenio okrivljenikovo narušeno zdravlje te osobito to što se do sada nije pojavljivao kao počinitelj prekršaja, pa tako ni protiv sigurnosti prometa na cestama.
8.1. Kako istovremeno kod okrivljenika nisu utvrđene nikakve otegotne okolnosti, sud smatra da citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročite olakotne okolnosti iz članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona, koje služe kao temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu nižu od najmanje propisane kazne za predmetni prekršaj, smatrajući da će se na taj način adekvatno postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
8.2. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
9. Na koncu se ističe da Sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, jer je procijenio kako u konkretnom slučaju ne postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Naime, kao što je već istaknuto, ni prije ni poslije počinjenja predmetnog prekršaja okrivljenik se nije pojavljivao kao kršitelj prometnih pravila; iz čega ne proizlazi postojanje navedene opasnosti, a time ni potreba izricanja predložene mjere. Iz tog razloga sud smatra kako će se samim izricanjem novčane kazne prema okrivljeniku ostvariti svrha zaštitne mjere.
10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 22. rujna 2026.
Sudac
Mario Bakota,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.
Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, u spis
