Poslovni broj: P-1521/2019-22

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, OIB: 48074464528, po sutkinji tog suda Katarini Rendulić Vežić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1.tužiteljice UG rođ. EG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i

2.tužiteljice ČG rođ. EG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Željko Šušak, odvjetnik u Veloj Luci, Ulica 25 1, protiv tuženika FG "Kantar" sin U iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Franciska Matijašević, odvjetnica u [adresa] 24, radi uznemiravanja vlasništva, nakon glavne rasprave održane 27. srpnja 2026., u prisutnosti 1.tužiteljice i punomoćnika tužiteljica, tuženika i punomoćnika tuženika, 22. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da sa dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukloni betonski put i to od svoje kuće do točaka razgraničenja označenih brojevima 18, 17, 16 i 15 sve prikazano na sudskoj skici koju je izradio dipl. ing. geodezije Toni Farac iz GAUSS d o. o. iz Splita u ožujku 2026 g. pod brojem predmeta 50/2026 -NE kao što mu se nalaže da ukloni kamene ploče sa sredine međe na istoj čestici do točaka razgraničenja označenih brojevima 15 i 14 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do točaka razgraničenja označenih brojevima 14, 13 i 12 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do točaka razgraničenja označenih brojevima 12, 11, 10 i 9 time da je spomenuta sudska skica izrađena od dipl ing. geodezije JG sastavni dio presude, te mu se nalaže da se kani svake verbalne prijetnje zabrane pješačkog prolaza tužiteljica preko međe na čest. zem. [katastarska čestica] te mu se zabranjuje ovakvo ili slično uznemiravanje vlasništva tužiteljica ubuduće, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se ostali zahtjev tužiteljice kojim se zahtijeva da se naloži tuženiku da na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagradi među od kamena i zemlje u visini postojećeg puta do njegovog preostalog spoja te ukloni vodovodnu cijev položenu po sredini međe preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeno točkama razgraničenja brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 i 15, prikazano na skici dipl.ing. geodezije ZG iz ožujka 2026. broj 50/2026-NE.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljicama naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 547,74 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužiteljica ad 1 vlasnica i posjednica čest. zem. [katastarska čestica], tužiteljice da su vlasnice čest. zem. [katastarska čestica], tužiteljica ad 1 istočnog dijela a tužiteljica ad 2 zapadnog dijela te predmjevane vlasnice i posjednice čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], krajnji sjeverni dio ovih nekretnina leži odnosno ležao je do sredine međe, od kuće 1.tužiteljice na čest. zem. [katastarska čestica] međa je duga oko 50 m do asfaltne ceste na zapadu. Međa na čest. zem. [katastarska čestica] ima širinu između cca 2 m i cca 1,40 m time da se od istoka sužava prema spomenutom asfaltnom putu koji je napravljen prije 15-ak godina, uz sami asfaltni put bila je široka oko 1,2 m. Nadalje se navodi da je na čest. zem. [katastarska čestica] te sami kraj čest. zem. [katastarska čestica] tuženik betonirao među te je proširio prolaz-put na navedene čestice, tako da je put danas širok cca 2,80 m a dug cca 25 m, kuća tuženika sagrađena je dijelom u staroj međi te se nalazi cca 0,50 m od granice sa nekretninama 2.tužiteljice. Radovima na proširenju prolaza zašao je u širini cca 2,30 m i dužini cca 25 m na čestice 2.tužiteljice i u gornjem dijelu do asfaltnog puta naslagao kamenje,a radovi su izvršeni za vrijeme dok je 2.tužiteljica živjela u [adresa] a u [adresa] vratila se u rujnu 2016. god., koncem 2016. god. tuženik je nastavio sa postavljanjem kamenih ploča na međi i to od betoniranog dijela pa prema istoku a sve na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], popločao je cijelu među širine cca 1,40 i u dužini od 18 m. Tuženik za navedene radove nije dobio suglasnost tužiteljica, dapače počeo je svojatati cijelu među i prijetiti zabranom prolaza preko iste zbog čega tužiteljice zbog straha više ne prolaze preko međe, prijetnje su prijavili policiji 3. i 7. siječnja 2017. a nakon toga je vođen prekršajni postupak. Tužiteljice dalje navode da je u isto vrijeme tuženik po sredini međe od svoje kuće pa prema kući 1.tužiteljice postavio vodovodnu cijev u dužini cca 45 m i to preko čest. zem. [katastarska čestica], pa potom u međi uz sami istočni rub kuće 1.tužiteljice na čest. zem. [katastarska čestica] pa prema javnoj cesti oznake 2354/9 k. o. [katastarska općina], u dužini cca 27 m. Nadalje se navodi da je 2.tužiteljica predmjevana vlasnica nekretnina koja je stekla darovnim ugovorom sklopljenim 9. lipnja 1987. sa ocem EG pok. E a ovaj potonji je ishodio pravomoćnu presudu kojom je utvrđeno da mu pripada čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] potom je tužiteljica 1988. god. prijavnim listom ishodila parcelaciju čest. zem. [katastarska čestica] te su tada nastale čest. zem. [katastarska čestica]. Na čest. zem. [katastarska čestica] napravila je temelje za gradnju kuće.

Tužiteljice smatraju da je tuženik opisanim radnjama uznemiravao vlasništvo tužiteljica na navedenim nekretninama a podneskom predanim 9. srpnja 2020. tužiteljice su uredile tužbeni zahtjev.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je u posjedu kč. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje mu je darovnim ugovorom od 9. studenog 1989. god. poklonio otac Č. Nadalje navodi da je 4. ožujka 1987. Vodovod Blato po radnom nalogu 511/87 izvršio radove priključenja na javni vodovod kako bi imao mogućnost izgradnje stambene zgrade na novonastaloj čestici 2358/6 koju je dobio zamjenom terena i na toj čestici sagradio je kuću a radovi polaganja cijevi izvedeni su na meji koja je sastavni dio njegove parcele u dužni od 75 m na južnoj strani, dok je još bio živ otac tužiteljica EG i nitko nije imao nikakve primjedbe, tek sada 1.tužiteljica tvrdi da je pola te meje njezino na što je nagovorila i svoju sestru, 2.tužiteljicu, a sve u cilju kako bi ukrali dio njegove imovine. Tuženik nadalje navodi da što se tiče betoniranog dijela čestice 2.tužiteljice radi se o usmenom dogovoru između njega i pokojnog muža tužiteljice VG "Bufe" što potvrđuje i činjenica da je sin 2.tužiteljice TG koji živi u [adresa] za boravka u [adresa] saznavši za tužbu došao kod njega i rekao da se slaže sa stanjem na terenu i nema nikakvih primjedbi na dogovor postignut sa njegovim ocem postignut prije više od 25 godina.

3. Predmet raspravljanja zahtjev je tužiteljice da se tuženiku naloži da sa sjevernog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukloni betonski put širine 2,30 m i dužine 25 m te potom sagradi među u visini postojećeg puta širine 0,70 m i dužine 25 m zatim da ukloni kamene ploče sa međe na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od 18 m i širini 0,70 m te ukloni novu vodovodnu cijev položenu u međi u dužni cca 27 m preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] položenoj prema javnoj cesti oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do novog vodovodnog šahta, kao i da se kani svake verbalne prijetnje zabrane pješačkog prolaza tužiteljica preko međe između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zabranjuje ovakovo ili slično uznemiravanje tužiteljica ubuduće. Nakon provedenog geodetskog vještačenja tužiteljice su podneskom, od 24. lipnja 2026. precizirale i opredijelile tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka tako da su zahtjev odredile na temelju skice geodetskog vještaka Tonia Farca iz ožujka 2026. broj 50/2026-NE.

4. U dokaznom postupku pročitan je izvod iz katastarskog plana Klasa: 935- 06/19-01/169, Urbroj: 541-28-03-01/4-19-2 od 22. srpnja 2019., izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista broj 3120 od 12. studenog 2019. Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Dubrovnik, Ispostava za katastar nekretnina Blato, darovni ugovor od 8. lipnja 1987., prijavni list Katastra Korčula broj UP I 106/88 sastavljen 15. travnja 1988., izvod iz posjedovnog lista broj 2692 od 4. travnja 2017. Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Dubrovnik, Ispostava za katastar nekretnina Blato, građevinska dozvola od 18. veljače 1992., račun broj 52/87 od 4. ožujka 1987., obavljen je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta, pročitano rješenje ovog suda posl.br.Psp-11/2024-8 od 16. siječnja 2025., pregledane fotografske snimke, saslušani su 1.tužiteljica i tuženik kao parnične stranke i izvršen uvid u spis Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli posl.br.P-112/2017.

5. Tužiteljice dakle zahtijevaju vlasničkopravnu zaštitu od uznemiravanja.

6. Prema odredbi članka 167. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25-dalje: ZV) sudsku zaštitu od uznemiravanja u izvršavanju vlasničkopravnih ovlaštenja vlasnik ima pravo zahtijevati kondemnatornim zahtjevom za prestanak uznemiravanja. Sukladno odredbi iz stavka 2. tog članka pri tome mora dokazati svoje vlasništvo i činjenicu uznemiravanja u izvršavanju svojih vlasničkih ovlaštenja. Dakle, vlasnik koji kondemnatornom tužbom želi postići da osoba koja ga ometa u ostvarenju njegovih vlasničkopravnih ovlaštenja to prestane činiti, u sudskom postupku mora dokazati svoje vlasništvo i konkretnu činjenicu uznemiravanja, odnosno zahtjev treba imati određen sadržaj radnji koji predstavljaju uznemiravanje prava vlasništva tužitelja i zabranu budućeg uznemiravanja.

7. Iz zemljišnoknjižnog izvatka razvidno je da a nije niti sporno da je 1.tužiteljica vlasnica kčbr. [katastarska čestica] oranica Kale 995 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], isto tako je nesporno a razvidno je iz zemljišnoknjižnog izvatka da je kčbr. [katastarska čestica] oranica Kale površine 455 m2 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižena kao suvlasništvo 1.tužiteljice za 208/455 dijela i 2.tužiteljice za 247/455 dijela a same tužiteljice navode da je 1.tužiteljica vlasnica istočnog dijela a 2.tužiteljica zapadnog dijela ove čestice.

Tužiteljice su predmjevane vlasnice kčbr. [katastarska čestica] put Kale površine 376 m2 i kčbr. [katastarska čestica] voćnjak, Kale površine 480 m 2 k. o. [katastarska općina] koje su nastale parcelacijom matične kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nekadašnje vlasništvo oca tužiteljica sada pok. ĆG EG pok. E koji je u zemljišnim knjigama još uvijek upisan kao suvlasnik a u katastru kao posjednice upisane su tužiteljice svaka za ½ dijela.

8. Nesporno je da je tuženik vlasnik susjednih kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je sagradio kuću, kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Nesporno je da su stranke posjednici svatko svoje nekretnine.

10. Tužiteljice su kod ovog suda protiv tuženika ranije inicirale parnicu radi uznemiravanja prava vlasništva tužbom podnesenom 6. veljače 2017. u predmetu posl.br.P-112/2017 na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi sa zahtjevom da se tuženiku naloži sa istih čestica ukloniti betonirani plato i kamene ploče, te drveno deblo i vodovodnu gumenu cijev te potom sagraditi među. Ova ranije pokrenuta parnica okončana je procesnom odlukom pošto tužiteljice nisu pristupile na ročište zakazano na licu mjesta te je utvrđeno da je tužba povučena.

11. U posjedovnoj parnici koju su tužiteljice inicirale protiv tuženika u predmetu ovog suda posl.br.Psp-11/2024 odlučeno je rješenjem od 16. siječnja 2025. prema kojem je tuženik smetao tužiteljice u posjedu prava prolaza preko međe dužine cca 50 m na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], širine između 1,4 i 2 m, na način što je u vremenu od 3. siječnja 2017. do 17. siječnja 2017. na među postavio ometanu vodovodnu gumenu cijev u širini cca 2 m te 10-ak m zapadnije postavio na međi drveno deblo (balvan) dužine cca 2 m, te potom ozbiljnim prijetnjama zabranio tužiteljicama prolaz preko spomenute međe slijedom čega mu se zabranjuje ovakovo ili slično smetanje posjeda ubuduće. U obrazloženju rješenja navedeno je da su tužiteljice suposjednice istih nekretnina koje su predmet ovog postupka, da nekretnine stranaka dijeli stari kameni suhozid-međa, da je tuženik tijekom 2016. god. dijelom betonirao opisanu među i koncem te godine na preostalom dijelu međe postavio kamene ploče te tužiteljicama izričito zabranio daljnji prolazak opisanom međom a međuvremenu sa međe uklonio gumenu cijev za vodu te drveno deblo.

12. Provedenim uviđajem na licu mjesta utvrđeno je da se uz javnu cestu nalazi nekretnine 1.tužiteljice u naravi kuća sa okućnicom i manji pomoćni objekat a u produžetku prema zapadu sve do javne ceste nalazi se ostalo zemljište, 1.tužiteljica je pokazala prostor u kojem su prema njenom kazivanju vodovodne cijevi od vodovodnog mjerila uz betonski zidić do vodovodnog priključka uz javnu cestu. Betonirani dio i kamene ploče uređeno kao prolaz širine cca 2 m položen je između kuće tuženika i neuređenog zemljišta sa druge strane na kojem je vidljiva započeta gradnja a u produžetku tog betoniranog prolaza gledajući od ceste nastavlja se uređen prolaz-međa sa svake strane ograđeno kamenom tako da je u višoj razini u odnosu na susjedne čestice širine cca 1,80 m kako je to vidljivo na priloženoj fotografiji.

13. Vještak za geodeziju Toni Farac dipl.ing. geodezije iz Blata u pismenom nalazu i mišljenju sastavni dio kojeg je skica lica mjesta broj 50/2026-NE iz ožujka 2026. navodi da je granica između čest. zem. [katastarska čestica] i susjednih čestica 2328/2, 2328/2, 2357/2, 2358/7 i 2358/6 sve k. o. [katastarska općina] definirana detaljnim točkama na slici: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17 i 18, na pribavljenoj skici broj 303 vidljiva je parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] i mjere u istočnom dijelu kada se te mjere preslikaju na sudsku skicu tj. mjere od 48 m koja ide od sjevernog međaša č. zem. [katastarska čestica] pa prema jugu, ona točno dijeli popola poprečni suhozid između č. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica]. Granicu između čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja vertikalni suhozid gdje je granica definirana sredinom suhozida na skici označena detaljima 1, 2, 3, 4, 5 i 6.

14. Tužiteljice su potom podneskom od 24. lipnja 2026. na temelju skice vještaka geodeta broj 50/2026-NE konačno opredijelile zahtjev koji sada glasi: „Nalaže se tuženiku da sa dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukloni betonski put i to od svoje kuće do točaka razgraničenja označenih brojevima 18, 17, 16 i 15 sve prikazano na sudskoj skici koju je izradio dipl. ing. geodezije Toni Farac iz GAUSS d o. o. iz Splita u ožujku 2026 g. pod brojem predmeta 50/2026 -NE te potom sagradi među od kamena i zemlje u visini postojećeg puta do njegovog preostalog spoja, kao što mu se nalaže da ukloni kamene ploče sa sredine međe na istoj čestici do točaka razgraničenja označenih brojevima 15 i 14 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do točaka razgraničenja označenih brojevima 14, 13 i 12 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do točaka razgraničenja označenih brojevima 12, 11, 10 i 9 te ukloni vodovodnu cijev položenu po sredini međe preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeno točkama razgraničenja brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 i 15, time da je spomenuta sudska skica izrađena od dipl ing. geodezije JG sastavni dio presude, te mu se nalaže da se kani svake verbalne prijetnje zabrane pješačkog prolaza tužiteljica preko međe na čest. zem. [katastarska čestica] i to sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, te mu se zabranjuje ovakvo ili slično uznemiravanje vlasništva tužiteljica ubuduće.“

15. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka kao nepotpun i neutemeljen na stvarnom stanju prava vlasništva i posjeda na terenu, potpuno zanemarujući jasne znakove koji u naravi označavaju među.

16. Vještak je i dopunski saslušan na glavnoj raspravi pri čemu je ostao kod svog pismenog nalaza i mišljenja.

17. 1.tužiteljica u svom iskazu kao parnična stranka navodi da je negdje krajem 2016.. god,. tuženik postavio bez pitanja kamene ploče preko njezine čestice a to je uvijek bio zajednički prolaz kojim je pristupala do svojih maslina a ranije njezin pok. otac i djed te je tuženik njoj i njezinoj sestri 2016. god. zabranio prolaz, isto tako je postavio cijev za vodu a da nikog nije pitao te između njezine nekretnine i nekretnine AG postavio vodovodnu cijev a da nikog nije pitao i tvrdi da je sve njegovo, a vodovodna cijev postavljena je cijelom dužinom suhozida koji je položen između nekretnine tužiteljica i nekretnine AG u jednom dijelu i između nekretnine njezine sestre i tuženika. Na poseban upit punomoćnika 1.tužiteljica navodi da nije mogla prolaziti negdje od kraja 2016. god. kad joj je tuženik zabranio pa je kod suda tražila sudsku zaštitu i od pravomoćnosti te odluke 2025.god., prolazi zajedničkim prolazom.

18. Tuženik saslušan kao parnična stranka u svom iskazu navodi da je kamene ploče postavio na svojoj međi i da to nije zajednički prolaz a kada je pukla vodovodna cijev ne sjeća se godine kojom je njegova kuća priključena na glavni vodovod morao je iskopati suhozid po cijeloj dužini i tada je postavio kamene ploče radi lakšeg pristupa koje samo olakšavaju pristup, navodi da vodovodne cijevi pripadaju Vodovodu Blato u sustavu vodoopskrbe a on je bio dužan iskopati kanal do kuće cca 70 m radi priključenja njegove nekretnine na vodovodnu mrežu i to je jedini priključak koji omogućuje opskrbu njegove kuće vodom i ako bi uklonio vodovodne cijevi njegova kuća ne bi imala vodu, vodovodna cijev postavljena je 1987.god. ili 1988. god. i od tada se nalazi na istom mjestu. Tuženik još navodi da tužiteljicama nije branio prolaz mada to nije put već dio njegove nekretnine, jedino 2016. god. kada je tužiteljica podnijela tužbu protiv njega da radi na njezinoj nekretnini te ploče, tada je nakon te tužbe zabranio tužiteljicama prolaz uz njegovu kuću, a suhozid u koji su položene vodovodne cijevi na tom mjestu i obliku postoji više od sto godina, izgradio ga je još njegov pradjed i ne radi se o zajedničkom suhozidu već taj suhozid pripada njegovoj nekretnini koja je sada prema izmjeri i skici sudskog vještaka umanjena za cca 100 m2 i traži da mu se na terenu točno pokažu granice njegove nekretnine. Tuženik još navodi da je dio puta uz svoju kuću betonirao u dogovoru sa pok. mužem tužiteljice VG a 2.tužiteljica je vlasnica nekretnine koja u tom dijelu graniči sa njegovom nekretninom a sa ovim se suglasio i 2.tužiteljičin sin pisanom izjavom.

19. Iz skice vještaka i rezultata uviđaja a nije niti sporno razvidno je da su predmetne nekretnine tužiteljica kčbr. [katastarska čestica] i nekretnine tuženika 2357/2, 2358/7 i 2358/6 sve k. o. [katastarska općina] susjedne a u jednom dijelu između se nalazi uređen suhozid širine 1,8 m koji nesporno služi kao prolaz.

20. Tužiteljice tvrde da je na čest. zem. [katastarska čestica] i te na samom kraju čest. zem. [katastarska čestica] tuženik betonirao među odnosno proširio prolaz, što tuženik i ne osporava.

20.1. Tuženik tvrdi a tako navodi i u svom iskazu da je na nekretnini 2.tužiteljice u dijelu koji graniči sa njegovom nekretninom u dogovoru sa sada pok. suprugom 2.tužiteljice betonirao i proširio prolaz, što je logično i prihvatljivo jer u tužbi se navodi da je 2.tužiteljica vlasnica zapadnog dijela kčbr. [katastarska čestica] i da je na čest. zem. [katastarska čestica] napravila temelje za gradnju kuće a koju gradnju su prema svemu započeli 2.tužiteljica i njezin suprug za vrijeme braka, te je uvjerljivo da su pok. suprug tužiteljice i tuženik dogovorili proširenje i betoniranje puta radi lakšeg pristupa do nekretnina. Međutim kako su tužiteljice uknjižene suvlasnice predmetne čestice bile je potrebna i njihova suglasnost koju tuženik nije tražio.

21. Iz rezultata cjelokupnog postupka proizlazi da je tuženik na dijelovima čest. zem [katastarska čestica] izvršio betoniranje puta i postavio kamene ploče a koji dijelovi nekretnina su označeni u skici vještaka i 2016.g. tužiteljicama zabranio prolaz, te je takvim radnjama tužitelj uznemiravao tužiteljice u izvršavanju prava vlasništva.

22. Što se tiče same međe proizlazi da je na terenu između stranaka sporna međa, pa svaka stranka u izvanparničnom postupku može zatražiti uređenje međe. Na skici vještaka međa je označena linijom a po naravi stvari tužiteljice nisu pravo prolaza izvršavale po toj graničnoj liniji već u širini cijelog prolaza kako je u stvarnosti.

23. U odnosu na tužbeni zahtjev kojim se traži da tuženik sagradi među od kamena i zemlje, tužiteljice u tužbi niti tijekom postupka ne navode kakvo je bilo prijašnje stanje na tom dijelu nekretnine, s obzirom na širinu međe koju navode može se zaključiti da se radilo o suhozidu ali ne navode na kojoj se točno poziciji u stvarnosti nalazio taj suhozid odnosno kako navode međa, kojih dimenzija, tko ga je izgradio i kada i tko ga je uklonio i kada odnosno tužiteljice u tužbi a niti tijekom postupka ne tvrde da ih je tuženik uklanjanjem suhozida-međe onemogućio u izvršavanju njihova prava vlasništva, pa s obzirom da ove radnje ne navode kao čin uznemiravanja, ne pripada im pravo zahtijevati da tuženik sagradi među, a međa se i ne može sagradit nego se na međi može nešto izgradit kao znak razgraničenja.

24. Što se tiče zahtjeva za uklanjanje vodovodnih cijevi položenih u međi, takav zahtjev nije prihvatljiv. Prema građevinskoj dozvoli od 18. veljače 1992. kojom se tuženiku dozvoljava gradnja stambene zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoji suglasnost Vodovoda javnog poduzeća iz Blata od 2. svibnja 1991. da se objekt može priključiti na javnu vodovodnu mrežu te je u spis priložen račun broj 52/87 od 18. ožujka 1987. za radove radi priključenja na javni vodovod i ugradnje vodomjera na ime tuženika, i prema tvrdnji tuženika vodovodne cijevi položene su prije 30 godina za života oca tužiteljica koji se tome nije protivio.

Stvarni položaj vodovodnih cijevi nije ni moguće utvrditi jer su položene u zemlji, i ne onemogućuju tužiteljice u izvršavanju prava prolaza po međi, slijedom čega nije jasno na koji bi se način i u kojem opsegu takvo stanje imalo uspostaviti.

25. Prihvaćanje takvog zahtjeva imalo bi za posljedicu isključenje nekretnine tuženika sa javnog vodovoda a takve ovlasti tužiteljice nemaju, te u odnosu na taj dio zahtjeva nisu ostvarene zakonom propisane pretpostavke za pružanje zahtjevane vlasničkopravne zaštite.

26. Tužiteljice su u podnesku od 24. lipnja 2026. navele da dosadašnji zahtjev iz tužbe ostaje alternativan, eventualan. Nakon zaključenja prethodnog postupka tužiteljice više ne mogu isticati alternativan zahtjev koji je u ovom slučaju upravo sadržano u konačno opredijeljenom zahtjevu, pa sud o istom nema što odlučivati.

27. Slijedom svega navedenog u smislu odredbe članka 167. ZV odlučeno je kao u točci I. izreke, dok je u ostalom dijelu zahtjev odbijen kao neosnovan zbog čega je odlučeno kao u točci II. izreke.

28. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavak 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). U postupku stranke su uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima pa je određeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka a da troškove suda nastali radi uviđaja na licu mjesta u iznosu od 95,48 EUR i trošak geodetskog vještaka po računu broj 95-01-1 u iznosu od 1.000,00 EUR. sveukupno 1.095,48 EUR snose jednako pa je tuženiku naloženo da tužiteljicama naknadi parnični trošak u iznosu od 547,74 EUR (točka III. izreke).

U Korčuli, 22. rujna 2026.

S u t k i nj a :

Katarina Rendulić Vežić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana objave presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.