Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-879/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavelić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Bori Rajiću, odvjetniku u Splitu, Hrvatske mornarice 1/J, protiv 1. tuženika FK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. tužene NK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Stipici Kovačeviću, odvjetniku u Splitu, Smiljanićeva 2, radi utvrđenja prava služnosti, odlučujući o žalbi 2. tužene izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4477/2020-35 od 22. srpnja 2024., na sjednici vijeća 22. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e:

Odbija se žalba 2. tuženika kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4477/2020-35 od 22. srpnja 2024..

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti ići stazom, progoniti stoku i pravo kolnika - prolaza motornim vozilom, biciklom i pješice preko čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] i to preko onog dijela ove nekretnine koji je u skici lica mjesta P-4477/2020, od 08. srpnja 2022., koju je sačinio ovlašteni sudski vještak za geodeziju Ante Bošnjak, ing. geod., definiran točkama 1-2-3-4-5-1 u površini od 34 m2, kao poslužnog dobra u korist nekretnine označene s čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra, pa se ovlašćuje tužitelj da na temelju ove presude i navedenog vještva ishodi upis prava stvarne služnosti ići stazom, progoniti stoku i pravo kolnika - prolaza motornim vozilom, biciklom i pješice preko preko čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] i to preko onog dijela ove nekretnine koji je u skici lica mjesta P-4477/2020, od 08. srpnja 2022., koju je sačinio ovlašteni sudski vještak za geodeziju Ante Bošnjak, ing. geod., definiran točkama 1 -2- 3-4-5-1 u površini od 34 m2, kao poslužnog dobra u korist nekretnine označene s čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra.

II. Nalaže se tuženoj pod 2.NK da u roku od 15 dana naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.284,99 EUR (slovima: tri tisuće dvije stotine osamdeset četiri eura devedeset devet centi), zajedno s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od 22.srpnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žal i se 2. tužena ( dalje tužena) zbog bitne zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku , zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je pogrešnim postupanjem prvostupanjskog suda činjenično stanje u pogledu identifikacije puta koji je koristio tužitelj za prolaz do svojeg zemljišta ostalo nepotpuno utvrđeno, odnosno ta odlučna činjenica nije utvrđena. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu podredno, da se ukine pobijana prvostupanjska presuda i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbu 2. tužene nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući zakonitost i pravilnost prvostupanjske presude povodom žalbe 2. tužene i po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), ovaj sud utvrđuje da u donošenju pobijane presude i postupku koji joj je prethodio nije počinjena niti jedna od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a.

6. Posebno nije počinjena bitna povreda odredaba ZPP-a iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se poziva 2. tužena, budući pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Razlozi dani o odlučnim činjenicama su jasni i razumljivi, te utemeljeni na rezultatima cjelokupnog dokaznog postupka.

7. Odredbom članka 8. ZPP-a propisano je da koje će činjenice uzeti kao dokazane sud odlučuje prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

8. Izvedene dokaze sud prosuđuje po slobodnom uvjerenju, ali je dužan stečeno uvjerenje opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i činjeničnu osnovu.

9. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja je pravilno ocijenio izvedene dokaze, te zaključke opravdao logičnim i uvjerljivim razlozima koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

10. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenjem postojanja prava stvarne služnosti ići stazom, progoniti stoku i pravo kolnika-prolaza motornim vozilom, biciklom i pješice preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini od 34 m2, kao i upis prava služnosti u zemljišne knjige.

11. U postupku su utvrđene slijedeće činjenice:

- da je tužitelj vlasnik za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina], u naravi kuća površine 46 m2 i dvorište 300 m2, koje pravo je upisano u zemljišnu knjigu,

- da su 1. tuženik i 2. tužena suvlasnici svaki za po ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat čest. zem. [katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina], u naravi put površine 67 m2, koje pravo je upisano u zemljišnoj knjizi,

- da su tužitelj i 1. tuženik FK sklopili 5. svibnja 2020. Ugovor o osnivanju stvarne služnosti polaska automobilom i pješačkog prolaza (dalje: Ugovor), čiji potpisi su ovjereni kod javnog bilježnika Radoslava Vukovića iz [adresa] pod brojem

Ov-1654/2020 dana 7. svibnja 2020.,

- da su tužitelj i 1. tuženik u članku 1. Ugovora naveli da su suglasni da je tužitelj vlasnik za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]), kuća i dvorište, k. o. [katastarska općina], da je FK pok . M, vlasnik za cijelo nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) put 67 m2, čest. zem. [katastarska čestica], (kat. čest. [katastarska čestica]) oranica 216 m2, čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) put površine 239 m2, sve K. O. [katastarska općina], da navedene nekretnine međusobno graniče na način pobliže opisan u samom Ugovoru, da je preko nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] sagrađen betonirani put koji spaja najjužnije položenu nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] sa nekretninom koja nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica], a koja predstavlja priključak na putnu vezu, da su sve navedene nekretnine prikazane na situaciji terena izrađenog od strane ovlaštenog inženjera geodezije Nevena Kovačića iz listopada 2017., te da je predmet ovog spora opisan pod točkom 4. na način da je dio poslužne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], u naravi betonirani put, opisan točkama O-P-R-S-N-O, površine 34 m2,

- da su tužitelj i 1. tuženik polazeći od navedenih utvrđenja, osnivali pravo stvarne služnosti prolaska automobilom i pješačkog prolaza preko, između ostalog, i nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] kao poslužne nekretnine u korist nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, kao povlasnog dobra, a sve kako je prikazano na Situaciji terena, da je člankom 4. tuženik pod 1. ovlastio tužitelja da temeljem navedenog Ugovora može bez daljnjeg sudjelovanja i pitanja u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina] postići uknjižbu prava stvarnih služnosti prolaskom automobila i pješačkog prolaza, između ostalog, i preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica]/, k. o. [katastarska općina],

- da je u trenutku potpisivanja navedenog ugovora 1. tuženik bio vlasnikom poslužne nekretnine označene kao čest. [katastarska čestica] (kat čest. zem. [katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina], u naravi put površine 67 m2, u cijelosti,

- da je nakon potpisivanja navedenog ugovora 1. tuženik prenio na 2. tuženu vlasništvo ½ dijela poslužne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], put, 67 m2 k. o. [katastarska općina],

- da tužitelj nije mogao u zemljišnim knjigama upisati pravo služnosti u korist svoje povlasne nekretnine iz razloga što 1. tuženik više nije bio vlasnik poslužne nekretnine u cijelosti,

- da je u ovom postupku sudski vještak Ante Bošnjak izradio skicu predmeta spora, koji je označio kao dio čestice zemljišta [katastarska čestica] (dio k. č. zem. [katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina] u površini od 34 m2, što je u naravi dio betoniranog puta koji se koristi za pristup vozilima i pješice do više objekata, na skici označen točkama 1-2-3-4-5-1,

- da je tužitelj pravo stvarne služnosti naslijedio još od svog oca 80-ih godina prošlog stoljeća, i da ima pravomoćnu građevinsku dozvolu na temelju koje je izgradio obiteljsku kuću, te da se predmetni put koristi se za provoz, prolaz osobnim vozilima i jedini je put do nekretnine u vlasništvu tužitelja,

- da tužitelju nije nitko nikada branio korištenje predmetnog puta, pa ni tuženici, ali osporavaju tužitelju uknjižbu tog prava stvarne služnosti u zemljišnu knjigu, zbog čega je podnio ovu tužbu, a radi ishođenja dozvole za dogradnju i slično na svojoj nekretnini, potrebno je da je nekretnina povezana sa javnim putem, te zbog toga tužitelj želi u ovom postupku ishoditi presudu radi uknjižbe prava stvarne služnost,

- da je 2. tužena više puta tijekom postupka pozivana da pristupi na sud i da svoj iskaz u kojem bi se očitovala o predmetu spora, ali ista nije iskoristila to svoje pravo, s tim da tijekom postupka nije ni tvrdila da se protivila ili se protivi izvršavanju prava predmetnih stvarnih služnosti od strane tužitelja.

12. Polazeći od naprijed navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev budući je utvrdio da je tužitelj dokazao pravni temelj (nasljeđivanje) i istinit način stjecanja posjeda predmetnih služnosti (tužitelj je u posjed prava predmetnih služnosti ušao nakon smrti svog oca) kao i da nitko nikome, pa ni tužitelju, nikada nije priječio ili smetao prolazak navedenim putem. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tužitelj ovlaštenik prava stvarne služnosti ići stazom, progoniti stoku i pravo kolnika-prolaza motornim vozilom, biciklom i pješice preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] , k. o. [katastarska općina] u površini od 34 m2, te je ovlašten na upis tih prava služnosti u zemljišne knjige u korist svoje nekretnine označene kao [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina], i to od 1980-ih, odnosno preko dvadeset godina i da se tuženici nisu protivili izvršavanju sadržaja prava tih služnosti.

13. Nadalje, temeljem provedenih dokaza sud prvog stupnja zaključuje da je tužitelj sa svojim pravnim prednikom (ocem) predmetne služnosti izvršavao od 1980 - ih, što tuženici nisu niti osporili, niti su se tome protivili, pa je u trenutku podnošenja tužbe 22. prosinca 2020. već stekao pravo stvarne služnosti jer je do tada protekao rok dosjedanja od 20 godina sukladno odredbi članka 229. stavak 1. ZV-a.

14. Odredbom članka 190. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje: ZV), propisano je da je vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten time hodati tom stazom, te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom, dok je st.2.istog članka propisano da pravo hodati stazom ne obuhvaća ovlast jahati niti voziti se biciklom, a ni gurati bicikl po poslužnoj nekretnini; pravo progoniti stoku ne obuhvaća ovlast vući teške terete preko poslužnoga zemljišta; pravo voziti se po poslužnoj nekretnini ne obuhvaća pravo tuda goniti nevezanu stoku. Iz citiranih odredbi razvidno je da se pod zakonskim terminom „služnost puta“ podrazumijevaju tri vrste služnosti puta pravo staze, progon stoke i pravo kolnika.

15. Odredbom članka 229. stavak 1. ZV-a propisano je da se stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

16. Odredbom članka 233. stavak 1. ZV-a propisano je da ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava.

17. Polazeći od svega naprijed navedenog, prvostupanjski sud je pravilno prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan jer je tužitelj dokazao je dosjelošću stekao pravo stvarne služnosti prolaza preko predmetne nekretnine. Ovaj sud u cijelosti prihvaća utvrđeno činjenično stanje, pravne zaključke i primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja.

18. Neosnovno tužena u žalbi navodi da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje u pogledu identifikacije puta koji je koristio tužitelja navodeći da sadašnja površina i položaj predmetnog puta koji je identificiran u provedenom vještvu nisu identični površini i položaju puta od prije 2021., te da je davno prije južna strana čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja vodi do predmetnog puta, predstavljala je makadam koji se nije koristio za prolaz vozilima te da je samovoljom tužitelja i pojedinih susjeda betoniran i doveden u stanje u kakvom je danas. Naime, iz stanja prvostupanjskog spisa je razvidno da tužena nije iznosila nikakve dokaze u tom pravcu, a niti je isto navodila u odgovoru na tužbu. Tako je iz stanja prvostupanjskog spisa proizalzi da je predmet spora identificiran na očevidu na licu mjesta u prisustvu vještaka mjernika, punomoćnika tužitelja i tužene kojom prilikom je vještak sačinio i skicu lica mjesta na kojoj je prikazana situacija terena i opisan predmet ovog spora tako da je dio poslužne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], opisan kao u naravi betonirani put, i opisan točkama O-P-R-S-N-O, površine 34 m2. Na taj nalaz tužena tijekom prvostupanjskog postupka nije imala prigovora, pa tvrdnje suprotne utvrđenju suda i vještaka iznosi sada prvi put u žalbi. Naime, prema odredbi članka 352. stavka 1. ZPP-a, u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.

19. Dakle, suprotno žalbenim navodima tužene, slijedom naprijed navedenog proizlazi da je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno, i na isto je pravilno primijenjeno materijalno pravo, kada je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja, time da nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, kao ni one na koje se tuženik poziva u svojoj žalbi.

20. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo iz odredbe članka 154. stavak 1. i članka 155. stavak 1. ZPP-a, kao i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15.) kada je odlučio o troškovima postupaka.

21. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu 2. tužene kao neosnovanu i temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a potvrditi presudu suda prvog stupnja.

U Gospiću, 22. rujna 2026.

Predsjednica vijeća:

Milka Vraneš