Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž R-505/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tomislava Aralice kao predsjednika vijeća, Vlatke Fresl Tomašević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Ilijane Petyo kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Krunoslav Canjuga, odvjetnik u Sesvetama, protiv tuženika Konzum plus d.o.o., Zagreb, Marijana Čavića 1a, OIB 62226620908, kojeg zastupa punomoćnik Marko Šebalj, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Šebalj, Mraz & Šuti u Zagrebu, radi utvrđenja otkaza nedopuštenim, sudskog raskida ugovora o radu i naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-2165/2025-66 od 29. lipnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 22. rujna 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-2165/2025-66 od 29. lipnja 2026.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenje nedopuštenosti odluke tuženika kojim je tužiteljici izvanredno otkazan ugovor o radu, zahtjev za sudski raskid ugovora o radu, zahtjev za isplatu naknade štete zbog sudskog raskida ugovora o radu te naknadu parničnog troška (točka I izreke) te je naloženo tužiteljici da tuženom naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 eura (točka II izreke).
2. Prvostupanjsku presudu pobija tužiteljica zbog svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu: ZPP-a). Predlaže da sud drugog stupnja prvostupanjsku presudu preinači u smislu žalbenih navoda odnosno podredno predlaže ukidanje iste i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Žalba tužiteljice nije osnovana.
4. Predmet spora je utvrđenje nedopuštenosti izvanrednog otkaza ugovora o radu, te nastavno zahtjev tužiteljice za sudski raskid ugovora o radu i isplatu naknade štete zbog sudskog raskida ugovora o radu te zahtjev za isplatu naknade plaće za razdoblje nakon prestanka radnog odnosa, sve sa zateznim kamatama.
5. Među strankama u ovoj žalbenoj fazi nije sporno da je tužiteljica kod tuženika obavljala poslove radnog mjesta poslovođe prodavaonice P-178 tuženika, da joj je tuženik 22. ožujka 2016. izvanredno otkazao ugovor o radu stavljajući joj na teret više međusobno povezanih povreda radnih obveza i to zloupotrebu ovlaštenja i nesavjestan rad, nepravovremeno i nesavjesno provođenje parcijalnih inventura i inventarizacija, protupravno prisvajanje proizvoda, materijala i sredstava poslodavca te krivotvorenje poslovne dokumentacije, a koje povrede predstavljaju osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa predviđene čl. 74. st. 2. toč. 9., 24. i 29. Pravilnika o radu tuženika zbog kojih nastavak radnog odnosa nije moguć.
6. Nije sporno niti da je tužiteljica pravovremeno na navedenu odluku tuženiku podnijela zahtjev za zaštitu prava te pokrenula ovaj sudski spor kao niti činjenica da je tuženik tužiteljici izvanredno otkazao ugovor o radu u roku od 15 dana od dana saznanja za počinjenje osobito teške povrede iz radnog odnosa koja joj se stavljaju na teret.
7. Pošavši od utvrđenja da iz opisa poslova radnog mjesta na kojem je radila tužiteljica proizlazi da je tužiteljica bila odgovorna za organizaciju rada predmetne prodavaonice, provođenje inventura i kontrola, nadzor nad zalihama robe, poštivanje HACCP procedura te pravilno rukovanje i skladištenje prehrambenih proizvoda, da je tijekom kontrole te prodavaonice izvršene 9. ožujka 2016. pronađena veća količina zamrznutog mesa kojem je rok trajanja istekao još tijekom 2013., 2014. i 2015. godine, da takvo meso nije bilo zbrinuto na način propisan internim procedurama tuženika te da stanje cigareta i mesa nije odgovaralo evidentiranom stanju s time da je tužiteljica kod provođenja parcijalnih inventura u određenim slučajevima prepisivala knjigovodstveno stanje umjesto da je utvrdila stvarno stanje robe, a što je u bitnom potvrdila i sama tužiteljica, da je Upozorenjem od 25. veljače 2016. tuženik tužiteljicu prethodno pisano upozorio na povrede obveza iz radnog odnosa vezane uz organizaciju rada zaposlenika i vođenje evidencije radnog vremena u prodavaonici P- 178 kojom je upravljala kao poslovođa upozorivši ju na mogućnost otkazivanja ugovora o radu, sud prvog stupnja utvrdio je da je tuženik tijekom postupka dokazao počinjenja povreda koje je tužiteljici odlukom o otkazu stavio na teret, a koje povrede, u svojoj sveukupnosti, predstavljaju opravdan razlog za izvanredno otkazivanje tužitelju u smislu odredbe čl. 116. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14 u daljnjem tekstu: ZR) zbog kojih, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa tužitelja i tuženika, nastavak radnog odnosa tužiteljice kod tuženika nije moguć te posljedično navedenom odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.
8. Suprotno žalbenim razlozima, sud prvog stupnja sastavio je presudu u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku. Za svoju odluku dao je jasne i razumljive razloge koji imaju podlogu u izvedenim dokazima. Pobijana presuda ima jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu u proturječnosti s izrekom presude. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa se nije ostvario žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju povredu odredaba parničnog postupka sadržajno ukazuje tužiteljica u svojoj žalbi.
9. Sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (članak 8. ZPP) valjano utvrdio činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, time da u svojoj žalbi tužiteljica navodi neodlučne činjenice prema kojima bi činjenično stanje ostalo pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, a svode se zapravo na ocjenu predmetne pravne situacije od strane žaliteljice odnosno ponavljanja navoda koje je ona istakla tijekom prvostupanjskog postupka. Prema tome ne postoji niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 355. ZPP -a).
10. U smislu odredbe čl. 116. st. 1. i 2. ZR poslodavac može izvanredno otkazati radniku ugovor o radu ako za to ima opravdani razlog i to u slučaju da ako zbog osobito teške povrede radne obveze koju počini radnik ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa ne bi bio moguć s time da poslodavac može radniku izvanredno otkazati ugovor o radu u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
11. Imajući u vidu činjenicu da je sama tužiteljica tijekom postupka priznala da prilikom vršenja parcijalnih inventura ponekad nije utvrđivala pravo stanje robe u prodavaonici već je prepisivala knjigovodstveno stanje iako je znala da takvo postupanje nije u skladu s procedurama poslodavca, da je meso kojem je istekao rok trajanja pohranjivala u zamrzivač prodavaonice iako je bila upoznata s procedurama poslodavca prema kojima smrzavanje mesa kojem je istekao rok trajanja nije bilo dopušteno te da nije osporila činjenicu, a što decidirano navodi i u svojoj žalbi, da je takvo zamrznuto meso znala i iznositi iz prodavaonice a ne pohranjivati ga, sukladno propisanoj proceduri poslodavca, u spremnik za nusproizvode životinjskog podrijetla kategorije III koji je postojao u predmetnoj prodavaonici i odnositi ga kući za svoje vlastite potrebe ukazujući pri tome na svoje teško materijalno stanje te da te činjenice proizlaze i iz dokumentacije koju je tuženik priložio u spis (zapisnika o kontroli prodavaonice, popisima i fotografijama smrznutog mesa, izjavama koje je tužiteljica dala tijekom postupka otkazivanja te internim procedurama tuženika o provođenju inventura i zbrinjavanju proizvoda životinjskog podrijetla) zaključak suda prvog stupnja da je tuženik dokazao da je tužiteljica u svom radu počinila više međusobno povezanih povreda radne obveze zloupotrebljavajući dana joj ovlaštenja, nesavjesno obavljajući svoje radne zadatke nesavjesno provodivši parcijalne inventure unoseći namjerno pogrešne podatke te jer nije propisno pohranjivala meso kojem je istekao rok trajanja već ga je protupravno prisvajala, koje povrede u svojoj sveukupnosti predstavljaju teške povrede radne obveze zbog kojih nastavak radnog odnosa kod tuženog nije moguć ukazuje se pravilnim.
12. Prema izloženom, pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 116. st. 1. i čl. 125. st. 1. ZR sud prvog stupnja tužbeni je zahtjev pravilno odbio u cijelosti. I po stavu ovog suda drugog stupnja postupanje tužiteljice predstavlja osobito tešku povredu radne obveze tužiteljice kao poslovođe prodavaonice koja opravdava izvanredno otkazivanje ugovora o radu.
13. Žalbeni navodi da svojim postupanjem tužiteljica nije uzrokovala nikakvu štetu poslodavcu ne dovode u pitanje pravilnost prvostupanjske odluke budući, a kako to pravilno utvrđuje i sud prvog stupnja, predmetnim otkazom tužiteljici nije stavljeno na teret isključivo nastanak štete poslodavcu odnosno postojanje manjka već prvenstveno nesavjesno vršenje radnih zadataka poslovođe prodavaonice pri vođenju inventura i postupanju s robom protivno internim pravilima poslodavca, koji je, prema opisu poslova tog radnog mjesta, odgovoran za materijalno stanje poslovnice čega je tužiteljica kao dugogodišnji radnik bila svjesna te upoznata sa propisanim pravilima postupanja, što ista tijekom postupka i nije osporavala.
14. I ostala razmatranja žalbe tužiteljice su neodlučna jer predstavljaju samo drugačije i to pogrešno, viđenje primjene navedenih odredbi ZR, na inače nesporno utvrđeno činjenično stanje vezano za odlučne činjenice o naprijed opisanom postupanju tužiteljice prilikom obavljanja radnih zadataka odnosno počinjenja povreda njene radne obveze.
15. Slijedom navedenog valjalo je sukladno odredbi iz čl. 368. st. 1. ZPP, žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.
16. I odluka o troškovima postupka pravilna je kako po osnovi (čl. 154. st. 1 ZPP -a) tako i po visini (čl. 155. st. 1. ZPP-a) troškova koji su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14 i 118/14, 118/14, 107/15, 57/22 i 126/22), koju odluku tužiteljica posebno žalbom niti ne osporava.
U Zagrebu, 22. rujna 2026.
Predsjednik vijeća:
Tomislav Aralica
