Poslovni broj: R1-83/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

STALNA SLUŽBA U KRKU

Bodulska 2D, 51500 Krk

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji toga suda Katji Bajčić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja VJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Neli Bezjak, odvjetnici u Rijeci, protiv protustranke ZJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Franji Hodaniću, odvjetniku u Krku, radi uređenja međe, 21. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I Uređuje se međa između k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i k.č.

33/1G u vlasništvu protustranke u njihovom jugoistočnom dijelu prema posljednjem mirnom posjedu na način da međašnji pravac između predmetnih nekretnina ide točkama označenim po vještaku geodetske struke Jasmini Jurinčić koje su na licu mjesta označene crvenom bojom, i to točkama A-B-C-D-E-F, što će vještak prikazati na skici lica mjesta koja će činiti sastavni dio ovog rješenja. Međa između kuća stranaka ide sredinom zida dvojnog objekta, a što će na skici lica mjesta koja čini sastavni dio ovog rješenja biti označeno točkama A-G.

II Od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe tko tvrdi suprotno to treba dokazati.

III Nakon što je sud u postupku uređenja međe uredio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s time uskladi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dna pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe. Sastavni dio rješenja o uređenju međe je nalaz i mišljenje vještaka iz područja geodezije odnosno skica lica mjesta s uređenom međom kao i fotografije označene međe, a koju skicu uređene međe i fotografije označene međe će vještak dostaviti sudu u roku od trideset dana.

IV Nalaže se predlagatelju VJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da protustranci ZJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi trošak postupka u iznosu od 88,25 EUR, u roku od 15 dana.

V Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troška postupka s osnova zastupanja po punomoćnicima odvjetnicima te svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 18. lipnja 2024. godine podnio prijedlog za uređenje međe između k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i k. č. [katastarska čestica]/1G i k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke navodeći da je protustranka izvršila rekonstruciju svoje građevine bez građevinske dozvole te je u geodetskom projektu, koji je sačinjen bez znanja i sudjelovanja predlagatelja, izmijenila stoljetnu među između navedenih nekretnina. Protustranka je kao među označila zid kuće, umjesto sredine zida, sredinu zida na terasi i sredinu zida u dvorištu, a što da ne odgovara stvarnom stanju. Osim toga, nalazom građevinske inspekcije je utvrđeno da je stanje na terenu nelegalno, a i ovlašteni sudski vještak građevinske struke Marko Agbaba je očevidom na licu mjesta utvrdio da je zajednički nosivi zid kuća stranaka debljine 60 cm i da se nalazi 30 cm na k. č. [katastarska čestica]/1G i 30 cm na k. č. [katastarska čestica]/G te da se protustranka prilikom izvođenja radova nije držala odrednica Prostornog plana uređenja Grada [adresa]. S obzirom da među strankama postoji prijepor oko međe, predlagatelj predlaže da sud uredi među između navedenih nekretnina sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

2. Protustranka je u odgovoru na prijedlog od 29. srpnja 2024. godine potvrdila da je vlasnik i posjednik k. č. [katastarska čestica]/1G i k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina], ali je osporio da su radovi rekonstrukcije objekta izvedeni bez građevinske dozvole. Protustranka je ishodila izvršnu građevinsku dozvolu za rekonstrukciju i sve radove izvela sukladno istoj. U odnosu na među između nekretnina stranaka, protustranka navodi da je ista nesporna. Predlagatelj je taj koji je svoj objekt "naslonio" na objekt protustranke, po dozvoli ranijeg vlasnika pok. MJ, a što proizlazi iz dostavljenih isprava iz 80.-tih godina prošlog stoljeća. Predlaže se odbiti prijedlog.

3. Na ročištu održanom 24. veljače 2026. godine stranke su iznijele dokazne prijedloge, nakon čega je 22. svibnja 2026. godine sud izvršio uviđaj lica mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Jasmine Jurinčić, ing. geod., i vještaka građevinske struke EJ, ing. građ, a na istom su ročištu saslušani i predloženi svjedoci. Iako je protustranka tijekom postupka isticala da je međa nesporna, takvo utvrđenje ne proizlazi iz navoda i postupanja predlagatelja pa je sud pristupio uređenju međe prema čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, dalje: ZV).

3.1. Prijedlog je usmjeren na uređenje međe između s jedne strane k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina], a s druge strane k. č. [katastarska čestica]/1G i k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina], ali u međi su zapravo samo k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica]/1G k. o. [katastarska općina], dok k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] nije u međi s k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina].

4. Odredba čl. 103. ZV-a propisuje sljedeće:

(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

5. Prvi način uređenja međe predviđen citiranom odredbom ZV-a je prema katastarskom nacrtu – planu, ako je to moguće i ako stranke na to pristaju.

5.1. Sudski vještak geodetske struke je na licu mjesta pokazao među prema katastarskom nacrtu između s jedne strane k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i k. č. [katastarska čestica]/1G k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke, a koja međa ne odgovara stvarnom stanju jer se proteže od sredine ulaza u ograđeno dvorište predlagatelja prema vidljivoj razlici u fasadama kuća stranaka, što znači da se prema važećem katastarskom planu dio dvorišta predlagatelja zapravo nalazi na k. č. [katastarska čestica]/1G k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke. Stranke s takvom među nisu bile suglasne te nisu pristale na uređenje međe prema katastarskom planu.

6. Kao drugi način uređenja međe čl. 103. ZV-a predviđa sporazum stranaka, koji u ovoj pravnoj stvari nije postignut.

7. U svrhu ocjene posljednjeg mirnog posjeda iz čl. 103. st. 3. ZV-a, sud je na uviđaju utvrdio da između nekretnina stranaka, i to cijelom njihovom dužinom, postoje znakovi koji označavaju s jedne strane posjed predlagatelja, a s druge strane posjed protustranke.

7.1. Naime, obilaskom nekretnina zajedno s vještacima nedvojbeno je utvrđeno da postoje vidljive razlike u izgledu kuća stranaka u smislu da kuća predlagatelja ima bijelu fasadu obrubljenu benkovačkim kamenom, dok kuća protustranke ima rozu fasadu. U nastavku nekretnine – na terasi, nekretnine stranaka su odijeljene kamenim zidićem visine cca 40 cm s dva kamena stupa na početku i na kraju predmetnog zidića, dok je dvorište stranaka odijeljeno zidom visine cca 1 m, pri čemu je vidljiva jasna razlika među posjedima stranaka na način da je dio zida u posjedu predlagatelja betonski i s postavljenom kovanom ogradom, a dio zida u posjedu protustranke je kameni, što je sve jasno vidljivo na fotografijama lica mjesta u nalazu vještaka geodetske struke (list 167-168 spisa).

7.2. Nakon obilaska dvorišta i objekta izvana, sud je obišao kuću protustranke, koji je jedini omogućio obilazak kuće iznutra, te je mjerenjem unutarnje dužine od ruba vrata do zajedničkog zida s kućom predlagatelja i prijenosom izmjerene dužine na vanjski zid – ponovno od ruba vrata u smjeru kuće predlagatelja, utvrđeno gdje počinje zid između kuća stranaka. S obzirom da je riječ o starim kamenim kućama čija je širina zidova najmanje 60 cm, što je vidljivo i prema vanjskom zidu kuće u kojem se nalaze vrata, može se zaključiti da se zid između kuća stranaka proteže najmanje do vanjskog ruba benkovačkog kamena prema nekretnini predlagatelja, uključujući i benkovački kamen, pri čemu konstrukcija kuće predlagatelja, odnosno krov kuće predlagatelja prati upravo tu liniju. Dakle, mjerenjem iznutra i prijenosom izmjerene dužine na vanjski zid utvrđeno je gdje počinje zajednički zid od 60 cm te je utvrđeno da se polovica tog zajedničkog zida poklapa s rubom fasada kuća stranaka – 30 cm zida je pod rozom fasadom kuće protustranke, a 30 cm zida je pod benkovačkim kamenom i bijelom fasadom kuće predlagatelja, po vertikali prikazanoj od vještaka građevinske struke na fotografiji na listu 175 spisa.

7.3. Kako je sudu bilo onemogućeno ući u kuću predlagatelja, punomoćnica predlagatelja predložila je odgodu uviđaja i zakazivanje novoga u terminu kada predlagatelj bude mogao pristupiti. Iako je predlagatelj opravdao nedolazak na ročište dostavom dokaza o otkazu leta, sud je uvjerenja da je predlagatelj mogao osigurati da treća osoba otključa kuću. Nije ni životno ni logično da predlagatelj živi u [adresa], a da nitko ne raspolaže ključem njegove kuće u [adresa], posebno jer je uviđaju nazočila i treća osoba koja je uredno otključala ogradu na ulazu u dvorište i ogradu na vrhu stepenica koje vode do terase predlagatelja. S obzirom da je vještak građevinske struke potvrdio da za utvrđenje gdje se nalazi zid između kuća stranaka nije potrebno vršiti mjerenje unutar kuće predlagatelja, sud je odbio prijedlog predlagatelja da se odredi novi uviđaj lica mjesta, u smislu čl. 14. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/2023; dalje: ZIP) prema kojem sud upravlja postupkom i brine da se rasprave sva činjenična i pravna pitanja važna za donošenje odluke, bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova . Osim toga, vještak je potvrdio ono što je već ranije utvrđeno - posrednim mjerenjem s unutrašnje strane kuće predlagatelja od zajedničkog zida do vrata s unutrašnje strane te prijenosom te dužine na vanjski zid - od istih vrata prema kući predlagatelja, može se zaključiti na kojoj poziciji se nalazi zajednički kameni nosivi zid u razini prvog kata. Osim toga, budući da postojeća krovišta i gornje ploče objekata stranaka nisu izvedene u istoj razini, vještak i na osnovu toga zaključuje gdje prolazi sredina zajedničkog zida, imajući u vidu da se bez obzira na rekonstrukciju kuće protustranke, nije mijenjala konstrukcija kuće predlagatelja. S obzirom na takav iskaz vještaka, sud je ocijenio da bi odgoda uviđaja i ponovi uviđaj u prisustvu dva vještaka stvorili nepotrebne troškove.

8. Sud je na održanom uviđaju saslušao svjedoke ĐJ, CJ, HJ i ŽJ.

8.1. Svjedoci ĐJ i CJ, koji su brat i sestra predlagatelja, suglasno su iskazali da je kuća protustranke izgrađena prije kuće predlagatelja, odnosno u vrijeme kada je kuća protustranke već bila izgrađena do krova, kuća predlagatelja imala je samo donju etažu. Svjedoku ĐJ je to dobro poznato jer je upravo on kupio tu kuću od ranijih vlasnika i planirao ju dograditi, ali je kasnije odustao i prodao ju bratu. Dakle, predlagatelj je dogradio gornju etažu i krov i postavio benkovački kamen na rub svoje fasade. Zidić koji dijeli terase stranaka je izgrađen davno, postojao je još i u vrijeme kada je svjedok ĐJ, koji je rođen 1959. godine, bio dijete.

8.2. Svjedokinja HJ je rođena u kući predlagatelja u kojoj su živjeli njezini roditelji pok. V i MJ. Kuća je već u to vrijeme imala dvije etaže i krov, dok je kuća protustranke imala samo donju etažu. Nakon što je svjedok ĐJ kupio tu kuću od ranijih vlasnika, htio ju je dograditi, na što je otac svjedokinje dao suglasnost. Kasnije je kuću dogradio tek predlagatelj na način da je na postojeći zid donje etaže dogradio cigleni zid. U odnosu na izjave iz 1983., 1984. i 1990. godine, svjedokinja je potvrdila da je potpis na izjavi iz 1984. godine potpis njenog oca pok. MJ, dok je na izjavama iz 1983. i 1990. vjerojatno njezin jer je otac bio star pa ih je ona potpisala.

8.3. Svjedok ŽJ potvrdio je navode ranije saslušanih svjedoka da je kuća protustranke sagrađena do krova prije kuće predlagatelja koju je dogradio upravo predlagatelj. Zidić na terasi je postojao oduvijek, dok su u dvorištu stranke napravile svaka svoj zid – predlagatelj je napravio betonski zid, a protustranka je napravila kameni zid.

9. Stranke su u spis dostavile brojne isprave vezanu uz provedbu geodetskog projekta GP-145/21 i upravne postupke vezane uz izdavanje građevinske dozvole, ali sud iste nije cijenio jer nisu od značaja za postupak uređenja međe. Osim toga, iz presude Visokog upravnog suda posl br. Usž-27/2024 od 4. srpnja 2024. godine proizlazi da je u postupku izdavanja građevinske dozvole sporno bilo odstupanje projekta hidroinstalacija od tekstualnog dijela Glavnog projekta, dok poništavanje građevinske dozvole nije u vezi s međom koju sud uređuje prema čl. 103. ZV-a, a ne prema izvedenim radovima.

9.1. Isto tako, sud ne može dostavljeni nalaz i mišljenje vještaka Marka Agbabe cijeniti kao nalaz i mišljenje vještaka imenovanog od strane suda. Osim toga, vještak Agbaba u svojem nalazu ne pojašnjavanja na koji je način utvrđeno gdje počinje, a gdje završava nosivi kameni zid, već je to samo prikazano na fotografiji na listu 33 spisa, dok su s druge strane sud i vještak Vučemil utvrdili gdje počinje kameni zid na način kako je to gore pojašnjeno – mjerenjem unutarnje dužine između nosivog zida i vrata te prijenosom iste dužine na vanjski zid od vrata prema kamenom zidu.

10. Ispravom nazvanom "Dogovor" iz 1984. godine, a na kojoj izjavi je prema iskazu svjedokinje HJ potpis njezinog oca, prednik protustranke MJ dao je suglasnost predniku predlagatelja ĐJ da se "nasloni na njegov zid". To potvrđuje iskaze svjedoka da je kuća protustranke bila izgrađena do krova prije kuće predlagatelja, koji se prilikom podizanja gornje etaže "naslonio" na postojeći zid kuće protustranke. Stoga nema mjesta uređenju međe na način kako to predlaže predlagatelj, a prema čijem prijedlogu bi međa zalazila u kuću predlagatelja i ne bi pratila vertikalu krovova kuća stranaka. Pritom nije od značaja što je protustranka podignula krov jer mu pritom nije izmijenjena vertikala, već samo visina, a osim toga, predlagatelj nije vršio nikakve izmjene na svojem krovu i jasno je vidljivo da krov predlagatelja podignut po vertikali koja prati rub fasada kuća.

11. S obzirom na opisana činjenična utvrđenja i iskaze svjedoka, sud je na licu mjesta među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, na način opisan u toč. I. izreke rješenja i prikazan na skici lica mjesta vještaka geodetske struke. Sud je tako kao granicu posljednjeg mirnog posjeda zajedničkog zida dvojnog objekta uzeo granicu između uređenih fasada kuća stranaka, a budući da je na terenu jasno vidljivo do koje je granice svaka od stranaka uređivala svoju fasadu i cijeneći činjenicu da se upravo ta granica između fasada poklapa sa sredinom zajedničkog zida izračunatom od strane vještaka i suda. Nadalje, granica posljednjeg mirnog posjeda određena je sredinom zidića koji dijeli terase stranaka te je nastavljena po zidu koji dijeli dvorišta stranaka, i to upravo po granici između tih dvaju zidova, koja granica je jasno vidljiva jer je zid predlagatelja betonski, a zid protustranke kameni.

12. Toč. II i III izreke rješenja temelje se na odredbi čl. 103. st. 5. i 6. ZV-a.

13. Trošak postupka uređenja međe reguliran je odredbom čl. 32. ZIP prema kojoj će sud o naknadi troškova postupka odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima, sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti. Sud će o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove.

13.1. Kako uređenje međe prema ocjeni ovoga suda predstavlja postupak od interesa za obje stranke, budući se od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, troškovi se imaju dijeliti na jednake dijelove. Predlagatelj je podmirio trošak građevinskog vještaka u iznosu od 584,55 EUR, dok je protustranka podmirila trošak geodetskog vještaka u iznosu od 761,06 EUR. Dakle, trošak postupka, ne uključujući trošak punomoćnika, iznosi 1.345,61 EUR te je svaka stranka u obvezi snositi 1/2 navedenog iznosa – 672,80 EUR. Kako je predlagatelj snosio trošak u iznosu od 584,55 EUR, a protustranka u iznosu od 761,06 EUR, to je predlagatelju naloženo da naknadi protustranci trošak postupka u iznosu od 88,25 EUR (548,55 + 88,25 = 672,80; 761,06 – 88,25 = 672,80 EUR).

13.2. Trošak izlaska suda na lice mjesta iznosi 49,48 EUR te je prilikom povrata iznosa uplaćenog predujma za geodetsko i građevinsko vještačenje, svakoj stranci preplaćeni iznos predujma umanjen za iznos od 24,74 EUR tako da su taj trošak stranke već snosile svaka u 1/2 dijela, dok svaka stranka ima snositi svoj trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku.

14. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Krku, 21. rujna 2026.

Sutkinja:

Katja Bajčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi pisanim putem u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda u roku od 15 (osam) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog, a o žalbi odlučuje županijski sud.