Republika Hrvatska
Posl.br: Pp-4780/2025
Općinski sud u Rijeci
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Meliti Šimić, uz sudjelovanje Valnee Car, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice MS, zbog djela prekršaja iz čl. 229. st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN RH br. 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i 64/15, 108/17,70/19, 114/22,145/24, u daljnjem tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), odlučujući o prigovoru okrivljenice protiv obaveznog prekršajnog naloga Grada Rijeke, UO za komunalni sustav i promet, Odsjeka za prometno redarstvo, Klasa: 211-01/25-02/4067 od 8. listopada 2025., nakon provedenog žurnog postupka, na temelju odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona (NN RH br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 - u daljnjem tekstu: Prekršajnog zakona), 21. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
okrivljenica MS r. M, bez nadimka, kći U i F (rođ. Z), rođ. **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju konobar, SSS, samozaposlena u vlastitom kafiću, lošeg imovnog stanja - prema vlastitoj izjavi, neodlikovana, udana, majka dvoje djece, prekršajno neosuđivana, kazneno neosuđivana – prema vlastitoj izjavi, vodi se drugi prekršajni postupak za isti prekršaj – prema vlastitoj izjavi i ne vodi se kazneni postupak – prema vlastitoj izjavi,
k r i v a j e
I. što,
kao vlasnik vozila reg. oznake [registarska oznaka], u danom roku od 15 dana, odnosno od dana uručenja 20. kolovoza 2026. do 06. rujna 2026., po dostavljenom Zahtjevu za dostavu podataka, Klasa: 211-01/25-02/4067, nije dostavila Odsjeku za prometno redarstvo tražene vjerodostojne podatke o identitetu osobe koja je u vrijeme počinjenja prekršaja 26. srpnja 2025. u 11:19 upravljala navedenim vozilom, na ulici Jadranski trg u blizini kbr. 1/A,
dakle, kao vlasnik vozila , u roku od 15 dana, nije dala vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja,
čime je postupila protivno odredbi čl.229. st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te počinila prekršaj iz čl. 229. st.7. istog Zakona,
pa joj se temeljem navedene zakonske odredbe te na temelju odredbe čl. 37. st.1. Prekršajnog zakona,
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 30,00 (trideset) eura.
II. Na temelju odredbe čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, okrivljena je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 8 (osam) dana po primitku ove presude.
Ukoliko okrivljena, u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
IV. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 3. i čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 13,27 eura (trinaest eura i dvadeset sedam centa), u roku od 15 dana po primitku ove presude.
Obrazloženje
1. Grad Rijeka, UO za komunalni sustav i promet, Odsjek za prometno redarstvo, dostavila je ovome Sudu, prigovor okrivljenice podnesen protiv njihovog obaveznog prekršajnog naloga opisanog u uvodu ove presude, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. U provedenom žurnom postupku Sud je, nakon što je rješenjem stavio izvan snage pobijani obavezni prekršajni nalog, isti pročitao kao optužni akt tužitelja te pročitao pisanu obranu okrivljenice.
3. Okrivljenica je u svojoj obrani iznijela da je svjesna da je ona trebala dostaviti podate o vozaču, a ne njezin zet, no on joj je obećao da će to učiniti umjesto nje a to zato što samo on i upravlja tim, njezinim vozilom, pa se i ona oslonila na njega da će to i učiniti no kako zet boluje od ADHD-a, to je jednostavno zaboravio. Okrivljenica e pri tom zasuzila, navodeći da je, nažalost, i njezina unučica, naslijedila ADHD od svoga oca te se oboje bore.
U dokaznom postupku pročitano je Izvješće o počinjenom prekršaju (list 7. spisa) i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za okrivljenicu iz koje proizlazi da nije prekršajno kažnjavana.
4. Slijedom priznanja okrivljenice, a koje je sukladno dokazima u spisu, Sud je utvrdio nedvojbeno dokazanim da je okrivljenica počinila prekršajno djelo iz članka 229.st. 7. ZSPC-a, za koje se optužuje predmetnim optužnim aktom te je oglašena krivom.
4.1. Stoga što je odredbom čl. 229. st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da je vlasnik vozila odnosno korisnik dužan, na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz čl. 5. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.
4.2. Nadalje, odredbom čl. 229. st.7. istog Zakona, propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura, kazniti za prekršaj vlasnik odnosno korisnik vozila, ako ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a u postupku su utvrđene odlučne činjenice, a to su da je okrivljenica vlasnik predmetnog vozila, da je uredno primila predmetni Zahtjev za dostavu podataka, dakle, zahtjev službene osobe Grada Rijeke, Direkcije za prometno redarstvo, koja obavlja poslove iz čl. 5. st. 4. ZSPC-a, i da nije dala vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala tim vozilom predmetnog dana navedenog u predmetnoj Obavijesti, a kada je tim vozilom počinjen prometni prekršaj.
5.Pri odmjeravanju novčane kazne okrivljenici za počinjeni prekršaj, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz čl. 36. st. 1. i st. 2. Prekršajnog zakona, pri čemu joj nije našao otegotnih okolnosti, dok joj je kao naročito olakotne okolnosti cijenio ukupnost osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja te, naročito, činjenicu da je tom prilikom počinjen prekršaj iz čl. 82.st.4. ZSPC-a – nepropisno parkiranje, za koji prekršaj je propisana novčana kazna u iznosu 30,00 (trideset) eura.
5.1.Stoga joj je, držeći da već i sami zakonski okviri kazne za predmetno prekršajno djelo, dovedeni u korelaciju sa svrhom specijalne prevencije, predstavljaju svakako pretežak teret za okrivljenicu, a pri tom uvažavajući opću svrhu prekršajno pravnih sankcija, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenja prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje - primjenom odredbe čl. 37. st. 3. točka 1. Prekršajnog zakona, izrekao novčanu kaznu ispod propisanog posebnog minimuma, jer Sud smatra da se obzirom na postojanje navedenih naročitih olakotnih okolnosti, svrha kažnjavanja može postići i takvom ublaženom kaznom.
6. Kako je okrivljenica proglašena krivom, Sud ju je obvezao na plaćanje paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu koji je odmjeren obzirom na složenost i trajanje postupka te njeno imovno stanje za koje je navela da je loše, a da je samozaposlena u vlastitom kafiću.
U Rijeci 21. rujna 2026.
Sutkinja
Melita Šimić, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nije dopuštena žalba.
Dostavna naredba:
1. okrivljenici,
2. tužitelju,
3. spisu.
