Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: Psp-92/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Branimir Zorica, odvjetnik u Zadru, protiv tuženika TI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o. u Puli, zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. rujna 2026. u prisutnosti osobno tužitelja, punomoćnika tužitelja Branimira Zorice, odvjetnika u Zadru, osobno tuženika i punomoćnika tuženika Bruna Čohilja, odvjetnika u Puli, na ročištu za objavu odluke 21. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik TI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužitelja ZI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina] na način da je dana 19. studenog 2024. na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina] i to na mjestima iste nekretnine koja su na skici sudskog očevida izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića, dipl.ing.geod. dana 5. rujna 2025. označena slovima A, B i C bijelim sprejom nacrtao međašne znakove, slijedom čega se nalaže tuženiku da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja i to na način da ukloni bijelim sprejom nacrtane međašne znakove s nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina] i to s onih mjesta iste nekretnine koja su na skici sudskog očevida izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića, dipl.ing.geod. dana 5. rujna 2025. označena slovima B i C te se zabranjuje tuženiku svako takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće, sve u roku od 8 dana.

II. Nalaže se tuženiku TI, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.163,09 (tisućustošezdesettri eura i devet centi) eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 27. studenog 2024. navodi da je vlasnik i posljednji mirni posjednik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] n.i., kuća površine 217 m[2] , dvorište površine 278 m[2] , upisana u posjedovni list 562 k. o. [katastarska općina]. Nadalje navodi da je tuženik 19. studenog 2024. ušao na prednje navedenu nekretninu te na mjestima koja su na skici sudskog očevida izrađenoj u predmetu Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru posl. broj Psp-87/21 dana 27. lipnja 2022. prostoručno označena točkama E, F i G bijelim sprejom na betonu nacrtao međašne znakove i na taj način očigledno samovoljno odredio među između nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina], vlasnik koje je tuženik. Između nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina] postoji metalno žičana ograda i svaka od stranaka drži u posjedu isključivo svoju nekretninu. Tuženik je kao tužitelj podnio protiv tužitelja kao tuženika 2021. godine tužbu zbog smetanja posjeda tvrdeći da je postavljanjem žičane ograde između kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina] ovdje tužitelj smetao ovdje tuženika u posljednjem mirnom posjedu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U navedenom postupku koji se vodio kod Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, posl. broj Psp-87/2021 dana 2. veljače 2023. doneseno je rješenje kojim je odbijen tužbeni zahtjev ovdje tuženika uz obrazloženje da ovdje tužitelj ni na koji način nije smetao posjed ovdje tuženika na kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina] jer je metalno-žičana ograda postavljena na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina], a između stranaka nije bilo sporno da zbog sporova koje su između njih u tijeku, već godinama svaka od njih koristi isključivo svoju nekretninu. Navedeno prvostupanjsko rješenje potvrđeno je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, posl. broj Gž-1864/2023 od 22. svibnja 2023. Ovo prednje se navodi kako bi se ukazalo sudu da je tužitelj posljednji mirni posjednik kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina] koja nekretnina je od nekretnine tuženika oznake kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina] ograđena žičano-metalnom ogradom, a da je tuženik svojim postupanjem, dakle ulaskom na nekretninu tužitelja i označavanjem sprejom mjesta za koji smatra da treba predstavljati među između njihovih nekretnina, smetao posjed tužitelja. Zaključno predlaže pozivajući se na odredbu čl. 22.st.1. ZVDSP prihvatiti tužbeni zahtjev.

1.2. Tužitelj je podneskom od 10. rujna 2025. nakon provedenog uviđaja i nalaza i mišljenja vještaka uredio tužbeni zahtjev na način da zahtjeva posjedovnu zaštitu dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici sudskog očevida izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića dipl. ing. geod. od 5. rujna 2025. označen slovima A, B i C, na način da s navedenih dijelova označen slovima B i C ukloni bijelim sprejom nacrtane međašne znakove, uz zabranu tuženiku svako takvo ili slično smetanje ubuduće, u roku od osam dana.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu od 3. siječnja 2025. usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovanom. Navodi da je netočno je da bi tužitelj bio u samostalnom, mirnom i nesmetanom posjedu dijela nekretnine koji se u tužbi navodi, a pogotovo ne da bi bio u mirnom i nesmetanom posjedu. Presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, posl.br. Psp-87/21 na koju se tužitelj poziva donesena je 2023. godine, a odnosila se na smetanje posjeda i stanje posjeda i nekretnine u 2021. godini, stoga ista nije relevantna za utvrđivanje nalazi li se tužitelj na kraju 2024. godine u posljednjem, mirnom posjedu spornog dijela nekretnine, a tužitelj ničim drugim ne dokazuje da je to tako te da je on posljednji mirni posjednik iste. Također, u postupku pred Općinskim sudom U Zadru, Stalna služba u Biogradu na moru, posl.br. P 638/20 u kojem tužitelj tuži tuženika radi utvrđenja prava vlasništva, i to Presudom Županijskog suda u Zadru posl.br. Gž- 397/23, navedeno je kako iz postupka uopće ne proizlazi da li je tužitelj uopće posjedovao sporni dio nekretnine, stoga ni iz navedenog ne proizlazi da bi tužitelj bio u posljednjem i mirnom, a kamoli uopće u posjedu nekretnine. Tužitelj ničime ne dokazuje ni da je upravo 19. studenog 2024. godina navodno tuženik bio taj koji je sprejom označio oznake na nekretnini, a obzirom da tuženik veći dio godine živi u [adresa], a ne u Hrvatskoj. Fotografije koje tužitelj spominje kao dokaz nisu uopće priložene uz tužbu i pitanje je posjeduje li ih tužitelj uopće. Tužitelj je taj koji mora dokazati da je smetanje posjeda izvršeno upravo tog datuma, odnosno da je on tog dana saznao za smetanje, a tužitelj to ničime nije dokazao, pa je pitanje je li tužba i pravodobno podnesena. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid, pročitao i pregledao: prijepis posjedovnog lista broj 562 DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru od 26. studenog 2024. (list spisa 5), skicu sudskog očevida iz predmeta Psp- 87/21 od 27. lipnja 2022. (list spisa 6), rješenje ovog suda posl. br. Psp-87/2021-20 od 2. veljače 2023. (list spisa 7-14), rješenje Županijskog suda u Zagrebu doneseno pod poslovnim brojem Gž-1864/2023-2 od 22. svibnja 2023. s potvrdom pravomoćnosti (list spisa 15-21), prijepis posjedovnog lista broj 579 DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru od 27. studenog 2024. (list spisa 22), fotografije (list spisa 23-25), rješenje Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž- 397/2023-2 od 8. listopada 2024. (list spisa 32-37), fotografije (list spisa 42-45), prijava Agenciji za zaštitu osobnih podataka, Sektor za nadzor, istrage i zaštitu prava ipitanika upućena od strane tuženika (list spisa 46-47), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. (list spisa 59-60), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta (list spisa 51-54), saslušan je vještak Frane Vlatković, dipl. ing. geod. (list spisa 77), saslušan je svjedok ĐI (list spisa 85) te su saslušane parnične stranke (list spisa 86-87) te je pregledana snimka videonadzora. Sud je izvršio uvid u predmet ovog suda poslovni broj Psp- 87/2021.

4. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za posjedovnom dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. od 5. rujna 2025. označen slovima A, B i C a koji dio nekretnine je prema navodima tužitelja smetao tuženik na način da je obojao sprejem dio predmetne nekretnine označen slovima A, B i C na skici sudskog očevida čime da bi nacrtao međašne znakove, da se ukloni bijeli sprej i to s mjesta nekretnine koji su na prednje navedenoj skici sudskog očevida označeni slovima B i C te da se zabrani istom svako takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.

5. Između stranaka nije sporno da je tužitelj upisan posjednikom predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je tuženik upisan posjednikom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što proizlazi i iz posjedovnih listova na listu spisa 5 i 22. Nije bilo sporno da je tuženik protiv ovdje tužitelja pokrenuo postupak zbog smetanja posjeda koji se vodio pred ovim sudom pod poslovnim brojem Psp- 87/2021.

6. Između stranaka je sporna pravodobnost tužbe, sporno je i je li tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine odnosno pripada li tužitelju pravo na zaštitu posjeda.

7. Radi identifikacije nekretnine odnosno kako bi se točno utvrdilo na kojem dijelu katastarske čestice se nalaze predmetne obojane bijele oznake navedene u tužbi i tužbenom zahtjevu, sud je izveo dokaz uviđajem uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića dipl. ing. geodezije. Na licu mjesta sud je utvrdio da se na predmetu spora nalazi jedan trag bijele boje te dva mjesta obojana bijelom bojom. Stalni sudski vještak geodetske struke Frane Vlatković je fotografirao lice mjesta te se fotografije nalaze na listu spisa 60.

7.1. Iz sačinjene skice sudskog očevida stalnog sudskog vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića od 5. rujna 2025. (list spisa 59) proizlazi da je na uviđaju održanom 5. rujna 2025. pristupio identifikaciji pokazane nekretnine te iz proizlazi da je slovima A označen položaj isprane bijele boje te slovima B i C položaj oznaka bijele boje na dijelu nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7.2. S obzirom da je tuženik iznio primjedbe ističući da vještak nije izradio pisani nalaz mišljenje, sud je pozvao stalnog sudskog vještaka na raspravu radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja. Vještak je pritom u cijelosti ostao kod svega iskazanog na skici sudskog očevda te prilikom uviđaja na licu mjesta. Konačno, stranke nisu imale primjedbu na isti.

8. Odredbom članka 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je stavkom 2. propisano je da posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, a stavkom 3. istog članka je propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

9. Odredbom članka 22. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a stavak 2. propisuje da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

10. Odredbom članka 24. stavak 1. ZVDSP svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

11. Odredbom članka 20. stavka 1. ZVDSP propisano je da je samovlast zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, dok prema odredbi članka 20. stavka 4. ZVDSP nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenog na temelju zakona koji to dopušta. No samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.

12. Odredbom članka 441. ZPP-a propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

13. Saslušani svjedok ĐI (list spisa 85) je iskazao da su prije pet godina angažirali geodeta koji je odredio među između njihovih nekretnina te po toj granici su stavili žičanu ogradu, naglašavajući da su se i dodatno uvukli u svoj posjed. Od tada da su isključivo oni u obitelji prolazili tim putem, odnosno koristili svoju nekretninu do postavljene žičane ograde. S tim da bi tuženik često znao ometati njihove turiste u kući govoreći im da ne smiju tu prolaziti jer da je to njegovo. Predmetno smetanje posjeda se dogodilo prije dvije godine kada je tuženik ušao u njihovu nekretninu odnosno s druge stranice žice u njihov posjed kada je ucrtao sprejem crte očito smatrajući da je do te crte njegov posjed. To osobno nije vidio, međutim došao je možda minutu nakon što je posprejao posjed, nije s njim razgovarao već je odmah zvao policiju. Budući da na kući imaju postavljene nadzorne kamere, vidio je da je upravo on posprejao njihov posjed.

14. Tužitelj ZI (list spisa 86) je iskazao da se ne može točno sjetiti kada je predmetno smetanje učinjeno, ali da je vidio kako TI nekakvim bijelim sprejem ili farbom crta po njihovom posjedu. On je nešto tada mjerio po žici, zna da je imao metar u ruci, a kad su to vidjeli, on i sin da su odmah pozvali policiju. Oni unutar obitelji su se koristili ovim dijelom nekretnine, odnosno s te strane žice gdje je on zašarao njihov posjed.

15. Tuženik TI (list spisa 86-87) je iskazao da je točno da je u studenom 2024. bijelim sprejem iscrtao oznake po terenu tvrdeći da je to njegov posjed koji da je zauzeo tužitelj drži svojim. Nadalje je naveo da je prije tri godine tužitelj u prisutnosti policijskog službenika EI ucrtao crvenu liniju, a po kojoj je poslije postavio žičanu ogradu. Tuženik se nije mogao izjasniti kada je postavljena žičana ograda, ali poslije tog ucrtavanja crvenom linijom. Na pitanje gdje je stajao prilikom bojanja terena sprejem naveo je da je stajao s druge strane žičane ograde i to na strani gdje se nalazi tužiteljeva kuća, ali drži da je tužiteljeva kuća na njegovom terenu. Naveo je da je te prigode posprejao tri oznake na terenu, služeći se šablonom od kartona, a linija je išla "u obliku češlja". Naveo je da nakon što je ZI postavio žičanu ogradu da više nije prolazio tim putem, a prije da je parkirao na toj površini, koja da je možda postavljena 2022. godine.

16. Prvenstveno je za navesti da je tuženik u odgovoru na tužbu osporio pravodobnost tužbe. Međutim, tuženik je u stranačkom iskazu naveo da je točno da je u studenom 2024. poduzeo radnje za koje tužitelj navodi da predstavljaju čin smetanja. Slijedom navedenog, tužba je pravovremeno podnesena 27. studenog 2024., dakle unutar 30 dana od dana saznanja za čin smetanja.

17. Nadalje, iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da tužitelj tvrdi da je u posljednjem mirnom posjedu nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je tuženik 19. studenog 2024. ušao u predmetnu nekretninu te na tri mjesta na betonu iscrtao bijeli sprejem oznake kojim bi samovoljno odredio među između nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina], ističući da između naprijed navedenih nekretnina postoji metalno-žičana ograda i da svaka od stranaka drži u posjedu svoju nekretninu.

18. Tijekom postupka saslušan je svjedok ĐI, analiziranjem njegovog iskaza dovodeći ga u vezu s ostalim izvedenim dokazima, ovaj sud ocjenjuje da je isti iskazivao detaljno, uvjerljivo i logično o svim bitnim činjenicama. Po stavu ovog suda isti ima neposredna saznanja o predmetu spora. Što se tiče same utužene radnje smetanja posjeda, za navesti je da je tuženik u svom iskazu izričito potvrdio da je u studenom 2024. bijelim sprejem iscrtao tri oznake na spornom terenu.

18.1. Nadalje, tuženik je u svom iskazu u bitnom iskazivao da je riječ o njegovoj čestici, ujedno navodeći da je sporni dio nekretnine koristio do negdje 2022. kad je tužitelj postavio žičanu ogradu. Međutim, prije svega je za istaknuti da pravo vlasništva predmetne nekretnine nije relevantno u ovom postupku zbog smetanja posjeda, već je relevantna jedino činjenica tko je bio u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine, dok pitanje vlasništva predmetne nekretnine zahtjeva vlasničku parnicu u kojoj su odlučne činjenice vezane uz stjecanje prava vlasništva.

19. Okolnost što tužitelj u postavljenom tužbenom zahtjevu predmetne oznake bijelom bojom naziva „međašnim znakovima“ nije od utjecaja na osnovanost tužbenog zahtjeva. Naime, iz izvedenih dokaza, osobito skice sudskog očevida i usmenog iznesenog nalaza i mišljenja od strane stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, proizlazi da predmetne oznake ne predstavljaju međašne znakove u smislu pravila geodetske struke već oznake bijelom bojom koju je tuženik nesporno nanio na predmetnu nekretninu. Međutim, pogrešno odnosno neprecizno označavanje tih tragova kao „međašnih znakova“ ne mijenja činjeničnu osnovu tužbenog zahtjeva niti dovodi u pitanje identitet radnji za koju tužitelj tvrdi da predstavlja čin smetanja posjeda. U svakom slučaju, predmet ovog postupka nije utvrđenje predstavljaju li navedene oznake međašne znakove, već je odlučujuće u ovom postupku jesu li navedene oznake nastale radnjom tuženika na dijelu nekretnine koji se nalazio u posljednjem mirnom posjedu tužitelja te predstavlja li takvo postupanje samovlasno smetanje njegovog posjeda.

20. U konkretnom slučaju, tuženik izričito potvrdio da je u studenog 2024. poduzeo radnju za koju tužitelj tvrdi da predstavlja čin smetanja njegovog posjeda. U odnosu na posljednje stanje posjeda sud je cijenio iskaz saslušanog svjedoka i tužitelja, a osobito tuženika koji je naveo da predmetnim dijelom nekretnine više nije prolazio nakon što je tužitelj postavio žičanu ogradu, kao i sadržaj pribavljenog spisa poslovnog broja Psp- 87/2021.

20.1. Iz pribavljenog spisa formiranog kod ovog suda pod poslovnim brojem Psp- 87/2021 proizlazi da je ovdje tuženik, a tamo tužitelj protiv ovdje tužitelja, a tamo tuženika podnio tužbu zbog smetanja posjeda navodeći da je 4. prosinca 2021. smetao njegov posjed postavivši žičano-metalnu ogradu sa stupovima na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji tužbeni zahtjev je odbijen rješenjem ovog suda pod posl. Psp- 87/2021-20 od 2. veljače 2023., a potvrđenog rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, posl.br. Gž-1864/2023-2 od 22. svibnja 2023. U bitnom drugostupanjski sud u odluci navodi da tužitelj nekoliko godina prije postavljanja žičano-metalne ograde nije bio u posjedu spornog dijela nekretnine odnosno da je do nekoliko godina prije podnošenja tužbe bio u mirnom posjedu predmetnog dijela nekretne, zbog čega zaključuje da se na strani tuženika nisu ispunile pretpostavke za pružanjem posjedovne zaštite.

20.2. Stoga, dovodeći u vezu utvrđenja iz prednje pribavljenog predmeta Psp-87/2021 kojim je utvrđeno da je predmetna ograda od strane tužitela postavljena 2021., s vlastitim navodima tuženika da nije u posjedu predmetnog dijela nekretnine od postavljanja navedene ograde, to ovaj sud zaključuje da se upravo tužitelj nalazio u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine do učinjenog čina smetanja posjeda od strane tuženika i to na dijelu predmetne nekretnine koji je na skici sudskog očevida ( list spisa 59) posebno označen slovima A, B i C nanio bijelom bojom oznake radi označavanja granice prostora koji smatra svojim posjedom što po ocjeni ovog suda predstavlja samovlasno zadiranje u postojeće faktično stanje posjeda tužitelja.

21. U odnosu na prigovor tuženika da snimka videonadzora predstavlja nezakonit dokaz u smislu odredbe članka 220.a ZPP-a, sud ocjenjuje navedeni prigovor neosnovanim. Sama okolnost da tuženik nije dao privolu za snimanje ne dovodi do zaključka da je predmetna snimka pribavljena na nezakonit način. Naime, iz odredbe članka 26. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka proizlazi da je obrada osobnih podataka putem videonadzora dopuštena kada je nužna i opravdana radi zaštite osoba i imovine, pod uvjetima propisanim tim Zakonom, pa privola snimane osobe nije sama po sebi pretpostavka za zakonitost takvog videonadzora. Pritom je predmetnom kamerom zabilježeno postupanje tuženika na prostoru koji se nalazi uz objekt tužitelja i koji se prema utvrđenju ovog suda, nalazio u posljednjem mirnom posjedu tužitelja, a snimka se odnosi upravo na radnju zadiranja u takav posjed, Stoga, sud ne nalazi da bi predmetna snimka pribavljena na nezakonit način protivno odredbi čl. 220.a stavka 1. ZPP-a. Neovisno o navedenom, sud svoju odluku nije utemeljio na sadržaju predmetne snimke videonadzora, budući da je činjenicu da je u studenom 2024. bijelim sprejem nanio predmetne oznake na sporni dio nekretnine izričito potvrdio tuženik u svom iskazu.

22. Slijedom svega navedenog, sud je našao utvrđenim da se tužitelj nalazio u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. od 5. rujna 2025. označen točkama A, B i C, a u čemu ga je smetao upravo tuženik nanošenjem (iscrtavanjem) bijelom bojom oznake po predmetnom terenu, što po stavu ovog suda predstavlja samovlasno smetanje dotadašnjeg posjeda tužitelja čime ga se uznemirava u vršenju faktične vlasti. Budući da je na dijelu označen točkom A u vrijeme provođenja uviđaja prethodno isprana boja isrctane oznake, dok tužitelj uređenim tužbenim zahtjevom nije niti postavio zahtjev za uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja na tom dijelu, pa je sud odlučio kao pod točkom I. izreke rješenja.

23. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa).

23.1. Tbr. 7. točkom 2. Tarife propisano je da odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak i to zbog smetanja posjeda. Dalje je propisano da za svaku daljnju radnju u ovom postupku odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova.

23.2. Slijedom navedenoj odredbi Tarife, tužitelju je priznata jednokratna nagrada za za zastupanje u visini- 250 bodova. S obzirom da prema Tbr. 54. Tarife vrijednost boda iznosi 2,00 EUR, to tužiteljima pripada za trošak zastupanja po punomoćniku u osobi odvjetnika iznos od 500,00 EUR, međutim tužitelju je priznat trošak do visine zatraženog odnosno 400,00 EUR, što s porezom na dodanu vrijednost od 25% prema Tbr. 42.t.2. iznosi 500,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak predujma uviđaja i vještačenja u iznosu 550,00 EUR, trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 EUR te trošak pristojbe na rješenje u visini 60,00 EUR.

23.3. Dakle, tužitelju je priznat ukupan trošak postupka u iznosu od 1.163,09 EUR, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

Biograd na Moru, 21. rujna 2026.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužitelju po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru,

- tuženiku po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o. u Puli.