REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: 4275/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

RJEŠENJE

i

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivani Horvat, uz sudjelovanje Ankice Zorić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja RŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Arnold Čada, odvjetnik iz Dugog Sela, Zagrebačka 7, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba građevinske inspekcije, Zagreb, Šubićeva 29, OIB:33706439962, radi uklanjanja, 21. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja da tužba ima odgodni učinak.

i

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Služba građevinske inspekcije, KLASA:UP/I-362-02/24-02/688, URBROJ:443-02-05-12-24-2 od 10. rujna 2024., te zahtjev za naknadu troška ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju kao investitoru da u roku od 15 dana od dana primitka rješenja, ukloni nadstrešnicu tlocrtnih dimenzija 5,60x3,00 metra, sa armirano betonskom temeljnom pločom, izgrađenu, bez građevinske dozvole izvan granica građevinskog područja pokraj naselja Kosnica, na kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve pod uvjetima i način određen točkama 1. do 6. izreke osporavanog rješenja.

2. U tužbi i tijekom spora tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika te u bitnome navod kako je osporavanim rješenjem neosnovano tužitelju naređeno uklanjanje predmetne nadstrešnice budući da se radi o građevini iz članka 2. stavka 1. točke 1c Pravilnika o jednostavnim ili drugim građevinama i radovima (Narodne novine, broj: 153/13, 20/17, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23 – dalje: Pravilnik). Navodi da se radi o nadstrešnici drvene građe s limenim krovom tlocrtne površine 16,80 m2 te za istu, kako navodi, nije potrebna građevinska dozvola. Također predlaže da sud odluči da tužba ima odgodni učinak te Zakonom nije predviđeno da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, smatra da odgoda nije protivna javnom interesu, te da bi izvršenjem pojedinačne odluke tužitelju bila nanesena šteta koja bi se teško mogla popraviti.

3. Predlaže da Sud tužbeni zahtjev usvoji, poništi osporavano rješenje, te naloži tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog upravnog spora u ukupnom iznosu od 1.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja.

5. Predlaže sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je izvršio uvid u spis, kao i spis tuženika koji sadrži podatke o činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku te je, budući da su za to ispunjeni uvjeti iz članka 98. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24 – dalje: ZUS), predmetni spor riješio bez rasprave.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Člankom 113. stavkom 1. točkom 1. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18, 67/23) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela u određenom roku, ako se građevina gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

9. U postupku je utvrđeno da je tužitelj bez građevinske dozvole izveo nadstrešnicu tlocrtnih dimenzija 5,60x3,00 m, da je predmetna nadstrešnica izvedena od drvene građe, temelji građevine izvedeni su kao armirano betonska temeljna ploča u kojoj su usidreni stupovi, krovište je dvostrešno s limenim pokrovom. Navedeno proizlazi iz zapisnika o inspekcijskom pregledu od 19. lipnja 2024., kojeg je tužitelj bez primjedbi potpisao.

10. Također u postupku je utvrđeno da na navedenoj katastarskoj čestici ne postoji izgrađena postojeća građevina kako je to definirano Zakonom o gradnji, a uvidom u prostorno plansku dokumentaciju grada Velika Gorica utvrđeno je da se katastarska čestica kat. Čest. Broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prema važećem prostornom planu grada Velika Gorica nalazi izvan građevinskog područja, odnosno da je predmetna građevina izgrađena izvan građevinskog područja.

11. Naime, navedeno utvrđenje tuženika tužitelj niti ne dovodi u sumnju već ističe kako se u konkretnom slučaju radi o gradnji iz članka 2. stavka 1. točke 1.c Pravilnika.

12. Naime, člankom 2. stavkom 1. točkom 1c. Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20m2, izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade.

13. Dakle, iz navedene odredbe članka 2. Pravilnika jasno proizlazi da se slobodnostojeća nadstrešnica smatra pomoćnom građevinom koja mora biti izgrađena na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevinskoj čestici za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, no kako, što tužitelj niti ne dovodi u sumnju, na čestici na kojoj je izgrađena predmetna nadstrešnica, ne postoji izgrađena postojeća građevina kako je to definirano Zakonom o gradnji, te se ista čestica odnosno predmetna gradnja nalazi izvan građevinskog područja, to naveden prigovor tužitelja nije osnovan, jer nisu ispunjeni uvjeti iz članka 2. stavka 1. točke 1c. Pravilnika na kojeg se tužitelj poziva.

14. Imajući u vidu navedeno, osporavanim rješenjem tuženika nije povrijeđen Zakon na štetu tužitelja, a sud nije provodio predložene dokazne prijedloge, budući da su isti, kraj utvrđenja kako je ranije navedeno, ocjenjeni nesvrsishodnima.

15. Imajući u vidu navedeno, valjalo je stoga temeljem odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci, pri čemu se odluka o trošku temelji na odredbi članka 144. ZUS-a.

16. Konačno sud nije odredio da tužba ima odgodni učinak, budući da se radi o predmetu bespravne gradnje, odgoda kojeg rješenja je protivno javnom interesu, a osim toga tužitelj nije dokazao niti učinio vjerojatnim nastanak teško popravljive štete, pri čemu se napominje da materijalna šteta sama za sebe po ocjeni ovog suda, nije teško popravljiva šteta. Stoga je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 21. rujna 2026.

Sudac:

Ivana Horvat

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnik Arnolg Čada – e- komunikacijom

2. Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba građevinske inspekcije – e- komunikacijom

3. U spis