REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-2673/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vladimiru Dimanovskom, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ĐPŠ s prebivalištem u [adresa]. 16, 9500 Wil, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Janu Gebaueru, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika BT NET d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 66066270657 zastupanog po punomoćniku Jurici Reberskom, odvjetniku iz ĐP REBERSKI RIMAC Odvjetničko društvo d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi odlučivanja o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, 21. rujna 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – presude Trgovačkog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: P-2563/2017 od 16. studenoga 2022., kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 02. rujna 2026. podnio ovome sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem naprijed navedene ovršne isprave.
2.1. Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik podnosi iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ).
2.2. U odnosu na prijedlog za odgodu ovršenik ističe da je predmet spora znatan novčani iznos od 58.559,96 EUR, te da mu blokada računa onemogućuje redovno poslovanje i uredno podmirenje dospjelih obveza. Nadalje, da bi nastavak blokade, odnosno prijenos zaplijenjenog iznosa dodatno ugrozilo i njegovu likvidnost. Također, smatra da postoji opasnost teško nadoknadive štete s obzirom da je račun ovrhovoditelja na koji se zahtijeva prijenos otvoren u Švicarskoj, te da bi mu naplata povrata isplaćenog biti svakako znatno otežana. Ovršenik je mišljenja da bi odgodom ovrhovoditelj bio zaštićen, te da načelo razmjernosti dodatno opravdava hitnu odgodu prijenosa. Slijedom navedenog, ovršenik predlaže da sud odgodi davanje naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava do pravomoćnog okončanja postupka povodom podnesenog pravnog lijeka - prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
3. Prijedlozi ovršenika otpremljeni su 03. rujna 2026. ovrhovoditelju na očitovanje, a isti su zaprimljen tek 18. rujna 2026.. Stoga je sud u konkretnom predmetu zbog hitnosti u postupanju (Zahtjeva za izravnu naplatu podnesen je 27. srpnja 2026. u 13:55 sati), odlučio temeljem stanja spisa bez čekanja na istek rok za očitovanje ovrhovoditelja, te vodeći pri tom računa da na taj način ni ovršenik, a ni ovrhovoditelj nisu dovedeni u nepovoljan položaj.
4. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu uz ispunjenje dodatnih uvjeta.
5. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
6. Prijedlogom od 02. rujna 2026. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a. Međutim nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Naime, za odgodu izravne naplate ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik (neovisno o visini štete koja bi mogla nastati) ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Dakle, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovisi prvenstveno o sposobnosti ovrhovoditelja da eventualnu štetu nadoknadi. Paušalno i puko navođenje da bi provedbom ovrhe ovršeniku nastala šteta, jer nema nemogućnost nastavka poslovanja i ispunjena preuzetih obveza ne ukazuje da bi na strani ovršenika provedbom ovrhe doista nastala šteta i to takva koja bi bila teško nadoknadiva. Također, činjenica da je račun ovrhovoitelja na koji se zahtjeva prijenos otvoren u Švicarskoj, sama po sebi ne čini vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi, odnosno nije dostavio nikakve valjane dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti nadoknaditi štetu. Također, odgodom ovrhe zaplijenjena novčana sredstva i dalje bi ostala zaplijenjena sukladno odredbi čl. 65. st. 6. OZ-a, ali ne bi bila prenesena ovrhovoditelju, te ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa odgoda ne bi promijenila trenutnu materijalnu i poslovnu situaciju ovršenika, to jest nemogućnost raspolaganja zaplijenjenim novčanim sredstvima na računu. Potrebno je napomenuti kako se posljedice provedbe ovršnog postupka koji se vodi temeljem ovršne isprave ne mogu smatrati štetom, a eventualno teška materijalna situacija ovršenika nije razlog za odgodu ovrhe, jer po prirodi stvari ovrha je otegotna za ovršenika.
7. Slijedom navedenog, sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za odgodu, te je primjenom navedenih zakonskih odredbi, odlučio kako je navedeno izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 21. rujna 2026.
Sudac:
Vladimir Dimanovski
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.
Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić
DNA:
1. Ovrhovoditelju po pun.
2. Ovršeniku po pun.
3. Spis
