Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1083/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ani Gradišek, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja IG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku OG, odvjetniku u [adresa], protiv protivnika osiguranja EG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Andreasu Mlikoti, odvjetniku u Osijeku, radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja, protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, posl.br. 517/2026- 13 od 7. srpnja 2026., dana 21. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice osiguranja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, posl.br. 517/2026-13 od 7. srpnja 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem, u toč. I. izreke, sud je odbio prijedlog za određivanje privremene mjere koja glasi:

"1. Zabranjuje se dužniku protivnika osiguranja Općoj županijskoj bolnici Požega iz Požege, Osječka 107. (OIB: 40589450667) isplata naknada štete i troškova parničnog postupka u predmetu br. Pn-107/2021. i to protivniku osiguranja GG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]., osim za korist predlagateljice osiguranja odvjetnice IG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]

13/1, do iznosa od 133.525,25 Eura.

2. Ovu privremenu mjeru sprovesti će računovodstvo Opće županijske bolnice iz Požege, Osječka 107.

3. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu br. P-143/2026.

4. Žalba protiv ove privremene mjere ne zadržava njeno izvršenje."

Točkom II. izreke odbijani su prijedlozi predlagateljice za saslušanjem OG kao svjedoka u ovom postupku, te za saslušanjem predlagateljice i protivnika osiguranja.

Točkom III. izreke, naloženo je predlagatelju osiguranja naknaditi protivniku osiguranja trošak ovog postupka u iznosu od 3.140,63 eura, u roku do 8 dana, dok se zahtjev protivnika osiguranja za trošak postupka u preostalom iznosu od 1.884,37 eura odbija.

2. Rješenje pobija predlagateljica osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog i ovršnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, prihvatiti navode žalbe i preinačiti pobijano rješenje na način da se usvoji u cijelosti prijedlog za izdavanje privremene mjere, podredno da se isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet ovog postupka je prijedlogu za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabrane dužniku protivnika osiguranja, Općoj županijskoj bolnici Požega, isplatiti naknadu štete i troškove parničnog postupka u predmetu Pn-107/21 protivniku osiguranja, osim za korist predlagateljice osiguranja odvjetnice IG do iznosa od 133.525,25 Eur.

5.1. Predlagateljica osiguranja u svom Prijedlogu navodi da je temeljem presude Poslovni broj Pn-107/21 koja je u toč. I. i II. izreke potvrđena od strane Županijskog suda u Osijeku Poslovni broj Gž-587/23, a preinačena u dijelu troškova postupka, protivniku osiguranja na ime troškova postupka dosuđen iznos od 25.163,35 Eur, umjesto prijašnjih 115.769,45 Eur, da je Opća bolnica u Požegi, sačinila obračun isplate, te je na dan 1. ožujka 2026. utvrđeno da protivniku osiguranja pripada iznos glavnice i kamata od 237.658,03 Eur, a da su troškovi parničnog postupka sa kamatama 30.269,51 Eur.

5.2. Predlagateljica nadalje navodi, kako neovisno od toga koliko je sud dosudio troškova zastupanja u parničnom predmetu, predlagateljici osiguranja pripadaju svi troškovi popisani u troškovniku i pravo na razliku provizije u iznosu od 17.755,80 Eur, odnosno ukupno troškovi u iznosu od 133.525,25 Eur.

6. Sud prvog stupnja u obrazloženju, u bitnom navodi kako se protivnik osiguranja protivi svakoj daljnjoj isplati troška zastupanja i provizije, smatrajući da je do sada isplaćenim iznosom predlagatljica u svom potraživanju podmirena, do eventualno drugačije odluke suda u postupku P-143/2026. Nadalje, sud navodi kako predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, a predlagateljica se nije očitovala na tvrdnju protivnika osiguranja da je on vlasnik nekretnine u [adresa], čija je vrijednost dostatna da predlagateljica namiri svoje eventualno potraživanje.

7. S tim u vezi prvostupanjski sud zaključuje kako nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 344. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 1123/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 – dalje OZ) jer predlagateljica nije učinila vjerojatnom svoju novčanu tražbinu kao i činjenicu da bi protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarenje njezine tražbine.

8.1. Prema čl. 341. st. 1. i 2. OZ, privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena, s time da se u prijedlogu za određivanje privremene mjere, mora istaknuti zahtjev u kojem će se točno označiti tražbina čije se osiguranje traži, odrediti mjera koja se traži i vrijeme njezina trajanja, te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

8.2. Odredbom čl. 344. OZ propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine i to vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja te vjerojatnost postojanja opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine, time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao (st. 1.), s time da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (st. 2.), odnosno smatra se da takva opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (st. 3.).

9. Prema čl. 345. st. 1. toč. 1. OZ, radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito, između ostalog, zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanje tih stvari i njihovo povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi.

10. U ovom predmetu, prvostupanjski sud je pogrešno utvrdio da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje novčane tražbine, ovo već samim tim što se pred prvostupanjskim sudom vodi postupak protiv protivnika osiguranja, tamo tuženika radi isplate iznosa od 133.525,25 Eur, te da je i sam protivnik osiguranja tijekom postupka isticao da će svoje potraživanje prema predlagateljici osiguranja, namiriti čim mu bude isplaćen novčani iznos temeljem presude Općinskog suda u Osijeku Pn-107/21 i presude Županijskog suda u Osijeku posl.br. Gž-587/2023, ne navodeći pritom o kojem se iznosu radi, odnosno da će namiriti tražbinu ako na to bude obvezna odlukom suda u postupku posl.br. P-143/2026.

11. Međutim, drugu kumulativnu pretpostavku za određivanje predložene mjere nije dokazala, kako to pravilno i zaključuje prvostupanjski sud. Osim činjenice da protivnik osiguranja nije predlagateljici osiguranja isplatio naknadu i nagradu iz sporazuma o zastupanju, te se je protivio isplati novca na sudski depozit, žaliteljica nije upozorila niti na jednu konkretnu radnju odnosno propuštanje protivnika osiguranja koja ugrožavaju buduću naplatu predlagateljice, odnosno ne navodi konkretne okolnosti iz kojih bi proizlazilo da protivnik osiguranja poduzima neke ugrožavajuće radnje kojima bi mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu njezine tražbine, ili da takva opasnost proizlazi iz njegovog ranijeg ponašanja, osim toga predlagateljica niti ne tvrdi da protivnik osiguranja nema druge imovine osim novčanih sredstava koja je dobio temeljem naknade štete.

12. Stoga u konkretnom slučaju navodi predlagateljice sami za sebe nisu dovoljni za zaključak postojanja subjektivne opasnosti, obzirom da opasnost u smislu odredbe čl. 344. OZ znači poduzimanje konkretnih radnji ili propuštanja svjesno poduzetih radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. One moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljičine tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja dužnika i subjektivni odnos dužnika prema njemu.

13. Kako predlagateljica osiguranja nije dokazala postojanje kumulativno određenih pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi se mogla odrediti predložena privremena mjera u smislu odredbe članka 344. st. 1. OZ, prvostupanjski sud je po ocjeni ovog suda pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog za određivanje privremene mjere odbio kao neosnovan.

14. Stoga je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi sa odredbom čl. 21. st. 1. OZ žalbu predlagateljice osiguranja valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje te riješiti kao u izreci ove odluke .

U Zagrebu, 21. rujna 2026.

Sudac

Ana Gradišek