1                            Poslovni broj: II Kž-Us-31/2024

Poslovni broj: II Kž-Us-31/2024-6

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Ljiljane Stipišić, predsjednice vijeća te Snježane Hrupek - Šabijan i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nevene Popović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog R. B. i drugih, zbog kaznenih djela iz članka 328. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama okrivljenog R. B. i okrivljenog E. Š., podnesenima protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Kov-Us-iz-28/2024. (Kov-Us-93/2023.) od 28. ožujka 2024. o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2024.,

r i j e š i o   j e

Odbijaju se žalbe okrivljenog R. B. i okrivljenog E. Š. kao neosnovane.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Kov-Us-iz-28/2024. (Kov-Us-93/2023.) od 28. ožujka 2024., nakon podignute optužnice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta broj KO-US-78/2023. od 20. studenog 2023., protiv okrivljenog R. B. i drugih, zbog kaznenog djela zločinačkog udruženja iz članka 328. stavka 1. KZ/11. i drugih, pod točkom I izreke na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv okrivljenog R. B., okrivljenog F. O. i okrivljenog E. Š. po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. Pod točkom II izreke, u istražni zatvor okrivljenom R. B. i okrivljenom F. O. je uračunato vrijeme lišenja slobode od 23. studenog 2022. pa nadalje, a okrivljenom E. Š. je uračunato vrijeme lišenja slobode od 22. veljače 2023. pa nadalje. Pod točkom III izreke odbijen je prijedlog okrivljenog E. Š. za ukidanje istražnog zatvora kao neosnovan.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni R. B. po branitelju, odvjetniku G. P. zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati i pobijano rješenje preinači na način da se istražni zatvor protiv tog okrivljenika ukine, podredno da se pobijano rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.1. Žali se i okrivljeni E. Š. osobno i po branitelju, odvjetniku G. B. zbog povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati i istražni zatvor protiv tog okrivljenika ukine ili da se vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. S obzirom da se obje žalbe okrivljenika međusobno nadopunjuju razmatrat će se kao jedinstvena žalba okrivljenika.

3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na uvid.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio sve činjenice koje su odlučne za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog R. B. i okrivljenog E. Š. iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Također je za svoju odluku dao jasne, određene i dostatne razloge i to, kako one koji se odnose na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za primjenu mjere istražnog zatvora, tako i one koji se odnose na postojanje posebnih pretpostavki za primjenu mjere istražnog zatvora protiv ovih okrivljenika te neprikladnosti njegove zamjene blažim mjerama, a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. Stoga nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. na koju upire okrivljeni E. Š..

6. Prvostupanjski sud zakonito je utvrdio i pravilno obrazložio kako osnovana sumnja da su imenovani okrivljenici počinili terećena im kaznena djela, proizlazi iz brojnih materijalnih i personalnih dokaza na kojima se temelji podignuta optužnica, a takav zaključak pravilnim nalazi i drugostupanjski sud i nije s uspjehom doveden u pitanje niti isticanjem žalbenog navoda okrivljenog E. Š. kako je iz stanja spisa razvidno da se dogodila zamjena identiteta počinitelja djela i okrivljenika, odnosno da prikupljeni dokazi na kojima se temelji optužnica ne potvrđuju dostatnost osnovane sumnje. Jednako tako, prilikom odlučivanja o daljnjoj primjeni mjere istražnog zatvora sudovi nisu ovlašteni ulaziti u ocjenu vjerodostojnosti i prihvatljivosti dokazne snage predloženih dokaza. To je, naime, kao i utvrđivanje pravne oznake kaznenog djela prilikom donošenja prvostupanjske presude, a nakon provedene rasprave, ovlast i zadatak raspravnog suda, u slučaju da optužnica bude potvrđena. Stoga žalbeni navodi kojima okrivljeni E. Š. tumači i ocjenjuje vjerodostojnost pojedinih dokaza nisu od značaja.

7. Nadalje, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio i valjano obrazložio i postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog R. B. i okrivljenog E. Š. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Opravdanost daljnje primjene mjere istražnog zatvora ogleda se, prije svega, u naravi i načinu počinjenja kaznenih djela počinjenih u sastavu zločinačkog udruženja za koja se u ovom kaznenom postupku okrivljenici terete.

7.1. Iz inkriminacija navedenih u činjeničnom opisu optužnice proizlazi da je okrivljeni R. B., u okviru realizacije zajedničkog plana i stjecanja nepripadne materijalne koristi, davao upute i rukovodio zajedničkim djelovanjem zločinačkog udruženja na način da je povezao pojedine počinitelje prilikom počinjenja djela tako što je, a nakon što su oštećenici dovedeni u zabludu od strane pozivatelja (drugih okrivljenika) koji su se predstavljali kao policijski službenici, slao "podizače novca" na adrese oštećenika, osiguravao vozila kojima su se koristili okrivljenici prilikom odlaska po novac i zlato da bi potom vršio raspodjelu zlata i novca između okrivljenika na koji je način oštećeno 89 oštećenika, starijih osoba, i pribavljena protupravna imovinska korist u iznosu od 1.045.005,64 eura, te da je okrivljeni E. Š. počinio jedno kazneno djelo u sastavu zločinačkog udruženja, i to na način da je od oštećene C. G. kojoj se predstavio kao policijski službenik, a nakon što su je prethodno drugi okrivljenici doveli u zabludu da provode istragu zbog stavljanja u opticaj krivotvorenih novčanica na njezinu štetu, od iste, u svrhu "provjere" preuzeo iznos od 138.000,00 kuna i 3.000,00 eura, te taj novac predao okrivljenom R. B. koji je novac podijelio. Iz optužnice proizlazi da bi se okrivljeni E. Š. tom prilikom okoristio za iznos od 4.263,20 eura. Izneseno, i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ukazuje na organiziranost, koordiniranost i međusobnu povezanost u okviru zločinačkog udruženja, kao i pomnu podjelu uloga između okrivljenika unutar zločinačkog udruženja, uz iskazanu upornost u protupravnom postupanju, a stoga i izražen visok stupanj kriminalne volje. Kada se uz to ima u vidu brojnost protupravnih radnji počinjenih u kratkom vremenskom razdoblju (od početka rujna do 22. studenog 2022.), veliki broj oštećenika, visina ostvarene protupravne imovinske koristi te inkriminirani cilj protupravnog postupanja, osnovan je zaključak prvostupanjskog suda da na strani okrivljenika postoji neposredna i konkretna opasnost da će boravkom na slobodi nastaviti s činjenjem istih ili istovrsnih kaznenih djela.

7.2. Osim izloženog inkriminiranog načina počinjenja i naravi djela za koje se okrivljenici terete, pravilno prvostupanjski sud, pri donošenju zaključka o postojanju opasnosti od ponavljanja djela, uzima u obzir raniji život okrivljenika i dosadašnju usklađenost ponašanja s pozitivnim propisima društva. Okrivljeni R. B. i okrivljeni E. Š. već su prethodno kazneno osuđivani. Stoga, suprotno žalbenom navodu okrivljenog E. Š. činjenica ranije osuđivanosti predstavlja jedan od odlučujućih argumenata u prilog potrebe primjene istražnog zatvora s obzirom da se okrivljenik u ovom predmetu pojavljuje kao osnovano sumnjiv da je počinio teže kazneno djelo od onih za koja je ranije osuđivan što upućuje da njegovo kršenje zakona napreduje prema sve težim oblicima.

7.3. Sve naprijed iznesene okolnosti, u međusobnoj povezanosti upućuju na zaključak o opasnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.

8. Razmatrajući, dakle, sve navedene okolnosti te uzimajući u obzir njihovu kakvoću, brojnost i značenje, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da se utvrđena opasnost od ponavljanja djela na strani imenovanih okrivljenika, može prevenirati isključivo mjerom istražnog zatvora po osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. Ista svrha, za sada, se ne bi mogla ostvariti primjenom mjera opreza. Pritom isticanje obiteljskih prilika ovih okrivljenika, kao i žalbeni navod okrivljenog R. B. da zločinačko udruženje više ne postoji pa stoga ne postoji ni opasnost od ponavljanja djela, jer je ta okolnost bez značaja za postojanje opasnosti od ponavljanja djela na strani okrivljenika.

9. U odnosu na žalbeni navod okrivljenog E. Š. kako je drugi okrivljenik pušten iz istražnog zatvora nakon priznanja, iako se postojanje razloga za primjenu mjere istražnog zatvora razmatra ponaosob u odnosu na svakog okrivljenika, osim što žalitelj ne navodi o kojem je okrivljeniku riječ, već činjenica da je isti priznao kazneno djelo ukazuje da se ne radi o istoj situaciji, slijedom čega nema mjesta primjeni tzv. testa opravdanosti razlike u postupanju (tzv. test diskriminacije).

10. Protivno žalbenim navodima imenovanih okrivljenika koje potkrepljuju praksom Europskog suda za ljudska prava, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud pristupio procjeni istražnozatvorske osnove na način koji bi predstavljao kršenje ustavnih i konvencijskih prava okrivljenika. Naime, pobijano rješenje sadrži dostatne i relevantne razloge koji opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu daljnje primjene mjere istražnog zatvora te je produljenje istražnog zatvora razmjerno postizanju opravdanog cilja, pri čemu zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad pravom okrivljenika na slobodu.

11. Imajući u vidu ozbiljnost i težinu okolnosti na kojima se temelji istražni zatvor, drugostupanjski sud napominje kako u konkretnom slučaju nije povrijeđen tzv. dinamički pristup jer sve prednje opisane okolnosti u svojoj ukupnosti za sada nisu izgubile na svojem značaju i relevantnosti zbog proteka vremena od određivanja istražnog zatvora. Po ocjeni drugostupanjskog suda u pobijanom rješenju sagledane su i konkretno obrazložene sve okolnosti koje upućuju na nužnost i opravdanost daljnje primjene mjera istražnog zatvora protiv imenovanih okrivljenika.

12. S tim u vezi valja napomenuti, kako dosadašnjim trajanjem istražnog zatvora nije povrijeđeno niti načelo razmjernosti na što žalbama upiru okrivljenici. Naime, prvostupanjski sud prilikom ocjenjivanja eventualne povrede tog načela, u skladu s odredbom članka 122. stavka 2. ZKP/08., ispravno je vodio računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku u slučaju potvrđivanja optužnice i utvrđenja krivnje, kao i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora, pri čemu ne prijeti iscrpljivanje rokova najduljeg trajanja istražnog zatvora iz članka 133. ZKP/08.

13. Slijedom svega navedenog, a budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 30. travnja 2024.