Posl. broj: P-212/2026-12
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru po sucu Damiru Čižmeku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Dobriši Rubesu, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Glumpak MP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Nedi Bahnjik, odvjetnici iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, nakon javne glavne rasprave zaključene 4. rujna 2026. u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika stranaka, 21. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I. O d b i j a se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Utvrđuje se da je ništetna i bez pravne valjanosti sudska nagodba sklopljena pred Općinskim sudom u Zlataru, Stalna služba u Krapini, pod posl.br. R1-64/2024 dana 12. rujna 2025. godine, u izvanparničnom predmetu predlagateljice VP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a podredno i sve druge pravne radnje povezane sa sklopljenom sudskom nagodbom.
II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok da na kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok, sprovede brisanje zemljišnoknjižnog stanja, nastalog na osnovu sudske nagodbe zaključene pred Općinskim sudom u Zlataru, Stalna služba u Krapini, pod posl.br. R1-64/2024 dana 12. rujna 2025. godine, kao i Rješenja istog suda od 12. rujna 2025. i da uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe sudske nagodbe, po pravomoćnosti ove presude.
III. Nalaže se tuženom MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici VP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] preda u suposjed kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude.".
II. O d b i j a se podredni tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Poništava se i bez pravne valjanosti je sudska nagodba sklopljena pred Općinskim sudom u Zlataru, Stalna služba u Krapini, pod posl.br. R1-64/2024 dana 12. rujna 2025. godine, u izvanparničnom predmetu predlagateljice VP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a podredno i sve druge pravne radnje povezane sa sklopljenom sudskom nagodbom.
II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok da na kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok, sprovede brisanje zemljišnoknjižnog stanja, nastalog na osnovu sudske nagodbe zaključene pred Općinskim sudom u Zlataru, Stalna služba u Krapini, pod posl.br. R1-64/2024 dana 12. rujna 2025. godine, kao i Rješenja istog suda od 12. rujna 2025. i da uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe sudske nagodbe, po pravomoćnosti ove presude.
III. Nalaže se tuženom MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici VP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] preda u suposjed kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude.".
III. O d b i j a s e zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka.
IV. N a l a ž e s e tužiteljici VP da tuženiku MP, naknadi troškove postupka u iznosu od 7.520,00 EUR (sedamtisućapetstodvadeset eura), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. rujna 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica navodi da su stranke bivši bračni drugovi. Za vrijeme trajanja bračne zajednice stranke su stekle veći broj vrijednih nekretnina. Između ostalog stranke su bile upisane kao suvlasnici: kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok, te dvoetažnog stana stambeni prostor, etažnosti prizemlje i potkrovlje slovne oznake ''B'' sveukupne korisne površine 140,55 m2, kat. čestice [katastarska čestica] Stambeno poslovna zgrada i dvorište u [adresa], ukupne površine 442 m2, od toga stambeno - poslovna zgrada površine 111 m2 i dvorište površine 331 m2, upisano u zk. uložak [broj ZK uloška], kat. općine [katastarska općina] kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok. Obzirom na okolnosti tužiteljica je pokrenula razvrgnuće suvlasničke zajednice. Postupak je okončan 12. rujna 2025. zaključenjem sudske nagodbe. Sukladno tekstu nagodbe doneseno je i rješenje posl. broj R1- 64/2024-34. Stranke su postupile prema nagodbi, odnosno rješenju. Paralelno s postupkom razvoda braka i razvrgnućem suvlasničke zajednice vodio se i u trenutku podnošenja ove tužbe još uvijek se vodi postupak radi djelomičnog utvrđenja ništetnosti Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojim je tuženik u korist kćeri OP otuđio Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju (uz istodobni prijenos imovine) od 09.04.2024. solemniziran kod javnog bilježnika Đurđice Pozaić pod brojem OV- 980/2024 nekretninu upisanu u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok i to: 4206/1000 suvlasničkog dijela nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica], Stambeno-poslovna zgrada, površine 31 čhv, 11 m2, dvorište, površine 92 čhv, 331 m2, ukupne površine 442 m2, s kojim je suvlasničkim dijelom povezano pravo vlasništva posebnog dijela, i to: Jednoetažni poslovni prostor, etažnosti prizemlje, slovne oznake "A" sveukupne korisne površine 102,02 m2, koja je nekretnina upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 1. suvlasnički udio, Etažno vlasništvo (E-1). U naravi nekretnina predstavlja prizemlje stambeno poslovne zgrade, dok se na katu nalazi stambeni prostor koji je tužiteljica stekla u samovlasništvo zaključenjem nagodbe pod 3. tužbe. Tužiteljica smatra da cjelokupna nekretnina stambeno-poslovna zgrada predstavlja zajedničko vlasništvo stranaka jer je kupljena i uređena za vrijeme trajanja braka i to bez obzira što su na gornjoj etaži stranke bile upisane kao suvlasnici, a na donjoj je bio upisan samo tuženik. Stoga tužiteljica smatra da je tuženik raspolaganjem nekretninom ujedno povrijedio njeno pravo suvlasništva na donjoj etaži, koje nije bilo upisano u zemljišnim knjigama, međutim izvodi ga iz zakona. Tuženik spori vlasnička prava tužiteljice uz slijedeće obrazloženje iz podneska od 03. ožujka 2026. u spisu P-255/2024: '' Tuženik se poziva na čl. IV. Ugovora kojim su stranke stekle zgradu, a u kojem stoji: ''Kupci ugovaraju da će prilikom eventualnog razvrgnuća suvlasničke zajednice i etažacije dr. MP pripasti u vlasništvo jednoetažni poslovni prostor u prizemlju od 102,2m², a trgovačkom društvu Gambex d.o.o. dvoetažni stambeni prostor u prizemlju i potkrovlju od 140,55m² uz zajedničke dijelove od 38,30m²“ 1. tuženik pojašnjava da je on osnivač trgovačkog društva POLIKLINIKA GLUMPAK d.o.o., dok je tužiteljica osnivač trgovačkog društva GAMBEX d.o.o. i da je namjera i volja tužiteljice i 1. tuženika, od trenutka kupoprodaje pa nadalje bila da poslovni prostor u prizemlju pripadne u vlasništvo 1. tuženiku za potrebe obavljanja njegove poslovne djelatnosti putem društva POLIKLINIKA GLUMPAK d.o.o, koju djelatnost obavlja i dan danas u istom prostoru, a da dvoetažni prostor koji se nalazi u prizemlju i potkrovlju pripadne u vlasništvo tužiteljici odnosno njezinom trgovačkom društvu GAMBEX d.o.o. Takvu svoju volju i sporazum su tužiteljica i 1. tuženik uglavili u članak IV. Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 16.10.2009. gdje jasno stoji što će kome pripasti nakon eventualnog razvrgnuća suvlasničke zajednice i etažacije, pa se sporazum sadržan u članku IV. Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 16.10.2009. ima smatrati bračnim ugovorom kojim su tužiteljica i 1. tuženik uredili svoje imovinskopravne odnose na predmetnoj nekretnini u smislu članka 259. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ br. 162/1998, 116/2003) na način da su se sporazumjeli da će 1. tuženik biti samovlasnik 1. Suvlasničkog dijela:
4206/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), a tužiteljica (putem svog trgovačkog društva) samovlasnik 2. Suvlasničkog dijela: 5794/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 2). 1. tuženik je predmetni sporazum ispoštovao i to tako da je tužiteljici prepustio u isključivo vlasništvo 2. Suvlasnički dio: 5794/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), što je konstatirano rješenjem Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini posl. br. R1-64/2024-34 od 12.09.2025. u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice, te je danas tužiteljica upisana kao vlasnik (1/1) 5794/10000 suvlasničkog dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], Stambenoposlovna zgrada i dvorište u [adresa], ukupne površine 442 m2, s kojim je suvlasničkim dijelom neodvojivo povezano pravo vlasništva posebnog dijela, i to: 2. Suvlasnički dio:
5794/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) Dvoetažni stambeni prostor, etažnosti prizemlje i potkrovlje slovne oznake "B" sveukupne korisne površine 140,55m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. No tužiteljica sa svoje strane sporazum ne poštuje i osim vlasništva (1/1) 2. Suvlasničkog dijela: 5794/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), potražuje još i ½ dijela 1. Suvlasničkog dijela: 4206/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1). Stoga, budući da su tužiteljica i 1. tuženik u Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 16.10.2009. uglavili u članak IV. sporazum koji ima značaj bračnog ugovora u smislu članka 259. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ br. 162/1998, 116/2003) i da su izrijekom ugovorili koja etaža kome pripada u vlasništvo, a 1. tuženik je svoj dio u potpunosti ispoštovao i tužiteljici prepustio u isključivo vlasništvo 2. Suvlasnički dio: 5794/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E2), to je jasno da tužiteljica neosnovano polaže bilo kakva prava na 1. Suvlasnički dio: 4206/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), pa se predlaže odbiti i prvopostavljeni i sljedeći tužbeni zahtjev kao neosnovan.'' Ukratko, tuženik ističe da je uspostavom etažnog vlasništva tužiteljica postala vlasnicom potkrovlja, a on prizemlja, te da tužiteljica nema što potražiti s osnove zajedničke bračne stečevine prizemlja. Iz ovakvih navoda izravno proizlazi da je tuženik u trenutku zaključenja nagodbe, iako je bio upisan suvlasnikom, smatrao tužiteljicu vlasnicom gornje etaže, međutim svjesno je zaključio nagodbu na način da je tužiteljici prepustio ''svoj suvlasnički udio'' nekretninu u zamjenu za suvlasnički dio koji je tužiteljica imala u obiteljskoj kući u [adresa] i isplatio joj razliku u vrijednosti nekretnina, vrijednosti namještaja, ustupio dio kljeti… Nesrazmjer je i više nego očit jer se tužiteljica odrekla suvlasničkog dijela obiteljske kuće u onom trenutku procijenjenog na 121.000,00 eura dok joj je tuženik za uzvrat dao iznos od 20.000,00 EUR na ime razlike tržišne vrijednosti nekretnine, 15000 eura za namještaj kojeg tuženik ionako koristi u kući u kljet čiju su izgradnju započeli roditelji tužiteljice. Prema stavu Vrhovnog suda u Presudi Rev-628/2024 stranka koja nije imatelj/nositelj nekog imovinskog prava, niti ga je kasnije stekla, ne može valjano sklopiti izvansudsku nagodbu kojom popušta u pogledu imovinskog prava. Ispitan na raspravi u predmetu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, P255/2024, odgovarajući na pitanja punomoćnika tužiteljice vezano za okolnosti zaključenja nagodbe tuženik je izjavio da ne zna zašto se tužiteljica odrekla svog suvlasničkog dijela u obiteljskoj kući, a trebalo joj je pripasti potkrovlje predmetne nekretnine. Takva izjava naposljetku govori upravo o tome da tuženik u trenutku zaključenja nagodbe nije bio nositelj imovinskog prava, iako se takvim prikazivao, te je zaključio nagodbu svjesno znajući da time oštećuje tužiteljicu. Prema odredbi čl. 158. st. 1. ZOO/05, ništetna je nagodba ako je zasnovana na pogrešnom vjerovanju obaju ugovaratelja da postoji pravni odnos koji ustvari ne postoji, i ako bez toga pogrešnog vjerovanja ne bi među njima bilo ni spora ni neizvjesnosti. Prema st. 2. citiranog članka isto vrijedi i kad se pogrešno vjerovanje obaju ugovaratelja odnosi na činjenice, pri čemu odricanje od navedene ništetnosti nema pravnog učinka i ono što je dano na ime ispunjenja obveze iz takve nagodbe prema st. 3. citiranog članka može se tražiti natrag. U ponašanju tuženika ostvareni su i elementi za pobojnost pravnog posla. Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana može zahtijevati poništaj ugovora i onda kad zabluda nije bitna što proizlazi iz čl. 284. Zakona o obveznim odnosima. Stoga će tužiteljica u prvom redu postaviti tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti, a zatim i na poništaj zbog pobojnosti sukladno čl.188.st.2. Zakona o parničnom postupku. Slijedom navedenoga, postavila je tužbene zahtjeve kao u izreci presude
2. Tuženik u odgovoru na tužbu prvenstveno prigovara vrijednosti predmeta spora naznačenoj u tužbi. Tužiteljica je u tužbi naznačila vrijednost predmeta spora na iznos od 2.000,00 eura, a on predlaže da sud odredi vrijednost predmeta spora na 506.071,99 eura s obzirom da taj iznos odgovara vrijednosti imovine koja je predmet sudske nagodbe čije utvrđenje ništetnosti tužiteljica traži, a što tuženik specificira u nastavku: a) katastarska čestica [katastarska čestica] Vrha, vinograd i zgrada, upisana u Pl. 987 k. o. [katastarska općina] (prema izračunu vještaka 17.500,00 eura); dvoetažni stan stambeni prostor, etažnosti prizemlje i potkrovlje slovne oznake ''B'' sveukupne korisne površine 140,55 m2, kat. čestica [katastarska čestica] Stambeno poslovna zgrada i dvorište u [adresa], ukupne površine 442 m2, od toga stambeno - poslovna zgrada površine 111 m2 i dvorište površine 331 m2, upisano u zk. uložak [broj ZK uloška], kat. općine [katastarska općina] (prema izračunu vještaka korigiranom na ročištu 14.07.2025. vrijednost iznosi 211.571,99 eura), kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (prema izračunu vještaka 242.000,00 eura) te isplata novčanog iznosa od ukupno 35.000,00 eura. U odnosu na navode tužiteljice o ništetnosti sudske nagodbe, tuženik ističe da je člankom 158. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023; dalje: ZOO) propisano je da je nagodba ništetna ako je zasnovana na pogrešnom vjerovanju obaju ugovaratelja da postoji pravni odnos koji ustvari ne postoji, i ako bez toga pogrešnog vjerovanja ne bi među njima bilo ni spora ni neizvjesnosti. Već iz samih navoda tužbe proizlazi da nije ispunjena pretpostavka za utvrđenje ništetnosti nagodbe s obzirom da ista nije zasnovana na pogrešnom vjerovanju obaju ugovaratelja da postoji pravni odnos koji ustvari ne postoji. Pa tako sama tužiteljica navodi da kod nje ne postoji nikakvo pogrešno vjerovanje u pravni odnos koji je bio predmet postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice koji se vodio kod Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku pod poslovnim brojem R1-64/2024, odnosno ista je i dalje stava da je nekretnina koja je bila predmet nagodbe i to nekretnina označena kao 5794/10000 suvlasničkog dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] STAMBENO-POSLOVNA ZGRADA I DVORIŠTE U BEDEKOVČINI, TRG ANTE STARČEVIĆA 10, ukupne površine 442m2, s kojim suvlasničkim dijelom je povezano pravo vlasništva posebnog dijela i to: 2. Suvlasnički dio: 5794/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), u naravi Dvoetažni stambeni prostor, etažnosti prizemlje i potkrovlje slovne oznake "B" sveukupne korisne površine 140,55m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok, zajednička imovina stranaka jer je kupljena i uređena za vrijeme trajanja braka. Dakle, za tužiteljicu je pravni odnos suvlasništva na predmetnoj nekretnini postojao, koje vjerovanje ima sada ali i u trenutku sklapanja sudske nagodbe, za nju je predmetna nekretnina ispravno bila predmet postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice, te za nju u pogledu navedenog nije ništa sporno. No tužiteljica traži da sud u ovosudnoj pravnoj stvari primijeni tumačenje članka IV. Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 16.10.2009. kojeg tuženik iznosi u postupku kod Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini pod poslovnim brojem P-255/2024 (iako tužiteljica smatra to tumačenje pogrešnim), predlaže da ga ovaj sud prihvati ispravnim (iako je za tužiteljicu ono pogrešno), te da navedeno tumačenje tuženika iz drugog postupka cijeni kao da je tuženik u trenutku sklapanja nagodbe kod Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku pod poslovnim brojem R1-64/2024 bio pogrešnog uvjerenja u postojanje pravnog odnosa između stranaka (iako ona nije bila pogrešnog uvjerenja niti je sada), te da utvrdi ništetnom sklopljenu sudsku nagodbu u cijelosti, a kao pravnu posljedicu ništetnosti (kako je to razvidno iz postavljenog tužbenog zahtjeva) predlaže uspostavu prijašnjeg stanja u pogledu obiteljske kuće na način da joj pripadne ½ dijela suvlasništva iste, dakle želi da joj ostane sve što je dobila na temelju sudske nagodbe čije utvrđenje ništetnosti traži i povrh toga da se dodatno još upiše kao suvlasnik jedne nekretnine. Da nisu ispunjene pretpostavke za utvrđenje ništetnosti nagodbe dodatno proizlazi iz navoda punomoćnika tužiteljice danih na ročištu kod Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini pod poslovnim brojem P-255/2024 dana 10.06.2026. gdje u pogledu tužbe u ovosudnoj pravnoj stvari punomoćnik tužiteljice navodi (str. 6. zapisnika): „Pun. tužiteljice navodi da su u potpunosti neosnovani i pogrešni navodi i zaključci suprotne strane i to iz razloga jer je predmetna tužba podnesena isključivo zato jer je suprotna strana u ovom postupku isticala i pozivala se na čl. 4. ugovora o kupoprodaji nekretnine, pogrešno ga tumačivši da bi tuženiku trebao pripasti donji dio a tužiteljici gornja etaža predmetne nekretnine što bi posljedično ukazivalo da je tužbau ovom predmetu neosnovana. Upravo iz navedenih razloga tužiteljica je opreza radi u cilju zaštite svojih imovinskih prava podnijela predmetnu tužbu, a sve kako se ne bi dovela u situaciju da u ovome postupku sud odbije tužbeni zahtjev, a da je ona ustvari zaključenom nagodbom u drugom predmetu pred ovim sudom teško oštećena što bi značilo da je ustvari kupila vlastitu nekretninu. Predmetni postupak niti u jednom dijelu ne ovisi o ovom postupku jedino u slučaju ukoliko sud udovolji ovom tužbenom zahtjevu predmetni postupak za utvrđenje ništetnosti nagodbe neće biti potrebno voditi te će tužba biti povučena.“ Stoga, budući da odredba članka 158. stavka 1. ZOO-a propisuje da je pretpostavka ništetnosti da postoji pogrešno vjerovanje oba ugovaratelja da postoji pravni odnos koji ustvari ne postoji, a tužiteljica već u tužbi navodi da kod nje niti u trenutku sklapanja nagodbe, a niti sada, ne postoji pogrešno vjerovanje u pravni odnos koji je bio predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice (pravni odnos suvlasništva), odnosno da je za nju nekretnina označena kao 5794/10000 suvlasničkog dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] STAMBENO-POSLOVNA ZGRADA I DVORIŠTE U BEDEKOVČINI, TRG ANTE STARČEVIĆA 10, ukupne površine 442m2, s kojim suvlasničkim dijelom je povezano pravo vlasništva posebnog dijela i to: 2. Suvlasnički dio: 5794/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), u naravi Dvoetažni stambeni prostor, etažnosti prizemlje i potkrovlje slovne oznake "B" sveukupne korisne površine 140,55m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok, zajednička imovina stranaka, da je predmetna nekretnina ispravno bila predmet postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice kao i predmet nagodbe, da ona osporava tuženikovo tumačenje članka IV. Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 16.10.2009. kojeg tuženik iznosi u postupku kod Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini pod poslovnim brojem P-255/2024, da ga ne smatra ispravnim, to je jasno da nije ispunjena pretpostavka iz članka 158. stavka 1. ZOO-a za utvrđenje nagodbe ništetnom. U odnosu na navode tužiteljice o pobojnosti sudske nagodbe, tuženik ističe da na strani 4., pod točkom 8., svoje tužbe tužiteljica navodi da su u ponašanju tuženika ostvareni i elementi za pobojnost pravnog posla, te dalje samo navodi da ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana može zahtijevati poništaj ugovora i onda kad zabluda nije bitna što proizlazi iz čl. 284. Zakona o obveznim odnosima. Iz gore navedenih navoda tužiteljice nejasno je tko je to doveden u zabludu ili održavan u zabludi, kada, kojim radnjama, te u pogledu kojih činjenica i okolnosti postoji zabluda. Stoga se tuženik u pogledu ovih navoda tužiteljice niti ne može detaljnije očitovati. Tuženik samo ističe da je Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 16.10.2009., čije tumačenje članka IV. od strane tuženika tužiteljica nalazi spornim, sama tužiteljica dostavila u sudski spis Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini posl. br. P-255/2024 i to podneskom od 27.06.2024., dakle više od godinu dana prije dana sklapanja sporne sudske nagodbe. Sukladno navedenom, tuženik predlaže da se tužbeni zahtjev odbije uz naknadu troškova postupka.
3. Na pripremnom ročištu je sud, temeljem odredbe čl. 40. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., proč. tekst , 25/2013., 89/2014., 70/19, 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025., dalje: ZPP), odredio vrijednost predmeta spora s iznosom od 200.000,00 eura, imajući pri tome u vidu navode stranaka u pogledu vrijednosti nekretnina, pri čemu tužiteljica u biti traži utvrđenje ništetnosti, podredno poništenje sudske nagodbe u pogledu nekretnine, kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok, a posljedično tome uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i predaju u suposjed.
4. Na pripremnom ročištu je tužiteljica predložila i da se odredi prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja koja se vodi između istih stranaka pod poslovnim brojem P-255/2024 jer smatra da se radi o prethodnom pitanju za ovu parnicu, a tuženik se prekidu postupka protivi.
5. Sud je rješenjem odbio prijedlog za određivanje prekida postupka te odmah nastavio s raspravljanjem o glavnoj stvari budući da ishod ova parnica ne ovisi ni na koji način o ishodu parnice pod posl. brojem P-255/2024.
6. U postupku su pročitani: ugovor o kupoprodaji nekretnina od 16. listopada 2009., ugovor o kreditu sa sporazumom o osiguranju zasnivanjem založnog prava broj: 56620/09 od 2. prosinca 2009., elektronički zapis iz Matice vjenčanih, izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ispisi elektroničkih poruka od 9. svibnja 2024. i od 20. svibnja 2024., izvadci iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina]; presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj: P Ob-738/2024-3 od 10. listopada 2024., zapisnik Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini iz predmeta posl. broj: R1-64/2025-33 od 12. rujna 2025., rješenjem Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini posl. broj: R1-64/2025- 34 od 12. rujna 2025., očitovanje na podnesak predlagateljice stalnog sudskog vještaka za područje građevinarska i procjenu vrijednosti nekretnina CP, ing. građ u predmetu R1-64/2025, zapisnik Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini iz predmeta posl. broj: R1-64/2025-26 od 14. srpnja 2025. i zapisnik Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini iz predmeta posl. broj: P2554/2024-27 od 10. lipnja 2026.
7. Odbijen je dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanje stranaka jer to nije potrebno za utvrđivanje odlučni činjenica.
8. Neosnovani su i primarni i podredno postavljeni tužbeni zahtjevi.
9. Prema odredbi čl. 2. st. 1. ZPP-a, sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
10. Tužiteljica u primarno postavljenom tužbenom zahtjevu traži utvrđenje da je "ništetna i bez pravne valjanosti sudska nagodba sklopljena pred Općinskim sudom u Zlataru, Stalna služba u Krapini, pod posl. b. R1-64/2024 dana 12. rujna 2025. godine…a podredno i sve druge pravne radnje povezane sa sklopljenom sudskom nagodbom", a podredno postavljenim tužbenim zahtjevom traži poništenje te sudske nagodbe, a u oba posljedično traži uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i predaju u suposjed predmetne nekretnine.
11. Prema odredbi čl. 22. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", br. 59/2023), u izvanparničnom postupku stranke mogu sklopiti sudsku nagodbu uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupka.
12. Prema odredbi čl. 321. st. 1. ZPP-a, stranke mogu tijekom cijelog postupka pred parničnim sudom do njegovog pravomoćnog okončanja zaključiti nagodbu o predmetu spora (sudska nagodba), pa i tijekom postupka pred drugostupanjskim sudom do donošenja drugostupanjske odluke u povodu žalbe, a prema stavku 2. tog članka, nagodba se može odnositi na cio tužbeni zahtjev ili njego dio.
13. Prema odredbi čl. 322. st. 1. ZPP-a, sporazum o nagodbi unosi se u zapisnik, a prema stavku 2. tog članka, nagodba je zaključena kad stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik.
14. Prema pravnoj doktrini: "Sudska je nagodba sporazum koji sve ili samo neke od stranaka i/ili, eventualno treći, na temelju (prešutnog) sudskog odobrenja, zaključuju tijekom parničnog postupka (parnička sudska nagodba) ili nekog drugog sudskog postupka (neparnična sudska nagodba) potpisivanjem sudskog zapisnika u koji je taj sporazum unesen, kojim njegovi potpisnici u cijelosti ili djelomično uređuju svoje odnose u vezi s predmetom spora i/ili u povodu njega, a koji može imati (neke) učinke pravomoćne sudske odluke te, ako je njime utvrđena i obveza na neku činidbu, i ovršne isprave." (V, M: Građansko parnično pravo, Sudske odluke i sudska nagodba, IX. knjiga, Narodne novine d.d., Zagreb,, rujan 2013., str. 515), odnosno: "Sudska nagodba (poravnanje, res judicialiter transacta) je ugovor kojim stranke utvrđuju svoje građanskopravne odnose kojima mogu slobodno raspolagati, zaključenjem u pismenoj formi, u parnici ili izvan parnice, pred nadležnim sudom i dopušten od suda koji ima svojstvo pravomoćne presude i ako se njime utvrđuje obveza na neku činidbu, onda i svojstvo izvršne isprave. Sudska nagodba dovodi do okončanja parnice, odnosno do sprečavanja da do parnice uopće dođe. (O, C: Građansko parnično procesno pravo, Narodne novine, Zagreb, 1983., str.448-449).
15. Sudska nagodba je strogo formalni pravni akt koji se zaključuje pred sudom u formi sudskog zapisnika (čl. 322. ZPP-a), a ispunjenje tog formalnog zahtjeva, među ostalim pretpostavlja da sud unese u zapisnik tekst nagodbe koju stranke hoće zaključiti, odnosno da im pomogne u stručnom redigiranju njihove pravne volje; da još jednom, nakon što oni koji je hoće zaključiti pročitaju zapisnik, provjeri odgovara li u zapisnik unesen tekst nagodbe, onome što su htjeli, razumiju li što bi ona mogla značiti za njihova prava i obveze i kakvi su njezini pravni učinci te omogući onima koji ju hoće zaključiti da ju potpišu (V, op. cit. st. 588-599).
16. Konačno, sudska nagodba neposredno konstitutivno djeluje na okončanje parnice te je u procesnom smislu izjednačena s pravomoćnom sudskom odlukom (čl. 323. ZPP-a) te sud nakon njenog valjanog zaključenja (dakle, ako temeljem odredbe čl. 321. st. 5. ZPP-a ne donese rješenje kojim je ne dopušta), ne donosi više nikakvu odluku o zahtjevima stranaka.
17. Prema jedinstvenoj sudskoj praksi, sudsku je nagodbu moguće pobijati na utvrđenje ništetnosti ili na poništenje, ali za to je osnovna logička pretpostavka da sudska nagodba uopće postoji, odnosno da je upravo njome završen parnični ili izvanparnični sudski postupak.
18. Imajući u vidi sve navedeno, sud utvrđuje da u konkretnom slučaju izvanparnični postupka vođen među istim strankama radi razvrgnuća suvlasničke zajednice pod poslovnim brojem R1-64/2024 nije završen sudskom nagodbom pa stoga nije moguće sudsku nagodbu ni utvrditi ništetnom, ni poništiti.
19. Naime, iz zapisnika pod navedenim poslovnim brojem od 12. rujna 2025. vidljivo je da su stranke na tom ročištu postigle sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice ali taj sporazum nije uobličen u formi sudske nagodbe.
20. Naprotiv, nakon što je sadržaj tog sporazuma unesen u zapisnik, sud je donio i objavio rješenje o razvrgnuću suvlasničke zajednice, a nakon objave tog rješenja stranke su se odrekle prava na žalbu te je rješenje istog dana postalo pravomoćno i na taj je način izvanparnični postupak završen.
21. Činjenica da rješenje sadržajno odgovara postignutom sporazumu stranaka pri tome nije odlučna.
22. Budući da sudska nagodba u predmetu R1-64/2024 nije sklopljena, ni na koji način nije moguće usvojiti tužbeni zahtjev niti za utvrđenje ništetnosti, a niti za poništenje sudske nagodbe.
23. Dijelove tužbenih zahtjeva da se utvrdi ništenim i bez pravne valjanosti, odnosno poništi "… podredno i sve druge pravne radnje povezane sa sudskom nagodom", također nije moguće usvojiti, ne samo zato što sudska nagodba nije sklopljena i što su ti dijelovi tužbenih zahtjeva neodređeni, već i zato što bi oni suštinski podrazumijevali utvrđenje ništenosti, odnosno poništenje rješenja posl. broj: R1- 64/2024-34 od 12. rujna 2025. kojim je izvanparnični postupak dovršen, a što sud u ovom postupku nije ovlašten učiniti budući da sudske odluke može mijenjati, odnosno ukidati samo nadležni sud u povodu redovnih i izvanrednih pravnih lijekova, a ne u povodu tužbe u drugom predmetu.
24. Konačno, tužbeni zahtjevi za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog zahtjeva te za predaju nekretnine u suposjed, izravno su vezani uz (ne)osnovnost tužbenih zahtjeva za utvrđenje ništetnosti, odnosno poništenje sudske nagodbe pa su, iz već iznesenih razloga, i ti zahtjevi neosnovani.
25. Sukladno navedenom, odbijeni su i primarni i podredni tužbeni zahtjevi.
26. Budući da je tužiteljica u cijelosti izgubila parnicu, temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, naloženo joj je da tuženiku naknadi troškove postupka.
27. Tuženiku su, u granicama postavljenog zahtjeva, priznati troškovi zastupanja, prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", br. 138/2023., dalje: Tarifa), koji se sastoje od sastava odgovora na tužbu po tbr. 8/ u iznosu od 3.008,00 eura i zastupanja na ročištu 4. rujna 2026. po tbr. 9/1 u iznosu od 3.008,00 eura, s pripadajućim PDV-om u iznosu od 1.504,00 eura, pa je tužiteljici naloženo da mu na ime naknade troškova postupka plati ukupno 7.520,00 eura.
28. Na troškove je dosuđena i zakonska zatezna kamata od donošenja presude, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.
U Zlataru 21. rujna 2026.
S u d a c:
Damir Čižmek
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude je dopuštena žalba županijskom sudu u. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku od 15 dana.
DNA:
1. punomoćniku tužiteljice Dobriši Rubesu, odvjetniku iz Zagreba
2. punomoćnici tuženika Nedi Bahnjik, odvjetnici iz Zagreba
