Pn-1/2022-41

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Saši Rešetaru, kao sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice Lee Pihler, u pravnoj stvari tužitelja mlt. FB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po majci i zakonskoj zastupnici VB, a oboje zastupani po punomoćnici Tatjani Ostović, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ostović, Rakušić & Slovaček iz Osijeka, protiv tuženika Tehno-elektro d.o.o. iz Đakova, Augusta Cesarca 3, OIB: 11657560751, zastupanog po punomoćniku Domagoju Pejiću, odvjetniku iz Osijeka, uz umješača na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, zastupanog po punomoćniku Bojanu Nikoliću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, Pisarnica u Osijeku, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 16. rujna 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja, Tatjane Ostović, odvjetnice iz Osijeka, punomoćnika tuženika, Domagoja Pejića, odvjetnika iz Osijeka i punomoćnice umješača na strani tuženika, FBP, odvjetnice iz [adresa], a objave 21. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženom Tehno-elektro d.o.o. iz Đakova, Augusta Cesarca 3, OIB: 11657560751 isplatiti tužitelju mlt. FB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime povrede prava osobnosti iznos od 1.200,00 eur (slovima: tisućudvjestoeura), sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 13. rujna 2021. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju, na ime tuđe pomoći i njege iznos od 90,00 eur (slovima: devedeseteura), sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 13. rujna 2021. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju, na ime imovinske štete u vidu oštećenog mobilnog telefona iznos od 25,22 eur (slovima: dvadesetpeteuradvadesetdvacenta), sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 13. rujna 2021. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. U preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

V. Svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 5. srpnja 2021. oko 13,30 u [adresa] u [adresa], dogodio štetni događaj u kojem je pretrpio tešku tjelesnu ozljedu-prijelom lijeve ruke (nadlaktica) u gornjem dijelu ispod glavice ramene kosti. Do štetnog događaja došlo je na način da je vozeći bicikl došao do dijela otvorenog gradilišta (iskopavanje kanala i polaganje cijevi), kada su radnici tuženika izbacivali cijevi iz kanala te se zabio u iste, uslijed čega je zajedno s biciklom upao u kanal i zadobio predmetne ozljede zbog kojih je prevezen u hitni prijem KBC Osijek. Navedeni radovi na gradilištu predstavljaju opasnu djelatnost, a za štetu nastalu u vezi s opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te djelatnosti, osim ako se dokaže da ona nije uzrok štete, sukladno čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima. Odredba čl. 1064. ZOO- a propisuje da za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. U konkretnom slučaju tuženik nije poduzeo sve odgovarajuće mjere propisane Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18 - u nastavku teksta Pravilnik), budući da gradilište nije bilo vidno označeno odnosno zaštićeno ogradom. Nadalje, prema čl. 134. Zakona o gradnji, gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište, a u konkretnom slučaju cijevi iz kanala su izbacivane na pločnik umjesto na travnatu površinu, što je predstavljalo ugrozu za sve osobe koje su se kretale pločnikom. Nakon štetnog događaja tužitelj je 13. rujna 2021. podnio odštetni zahtjev osiguravajućem društvu koji je odbijen kao neosnovan, a odštetni zahtjev podnio je i izravno tuženiku 19. listopada 2021. na koji se tuženik nije očitovao. Predmetnim štetnim događajem tužitelju je prouzročena neimovinska šteta koja se ogleda u zadobivenim teškim tjelesnim ozljedama - prijelom lijeve ruke (nadlaktice) u gornjem dijelu ispod glavice ramene kosti, zbog kojih je tužitelj trpio tjelesne bolove (jakog, srednjeg i manjeg intenziteta i povremene bolove manjeg intenziteta), strah (primarni, sekundarni strah jakog, srednjeg i manjeg intenziteta) i duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti. Zbog potrebe mirovanja nije mogao obavljati poslove koje inače u svakodnevnom životu obavlja pa mu je trebala pomoć druge osobe koju su mu pružali članovi obitelji. Osim toga, tužitelj je pretrpio i imovinsku štetu u vidu oštećenog mobilnog telefona (razbijeno staklo ekrana) u iznosu od 380,00 kn koja je sanirana u Alpha servisu u Osijeku. Stoga tužitelj predlaže da se usvoji tužbeni zahtjev i naloži tuženiku isplatiti mu na ime neimovinske štete 20.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. rujna 2021. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva te iznos od 380,00 kn na ime imovinske štete sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. rujna 2021.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi kako osnovi tako i visini tužbenog zahtjeva, smatrajući da ne postoji njegova obveza naknade štete tužitelju.

3. Raspravnim rješenjem od 28. travnja 2022. sud je prihvatio sudjelovanje Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, kao umješača na strani tuženika, temeljem čl. 207. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25

- u nastavku teksta ZPP).

4. Podneskom od 27. veljače 2026. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka, potražujući na ime povrede prava osobnosti 2.506,47 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. rujna 2021., na ime tuđe pomoći i njege iznos od 300,00 eur za zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. rujna 2021. i na ime imovinske štete u vidu oštećenog mobilnog telefona iznos od 50,43 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. rujna 2021.

5. Tuženik je u daljnjem tijeku postupka ostao kod odgovora na tužbu i svih navoda.

6. Umješač je u daljnjem tijeku postupka ostao kod odgovora na tužbu i svih navoda, dodajući da je prilikom utvrđivanja potpunog činjeničnog stanja neophodno uzeti u obzir da je sama radnja tužitelja značajno doprinijela nastanku štetnog događaja, da je do pada tužitelja došlo prilikom naguravanja tužitelja i još jednog biciklista što je prethodilo padu.

7. U dokaznom postupku sud je saslušao z.z. tužitelja OB, svjedoke HB, KB, AB i JB te izvršio uvid u odštetnu dokumentaciju (list 5-10 spisa), medicinsku dokumentaciju na ime tužitelja (list 11-18 spisa), račun Alpha servisa od 12. srpnja 2021. (list 19 spisa), fotografije (list 42-44 spisa i 46-50 spisa), nalaz i mišljenje vještaka mag. ing. el. LB, od 25. srpnja 2025. (list 85-94 spisa), nalaz i mišljenje vještaka dr. sc. DB, dr. med. od 19. veljače 2026. (list 116-117 spisa).

8. Iz iskaza z.z. tužitelja, OB proizlazi da ga je sin nazvao na mobitel, plakao i vrištao, rekao da su krenuli na Olimpiju. Sjeo je u kombi i krenuo [adresa], jer je znao kojim putem idu na Olimpiju. Došao je pred kućni broj 48 u [adresa] i vidio parkiran jedan veliki kamion i vidio sina kako sjedi na stepenici od ulaza u kamion, a pored njega je stajao neki čovjek. Čovjek je bio vidno uplašen, izvan sebe, rekao mu je da se djetetu ništa nije desilo odnosno da je vjerojatno da je dijete uplašeno. Bilo je radnika koji su i dalje radili u tom kanalu koji je bio iskopan, vraćali su u kanal cijevi koje su se nalazile preko pločnika gdje ljudi trebaju prolaziti. Čovjek je rekao da je dijete s biciklom upalo u kanal pored njih dok su oni radili. Bicikl je poletio za sinom i pao je na sina. Oko tog kanala i rupe nije vidio nikakvu zaštitnu ogradu, niti zabranu prolaza, niti upozorenje da se radi o gradilištu. Uzeo je bicikl te ga stavio u kombi i otišli su u bolnicu. Iz tvrtke koja je izvodila radove nitko nije nazvao drugi dan da pita kako mu je dijete. On je njih nazvao i stupio u kontakt s poslovođom ČB i ĆB. ČB, uputio ga je na ĆB zaduženog za osiguranje koji mu je rekao da treba podnijeti odštetni zahtjev osiguravajućoj kući kod koje su osigurani, Euroherc osiguranje, ali da treba prvo završiti liječenje. Nakon što je obavio sve što je trebao sa sinom u bolnici, vratio se na mjesto štetnog događaja i vidio da ni nakon toga što se dogodilo, mjesto nije ograđeno, nije stavljena zaštitna ograda, cijevi su bile nabacane u kanal, a preko njih je bio nabacan pijesak, ali je kanal i dalje bio otvoren. U Euroherc osiguranju su zaprimili njegov odštetni zahtjev i rekli da se moraju obratiti toj tvrtki da se ista očituje. Nakon 15-ak dana od Euroherca su dobili odgovor da odbijaju odnosno otklanjaju odštetni zahtjev, jer tvrtka ne priznaje nikakav štetni događaj. Prilikom štetnog događaja, njegov sin je bio u društvu prijatelja, koji nisu pali u kanal, jer je ispred njegovog sina bila izbačena cijev preko koje je on pao u kanal.

9. Svjedok HB je iskazao da radi kod tuženika, da su 5. srpnja 2021. u [adresa] u [adresa] provlačili kablove za HEP. Bilo ih je četvero-petero na tim radovima. Već su bile iskopane rupe i onda se unutar buši i kroz rupe se provlače kablovi. Mjesto gdje su se izvodili radovi bilo je zatvoreno s trakama. Uz kolni ulaz je bila rupa kroz koju rupu su se gurali kablovi. Oko rupe su bili ljudi koji su pomagali da se kablovi provlače kroz te rupe. Inače je tu dosta prometno što se tiče kretanja pješaka. Vidio je da se neka djeca voze biciklima. Na toj strani je pješačka staza, a na drugoj strani ulice je biciklistička staza i pješačka staza. Bilo je dvoje djece. Bio je udaljen oko 100 metara od mjesta gdje se dogodila nezgoda. Vidio je da je nastao neki zastoj. Dečki koji su bili na toj rupi i koji su pomagali stroju za provlačenje kablova, nazvali su i rekli su da je neko dijete upalo u rupu. S obzirom da je bio zastoj, otišli su vidjeti što se dogodilo, međutim tamo više nije bilo ni djeteta ni bicikla, samo je vidio na tlu jednu bocu za vodu. Čuo je da je otac došao po dijete i da ga je odvezao u bolnicu. Mjesto na kojem se dogodila nezgoda je bilo označeno trakom. Iskop se radio na travnatoj površini. Ne sjeća se da su radnici koji su izvodili radove izbacivali na pločnik nekakve cijevi ili kablove. Ne sjeća se da je nešto bilo na pločniku , ne zna da li je dijete udarilo u nešto pa sletjelo u iskop. Bio je udaljen oko 100 – 150 metara od mjesta gdje se dogodio štetni događaj. Zaštitni znak radovi na cesti, bio je na samoj cesti. Bila je provučena zaštitna traka, ali kod kolnog ulaza bilo je mjesto gdje nije bilo zaštitne trake. Inače, kad se obavljaju takvi radovi, cijevi se ne izvlače iz kanala, jer se ne mogu izvući, već se samo kroz cijevi provlače kablovi, koji ostaju u tim cijevima.

10. Svjedok KB je iskazao da su 5. srpnja 2021. u [adresa] u [adresa] izvodili radove za tuženika provlačenjem kablova. Bilo je dosta ljudi na pločniku, a dva dečka su se vozila biciklima, jedan pored drugog, a jedan dječak je vozio jednom rukom, jer je u drugoj ruci držao sok. Djeca su se vozila po pločniku na kojoj strani nema ni biciklističke ni pješačke staze. Biciklistička staza se nalazi na suprotnoj strani ulice. Bio je dosta blizu i vidio je kada se to dogodilo. Dečki su se vozili jedan uz drugog i zapeli su volanom jedan za drugog i onda je jedan dečko pao u rupu koju su iskopali. Rupa je bila ograđena na način da su bile zabijene dvije šipke i između tih šipki je bila zavezana traka. Osim tih šipki i trake, čvršće ograde nije bilo. Gradilište je trajalo godinu i pol dana. Djeca su bila sama, nisu bila u pratnji odraslih. Dečki su pomogli da dečko izađe iz rupe, jer to nije bila baš duboka rupa, ali na njemu je bio bicikl. Odveli su ga do kombija i ne zna tko je zvao njegovog oca. Iz te rupe nisu izbacivali na pločnik nikakve kablove niti išta drugo, jer površina mora biti prohodna. Na travnatu površinu izbacivala se zemlja, kablovi ili ako je trebalo i neke druge stvari izbaciti iz rupe. Misli da je kod kolnog ulaza gdje se desio pad bila zaštitna traka . Taj dan se nije kopalo, vukli su se kablovi.

11. Svjedok AB iskazao je da se kritičnog događaja kopao rov za struju uz stazu u ulici za koju ne zna točno kako se zove. Sjeća se da je gradilište bilo ograđeno trakom upozorenja, to je traka širine 10-15 cm, najlon traka na kojoj je pisalo upozorenje za visoki napon ili nešto slično. Dvoje djece je dolazilo iz smjera Gornjeg grada i provukli su se ispod trake, koja je bila poprečno po pješačkoj stazi. Jedan od dječaka je bio na biciklu, za drugog se točno ne sjeća je li bio na romobilu ili ne, sjeća se da su se naguravali i da je dječak na biciklu upao u rov. On je sjedio u bageru i gledao što se događa i dijete izvukao van iz rova. Poslije su pozvali roditelje i misli da je otac došao po dijete. Dijete se udarilo, ne zna točno da li u ruku. Radovi su bili na zelenoj površini, između ceste i staze. Na stazu se nije ništa odlagalo. Nakon što mu je predočena fotografija na listu 50 spisa, iskazao je da je traka upozorenja koja je bila poprečno na pješačkoj stazi, bila dalje, odnosno udaljena od mjesta na kojem se dogodio štetni događaj, a na pješačkoj stazi na fotografiji nalazi se vibro ploča, to je stroj koji se vozi po potrebi, kao kosilica. Traka upozorenja je crvena traka s crnim slovima, ali se na fotografiji ne vidi pisano upozorenje. Zaštitne ograde nije bilo. Radovi su bili od pekare "Olimp" na Zelenom polju, prema Gornjem gradu, ne zna točno koliko metara, možda pedesetak metara. Ne zna da li je i gdje još bilo pješačkih prijelaza od pekare "Olimp", prema Gornjem gradu. Na mjestu štetnog događaja je počeo raditi otprilike dva tjedna prije nego što se dogodio. Radovi su se radili tako da se najprije odradi jedna dionica, a onda se nastavilo. Stroj koji se vidi na fotografiji nije bio kontinuirano na pločniku, nego se pomiče ovisno o radovima, jer bude u rovu, jer nabija zemlju. Na mjestu gdje je dijete upalo u rupu bilo je mjesta da se prođe biciklom, širina pločnika je oko 1,5 m. Ako bi se stavila tvrda ograda uzdužno i poprečno na mjesto gdje su radovi, vlasnici kuća ne bi mogli prolaziti. Zaštitna ograda može se staviti samo uzdužno, ali se takva ograda inače ne stavlja, odnosno ne bi imala smisla, jer ulaze ispred kuća odmah rade i zatrpavaju da bi stanari mogli ulaziti i izlaziti automobilima. Radio je kao strojar kod tuženika i nije se bavio ograđivanjem gradilišta. Već četiri godine ne radi kod tuženika.

12. Svjedokinja JB je iskazala da stanuje na adresi u [adresa] i da površno poznaje tužitelja, jer njezina djeca idu zajedno u školu s tužiteljem. Štetni događaj dogodio se ispred kućnog broja 48. Toga dana tužitelj je došao do njih i djeca su krenula prema Olimpiji, što znači iz smjera Gornjeg grada, prema Zelenom polju. Sjeća se da je gradilište bilo od njezinog broja ili možda malo dalje, pa sve do najveće rupe u koju je upao tužitelj, koji je tada imao 12 godina. Gradilište je bilo puno rupa i rupčaga, cijevi su bile vani na kolniku, a i mali strojevi su bili na stazi i parkirnim mjestima. Djeca su bila na biciklima i rekla im je da se drže njihove strane ulice, s obzirom da fizički nisu mogli prijeći na drugu stranu ulice, jer su bili radovi, bageri, strojevi na tom dijelu gdje bi oni eventualno mogli prijeći na drugu stranu ulice. Jedini sigurni pješački prijelaz je bio kod okretišta tramvaja na Zelenom polju. Nije vidjela kako je tužitelj točno i gdje pao, poslije ga je vidjela. Gradilište je bilo označeno trakama jedan dan, ali te trake su trajale samo jedan dan, jer su pale od vjetra, prometa, prolaska ljudi, tamo voze automobili, tramvaji. Rupe o kojima je govorila su bile na zelenoj površini, bliže pješačkoj stazi. Prvo ide cesta, pa tramvajska pruga, pa zelena površina i pješačka staza. Kada je rekla da su cijevi i strojevi bili na pločniku, mislila je da su bili na pješačkoj stazi. Sjeća se da kada su djeca išla na Olimpiju, da su cijevi bile na pješačkoj stazi. Kada je izašla iz kuće i ispratila djecu, vidjela je cijevi na pješačkoj stazi i rekla je djeci da idu tom stazom , jer je to sigurnije nego da prelaze na drugu stranu. Djeca su ju poslušala i išla putem kojim je rekla. Kada se dogodio štetni događaj, vidjela je cijevi i male strojeve na pješačkoj stazi. Nije sigurna, ali možda je prošlo oko pola sata od trenutka stradanja tužitelja do njenog dolaska na mjesto nesreće. U ulici postoji biciklistička staza, ali na drugoj strani ulice. Djeca su mogla otići i na drugu stranu prema Gornjem gradu, jer su od tamo i došli. Da su djeca otišla na drugu stranu, mogli su isto doći do Olimpije. Radovi su tekli tako da su se kanali iskopavali i zatrpavali.

13. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mag. ing. el. LB proizlazi da predmetno gradilište u [adresa] ispred kućnog broja 48 gdje se dogodio štetni događaj, nije bilo ograđeno u skladu sa zahtjevima čl. 134. Zakon o gradnji te s čl. 7. i Dodatkom V., dio A. - Opći minimalni zahtjevi za mjesta rada na gradilištu, Poglavlje 18. t. 18.1 Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima. Zakon o gradnji u čl. 134. definira način osiguranja gradilišta i to tako da sukladno st. 1. gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište. Ograđivanje gradilišta nije dopušteno na način koji bi mogao ugroziti prolaznike (st. 3.). Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti, odnosno izvršnosti te dozvole, datum prijave početka građenja, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (st. 4.). U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari (st. 5.). U poglavlju 3. nalaza navedeni su primjeri propisno označenog i ograđenog gradilišta (slike od broja 1. do broja 10.). Na fotodokumentaciji mjesta predmetnog događaja dostupnoj u spisu Pn-1/2022 (slike od broja 11. do broja 14. ovog nalaza) jasno je vidljivo da gradilište nije osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište kako je to propisano čl. 134. Zakon o gradnji.

14. Na ročištu 16. rujna 2026. vještak je naveo da je prema Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18) u čl. 3. st. 1. definiran pojam gradilišta, a u Dodatku I. tog Pravilnika navedeno je da pod privremena gradilišta spadaju građevinski radovi iskopavanja i zemljani radovi što je u ovom slučaju i bio predmet radova. Prema Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) u čl. 134. navedeno je da gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište što u ovom slučaju nije bilo, a što je vidljivo na fotodokumentaciji iz spisa. Primjeri koje je naveo u nalazu su samo način na koji se takvi radovi mogu zaštiti. Pod pojmom ograđeno podrazumijeva se neka vrsta fizičke barijere koja sprječava ulaz na gradilište. Traka služi kao psihička barijera, vizualna zaštita da je nešto potencijalno opasno, ali ona nije fizička ograda. Osim toga, kao što je vidljivo na priloženoj fotodokumentaciji u spisu, traka kao sredstvo ograđivanja nekog prostora nije primjereno sredstvo iz razloga što traka završi na podu i ne predstavlja nikakvu fizičku barijeru prema pristupu gradilištu. U svom nalazu i mišljenju pozvao se na činjenicu da gradilište mora biti ograđeno, ali nigdje nije izričito naveo da to mora biti isključivo metalna ograda. Zakon o gradnji u čl. 134. govori o tome da gradilište mora biti osigurano i ograđeno, ali ne definira se metodologija, materijal i drugo, a primjeri fotografija od 1-10 su samo primjeri načina ili postojećih načina na koji se neko gradilište može osigurati od ulaska trećih osoba. Na pitanje punomoćnika umješača što je uzrok gubitka stabilnosti tužitelja, vještak je odgovorio da to nije bio predmet vještačenja. Gradilište je bilo uočljivo trećim osobama i štetni događaj se zbio po danu. Predmet vještačenja je bio da li je gradilište bilo propisano ograđeno. Nije bitno jesu li se u trenutku štetnog događaja izvodili radovi ili ne, gradilište svejedno mora biti propisno ograđeno. Predmet vještačenja nije bilo mjesto pada tužitelja. Na pitanje da li su se radovi odvijali na nogostupu, vještak je naveo da je prema fotografiji broj 13 i 14 vidljivo da se nalazi radnik na gradilištu te da se vibro ploča nalazi na nogostupu. Na fotografijama u spisu nije vidljivo da je prokopan nogostup. Nije mogao izaći na mjesto događaja kada se štetni događaj dogodio 2022. Na osnovi fotodokumentacije u spisu naveo je da prolaznici nisu bili sigurni ukoliko su se kretali nogostupom iz razloga što su se kako je to vidljivo na slici 14 na sredini nogostupa nalazili građevinski strojevi. Na slici 13 je vidljiva zaštitna traka koja se nalazi na nogostupu, dakle postoji opasnost da se netko zaplete. Isto tako na slici 14 je vidljivo da zemlja od iskopa se nalazi jednim dijelom i na nogostupu. Nije mu poznata širina gradilišta između pločnika i ceste. Na pitanje punomoćnika umješača da li bi ograda na gradilištu spriječila pad tužitelja, vještak je naveo da bi ograda spriječila pad, a na pitanje da li je tužitelj imao dovoljno sigurnog prolaza nogostupom za nastavak kretanja biciklom pored gradilišta, vještak je naveo da se prema fotodokumentaciji i to slike 13 i 14 nalaza, može zaključiti da je na pojedinim dijelovima nogostup bio sužen zbog građevinskog stroja koji se nalazio postavljen na sred nogostupa te trake za označavanje i zemlje na nogostupu.

15. Nalaz i mišljenje vještaka sud prihvaća u cijelosti, jer je logičan, objektivan i u skladu s pravilima struke. Naime vještak je vrlo jasno naveo i pojasnio da sukladno čl. 134. Zakona o gradnji, gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište te da pojam ograđeno podrazumijeva fizičku barijeru koja sprječava ulaz na gradilište, dok traka (koja je bila postavljena u konkretnom slučaju) služi samo kao psihička barijera, vizualna zaštita da je nešto potencijalno ograđeno. Osim toga, traka nije primjereno sredstvo za ograđivanje prostora, jer može pasti na pod, nije fizička barijera koja sprječava pristup gradilištu. Iako vještak ne navodi da ograda na gradilištu mora biti isključivo metalna, jasno je da gradilište mora biti ograđeno, što znači kao što je gore rečeno fizičkom barijerom, a ne trakom. Zadatak vještaka u konkretnom slučaju nije bio utvrđivati što je uzrok gubitka stabilnosti tužitelja, niti da li su se u trenutku štetnog događaja izvodili radovi ili ne, jer gradilište u svakom slučaju mora biti propisno ograđeno. Predmet vještačenja nije bilo mjesto pada tužitelja, niti to da li je vještak bio prisutan kada se štetni događaj dogodio, jer se štetni događaj dogodio 2021., a vještačenje je provedeno tek 2025. Osim toga, vještak je naveo da prolaznici nisu bili sigurni ako su se kretali nogostupom, jer su se prema fotografijama priloženim u spis na sredini nogostupa nalazili građevinski strojevi, a što su potvrdili i ispitani svjedoci AB i JB. Pored toga, vještak je naveo da je na pojedinim dijelovima nogostup bio sužen zbog građevinskog stroja koji se nalazio postavljen na sredini nogostupa te trake za označavanje i zemlje na nogostupu. Dakle, sud nalazi da je vještak konkretno objasnio zbog čega predmetno gradilište nije bilo ograđeno na propisani način te zbog čega nogostup nije bio siguran za prolaznike.

16. Iz priložene medicinske dokumentacije i nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka doc.dr.sc. DB, dr.med. proizlazi da je tužitelj stradao 5. srpnja 2021. prilikom pada s bicikla u otvoreni dio gradilišta. Pregledan je i ambulantno liječen u Centru objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC Osijek, te je upućen na daljnje ambulantno liječenje po dječjem kirurgu. Kontrole dječjeg kirurga i traumatologa obavlja uredno. 6. rujna 2021. završeno je liječenje. Liječenje je provedeno uredno. Tužitelj je liječen pod dijagnozom prijelom ispod glave lijeve nadlaktične kosti što je kvalificirano kao teška tjelesna ozljeda. Tužitelja je i osobno pregledao, te je iz kliničkog statusa izdvojio: pokreti lijevim ramenom slobodni, ponekad terminalno ograničeni. Žali se na bolove prilikom većih opterećenja lijevog ramena. Vještak je mišljenja da je umanjenje životne i radne sposobnosti kod ovakve povrede s posljedicama od 2,5%. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta 1 dan, bolove srednjeg intenziteta 7 dana, a bolove blagog intenziteta ukupno još 14 dana. Povremene bolove slabijeg intenziteta koji su nakon toga zaostali, a postojat će doživotno, ubrojio je u postotak umanjenja životne i radne sposobnosti. Primarni strah jakog intenziteta trajao je vrlo kratko za vrijeme nezgode i neposredno nakon nje. Sekundarni strah srednje jakog intenziteta trajao je 1 dan, a strah blagog intenziteta trajao je još 7 dana. Strah nije ostavio trajne posljedice. Potrebu za tuđom njegom i pomoći tužitelj je imao 30 dana u trajanju od 2 sata dnevno za vrijeme nošenja imobilizacije. Kod tužitelja ne postoji naruženost.

17. Na ročištu 2. lipnja 2026. vještak je u cijelosti ostao kod nalaza i mišljenja pojašnjavajući da će tužitelj ponekad imati ograničene pokrete lijevim ramenom s obzirom na opterećenje koje se izvrši na rame.

18. Nalaz i mišljenje vještaka sud prihvaća u cijelosti, jer je logičan, objektivan i u skladu s pravilima struke, a stranke na isti nisu imale primjedbi.

19. Uvidom u odštetnu dokumentaciju utvrđeno je da je tužitelj kao oštećenik podnio 13. rujna 2021. prijavu i zahtjev za naknadu štete Euroherc osiguranju d.d. kao osiguravatelju tuženika koji zahtjev je odbijen kao neosnovan te izravno tuženiku 19. listopada 2021.

20. Uvidom u račun Alpha servis od 12. srpnja 2021. utvrđeno je da je popravak stakla ekrana mobitela Apple Iphone 7 iznosio 380,00 kn.

21. Sud je odbio prijedlog umješača za provođenje prometnog vještačenja na okolnost da li se tužitelj mogao odnosno smio kretati odnosno voziti bicikl pločnikom te što je bio uzrok njegovog prelaska na gradilište, smatrajući da isto nije potrebno.

22. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i u međusobnoj vezi, sud nalazi tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

23. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege te popravka mobitela.

24. Sporna je osnova i visina štete.

25. Odredbom čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23 i 69/26 - u nastavku teksta ZOO), propisano je da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću, smatra da potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete. Odredbom čl. 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi, a odredbom čl. 1067. st. 1. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

26. Sporno je da li su radnje tuženika u konkretnom slučaju predstavljale opasnu djelatnost.

27. Naime, nesporno je da je tuženik u konkretnom slučaju obavljao radove odnosno provlačio kablove za HEP što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka HB, KB i AB. Radovi su se obavljali na travnatoj površini koja se nalazila između pješačke staze i ceste, a što je vidljivo i iz priloženih fotografija u spis.

28. Svjedok KB, čiji iskaz sud u cijelosti prihvaća, opisao je na koji način je došlo do štetnog događaja odnosno kako je tužitelj upao u rupu na gradilištu vozeći bicikl po pločniku zajedno s drugim dječakom pri čemu su volanom zapeli jedan za drugoga te je tužitelj pao u rupu koju su iskopali radnici tuženika. Osim toga, svjedok AB je iskazao da je dvoje djece dolazilo iz smjera Donjeg grada i da su se provukli ispod trake, da je jedan od dječaka bio na biciklu, da su se naguravali i da je dječak na biciklu upao u rov, što je svjedok vidio s obzirom da je sjedio u bageru i gledao što se događa te kasnije izvukao dječaka iz rova.

29. Ostali saslušani svjedoci nisu bili neposredni očevici događaja.

30. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka mag.ing.el. LB, predmetno gradilište na kojem se dogodio štetni događaj nije bilo ograđeno u skladu sa čl. 134. Zakona o gradnji kojim je propisano da gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište. U konkretnom slučaju nesporno je da je gradilište bilo označeno trakom što je vidljivo iz priloženih fotografija u spisu i što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka. U svom nalazu i mišljenju vještak je naveo primjere propisno označenog i ograđenog gradilišta (čvrstom ogradom i znakovima) koje je usporedio s fotodokumentacijom mjesta štetnog događaja na kojoj je jasno vidljivo da gradilište nije bilo osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište. Na ročištu 16. rujna 2026. vještak je vrlo detaljno objasnio razliku između čvrste ograde i trake koja je bila postavljena u konkretnom slučaju te je otklonio sve nejasnoće kako je već ranije navedeno u odlomcima 14. i 15. presude.

31. S obzirom na nalaz i mišljenje vještaka, za zaključiti je da tužitelj ne bi upao u rupu odnosno da ne bi došlo do štetnog događaja na opisani način, da je gradilište bilo propisno označeno odnosno ograđeno čvrstom ogradom.

32. Kako je tužitelj dokazao da je do ozljede došlo zbog nepropisno ograđenog gradilišta odnosno da su radovi tuženika predstavljali opasnu djelatnost za koju sukladno čl. 1064. ZOO-a odgovara tuženik, sud nije provodio dokaz prometnim vještačenjem na okolnost na koji je način došlo do štetnog događaja odnosno na okolnost da li se tužitelj smio kretati odnosno voziti bicikl pločnikom. Pri tome je sud imao u vidu i odredbu čl. 215. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20) kojim je propisano da biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina. U vrijeme štetnog događaja tužitelj je imao 12 godina, što znači da se nije niti smio kretati cestom biciklom, već se morao kretati pločnikom.

33. Međutim, imajući u vidu da je tužitelj samoinicijativno vozio bicikl pločnikom pored kojeg su na travnatoj površini bili radovi tuženika, što nije moglo ostati nezamijećeno s obzirom na zaštitnu traku, radne strojeve i radnike koji su u tom trenutku bili na mjestu događaja, a da nije prešao na drugu stranu ulice na kojoj je prema iskazima ispitanih svjedoka bila čak i biciklistička staza, da je vozio bicikl zajedno s drugim dječakom, da su se pri tome naguravali, što također proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka, sud nalazi da je tužitelj doprineo nastanku štete u visini od 50%, sukladno čl. 1092. st. 1. ZOO-a. Osim toga, sud nalazi da je tužitelj mogao prijeći na drugu stranu ulice i na isti način doći do odredišta što proizlazi i iz iskaza svjedokinje JB koja je iskazala da su djeca mogla doći do Olimpije i da su otišla na drugu stranu, ali nisu prešli cestu, jer ih je ona osobno uputila da idu stranom ulice na kojoj su radovi.

34. Budući da je medicinskim vještačenjem utvrđeno da je tužitelj zadobio ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, sud je utvrdio da je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno čl. 1046. u vezi s čl. 19. ZOO-a.

35. Odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama, koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2. ZOO-a).

36. Prema nalazu i mišljenju vještaka doc. dr. sc. DB dr. med., tužitelj je pretrpio bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 7 dana, lakog intenziteta 14 dana. Prema Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete (Vrhovni sud Republike Hrvatske – Su-IV- 47/2020-5 od 15. lipnja 2020. – u nastavku teksta Orijentacijski kriteriji), sud smatra da tužitelju po tom vidu štete pripada iznos od ukupno 1.200,00 eur, što s obzirom na doprinos tužitelja od 50% iznosi 600,00 eur.

37. Prema nalazu i mišljenju vještaka kod tužitelja postoji smanjenje životne aktivnosti za 2,5%, pa tužitelju prema Orijentacijskim kriterijima za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti pripada 1.000,00 eur, što s obzirom na doprinos tužitelja od 50% iznosi 500,00 eur.

38. Prema nalazu i mišljenju vještaka kod tužitelja ne postoji naruženost.

39. Prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelj je pretrpio primarni strah jakog intenziteta vrlo kratko za vrijeme nezgode i neposredno nakon nje. Sekundarni strah srednjeg intenziteta trajao je 1 dan, a blagog intenziteta još 7 dana. Strah nije ostavio trajne posljedice. Prema Orijentacijskim kriterijima sud smatra da tužitelju po tom vidu štete pripada iznos od ukupno 200,00 eur, što s obzirom na doprinos tužitelja od 50% iznosi 100,00 eur.

40. Dakle, za povredu prava osobnosti tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od ukupno 1.200,00 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva 13. rujna 2021. do isplate sukladno čl. 1103. ZOO-a po stopi sukladno čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

41. U odnosu na naknadu imovinske štete, sud je prema nalazu i mišljenju vještaka utvrdio da su tužitelju tuđa njega i pomoć bili potrebni za vrijeme nošenja imobilizacije u trajanju od 30 dana, 2 sata dnevno. Stoga sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada za ovaj vid štete u iznosu od 180,00 eur, što s obzirom na doprinos tužitelja od 50% iznosi 90,00 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. rujna 2021. do isplate po stopi sukladno čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

42. U odnosu na naknadu imovinske štete na mobitelu tužitelja, sud je prema priloženom računu Alpha servisa utvrdio da tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 50,43 eur (380,00 kn), što s obzirom na doprinos tužitelja od 50% iznosi 25,22 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. rujna 2021. do isplate po stopi sukladno čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

43. Preostali dio tužbenog zahtjeva iznad dosuđenog iznosa odbijen je kao neosnovan.

44. Odluku o trošku sud je donio na temelju čl. 154. st. 5. ZPP-a, budući da su stranke uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima.

45. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Osijek, 21. rujna 2026.

Sudac

Saša Rešetar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka. Žalba se podnosi pisanim putem, putem ovog suda, nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. tužitelju putem punomoćnika

2. tuženiku putem punomoćnika

4. umješaču putem punomoćnika