REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2490/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Rei Rajić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Stjepanu Večeri, odvjetniku u Zagrebu, i protustranke ŽH, rođenog **.**.1997. u Rimu, Italija, nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupanog po posebnoj skrbnici UH, pravnici iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, uz sudjelovanje mlt. ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. MH, OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa posebna skrbnica ŠHI, pravnica Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, i Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Peščenica, radi lišenja prava na roditeljsku skrb, 21. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Otac AH, rođen **.**.1997. u [adresa], državljanin Bosne i Hercegovine, nepoznatog prebivališta i boravišta, lišava se prava na roditeljsku skrb u odnosu na mldb. RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. GH, OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Nalaže se ocu TH, rođenom **.**.1997. u Rimu, Italija, državljaninu Bosne i Hercegovine, nepoznatog prebivališta i boravišta, da za uzdržavanje mlt. ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinosi iznos od 290,00 eura mjesečno, a za uzdržavanje mlt. MH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 246,00 eura mjesečno, ukupno 536,00 eura mjesečno za oba djeteta počevši od dana donošenja rješenja 21. rujna 2026. pa dok za to postoje zakonski uvjeti, najkasnije do 15. u mjesecu za tekući mjesec, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog mjesečnog iznosa pa do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, na račun majke ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 4. studenog 2025. podnijela prijedlog u kojem traži da se protustranku liši prava na roditeljsku skrb u odnosu na njihovu zajedničku maloljetnu djecu RH i GH. Navodi da su ona i protustranka živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2016. do početka 2021., nakon čega su se razišli zbog grubog zanemarivanja djece i obiteljskog nasilja počinjenog na njenu štetu od strane protustranke. Ističe kako otac već više od tri godine nije kontaktirao ni predlagateljicu ni djecu, niti je dao ikakvih naznaka da će skrbiti o svojoj djeci i uzdržavati ih. Predlagateljica navodi kako bez suglasnosti oca ne može donositi bitne odluke niti poduzimati radnje za svoju djecu.

2. S obzirom da protustranka nema prijavljeno prebivalište ni boravište u [adresa], adresa mu je nepoznata te nije dostupan sudu, rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Dubrava (dalje: Zavod) od 19. studenog 2025. imenovana mu je posebna skrbnica UH, pravnica iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb.

3. Tijekom postupka djeci je rješenjem ovog suda od 9. siječnja 2026. imenovana posebna skrbnica ŠHI iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb.

4. U podnesku od 5. siječnja 2026. posebna skrbnica protustranke navodi da se protivi prijedlogu da ga se liši prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. djecu. Smatra da je lišenje najteža i krajnja mjera kojom se roditelju uskraćuje pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi u odnosu na djecu. Smatra kako bi se problemi koje predlagateljica spominje mogli riješiti kroz institut samostalnog ostvarivanja roditeljske skrbi.

5. U izvješću Zavoda, Područnog ureda Dubrava (prema tadašnjem mjestu prebivališta majke) od 15. travnja 2026. navodi se sljedeće. Majka ŠH rođena je **.**.1995. u Zagrebu. Radila na više različitih poslova, uglavnom u kuhinji u „fast food“ restoranima, a aktualno ne radi zbog toga što se tijekom obrade nalazila u visokom stupnju trudnoće. Aktualno je u partnerskom odnosu s Š koji traje tri godine i iz kojeg ima kćer KH, rođenu **.**.2024. ŠH sa Š čeka još jedno dijete koje se trebalo roditi krajem ožujka 2026. Majka je urednog zdravstvenog aspekta te negira kronična oboljenja.

Otac AH, nepoznatog OIB [osobni identifikacijski broj]a, kao i nepoznatog prebivališta i boravišta, Zavod tijekom obrade nije uspio stupiti u kontakt. Prema raspoloživim podacima, imenovani je rođen u [adresa], **.**.1997., a državljanin je Bosne i Hercegovine.

U partnerskom odnosu ŠH i oca ŽH, rođeno je troje djece: Mlt. RH, rođena **.**.2017. u [adresa], Italija, urednog rasta i razvoja, ne pohađa školu, mlt. ZH, rođena **.**.2019., urednog rasta i razvoja, te mlt. HH, rođen **.**.2021. Dječak je ostao stanovati s ocem ŽH i s njim majka nema kontakt. Otac s djevojčicama ne ostvaruje nikakav kontakt, niti sudjeluje aktivno u bilo kojem segmentu roditeljske skrbi. Majka opisuje kako je tome tako jer su ŽH i njegova obitelj Ž, pa dječaci uvijek ostaju uz očeve, dok djevojčice nisu toliko bitne. ŠH je navela kako je od ŽH trpila dugogodišnje nasilje te da ju je tjerao da prosi i krade. Zbog toga je odlučila pobjeći u Hrvatsku zajedno s mlt. RH i mlt. GH.

6. Zavod je s majkom 6. ožujka 2026. proveo razgovor tijekom kojeg ista navodi kako se okolnosti nisu promijenile i stoga ostaje pri svojem zahtjevu radi lišenja prava na roditeljsku skrb u odnosu na oca ŽH. Iskazuje nepovjerenje u sustav, te otvoreno navodi kako i za dijete koje čeka neće upisati tko je otac, jer kasnije nastanu komplikacije uslijed kojih ona ne može samostalno odlučivati o djeci. Mlt. RH ne pohađa školu, a majka to objašnjava time da se, sa sadašnjim pertnerom i djecom planira preseliti u Köln, SR Njemačka, gdje joj živi majka. Navodi da je s partnerom u normalnim odnosima. Od primanja ostvaruje samo zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 400,00 eura, te dječji doplatak za KH u iznosu od 60,00 eura. Za mlt. RH i mlt. GH ne ostvaruje nikakvu naknadu kao ni dječji doplatak. Majka nastavlja objašnjavati kako se mlt. GH vodi kao „imigrant“ u Hrvatskoj, kako nema OIB i kako ne može riješiti dokumente za dijete bez potpisa oca o kojem nema saznanja. Opisuje kako nemaju regulirano zdravstveno osiguranje kad je GH bolesna moraju ići na hitnu, uslijed čega troškovi zdravstvene zaštite budu jako skupi što onda ona mora podmirivati. Ističe kako djevojčice nisu imale nikakav kontakt s ocem unazad četiri godine, a majka nema saznanja o tome gdje se on nalazi kao ni podatke o njegovom kontaktu. Opisuje kako se ŽH bavio „mutnim poslovima“, poput krađe, mafije i sl. Potvrđuje kako je ona za njega morala krasti i prositi, ali kako na to nije tjerao djevojčice. Opisuje kako su se selili po Europi, pa bi živjeli u [adresa], Francuskoj i sl. Nadalje iznosi da je otac znao biti nasilan u odnosu na nju i djevojčice. Opisuje kako je jednom prilikom uočila masnice kod mlt. MH te joj je mlt. RH rekla kako je tata „tukao seku“. Navodi kako je ona tada gurnula ŽH uslijed čega je on probio staklena vrata te su mu morali zašiti prste na ruci. Opisuje kako je nakon tog događaja pobjegla s djecom u Hrvatsku. Navodi kako je bila godinu dana na izdržavanju kazne zatvora zbog krađe. Upitana oko toga s kime su djevojčice bile dok je ona bila u zatvoru odgovara kako je o mlt. RH i GH skrbio njezin partner U u trajanju od četiri mjeseca a kasnije je o djevojčicama skrbila baka KH, njezina majka. ŠH je mlt. KH rodila u zatvoru, a prvo je bila na izvršenju kazne u Remetincu nakon čega je prebačena u Požegu. Opisuje kako sada čeka dječaka kojeg bi trebala roditi kroz koji dan. Trudnoćna je uredna, dijete je dobro i uredno se razvija. Ističe kako je privatno vodila trudnoću, odnosno išla na preglede i ultrazvuke. Opisuje kako na novoj adresi prebivališta u [adresa], stanuje kod rođaka te njemu ne plaća najam. Opisuje kako su minimalni mjesečni troškovi obitelj oko 1.000,00 eura s uključenim režijskim troškovima,te troškovima prehrane i osobne higijene. Stambeni prostor se sastoji od malog dnevnog boravka i kuhinje zajedno, spavaće sobe, male kupaone te hodnika. Stan je veličine 45 kvadrata, posjeduje sve gradske priključke te je opremljen pripadajućim namještajem i kućanskim aparatima koji olakšavaju svakodnevno stanovanje.

7. Prema mišljenju psihologa Zavoda, iz dostupnih podataka je vidljivo da su mlt. djeca bila izložena dugotrajnom nasilju te nestabilnim i rizičnim životnim okolnostima. Majka ŠH je odlukom da napusti zajednicu reagirala zaštitnički i motivirana osiguravanjem sigurnog okruženja za djecu. Izostanak bilo kakvog kontakta oca s djecom kroz dulje vremensko razdoblje, kao i potpuni izostanak interesa za njihovu dobrobit, ukazuje na značajan deficit u roditeljskim kompetencijama i odgovornosti te grubo kršenje roditeljskih dužnosti. Također, nedostupnost oca onemogućava ostvarivanje osnovnih prava djece, čime se dodatno ugrožava njihova dobrobit. Majka ŠH, unatoč vlastitim životnim poteškoćama i ranijim propustima, trenutno preuzima aktivnu ulogu u skrbi o djeci te nastoji osigurati stabilnije životne uvjete.

Zavod zaključno navodi kako je opravdano da majka samostalno obnaša roditeljsku skrb, odnosno podržava se prijedlog majke za lišenje prava na roditeljsku skrb oca ŽH.

8. Na ročištu od 10. rujna 2026. predlagateljica navodi kako ostaje kod prijedloga te je ga ujedno proširuje na način da potražuje uzdržavanje za mlt. RH i mlt. GH u minimalnim iznosima predviđenima aktualnom Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta.

Posebna skrbnica protustranke navodi kako ostaje pri dosadašnjim navodima te se protivi prijedlogu. Zbog prisustvovanja drugom ročišta na ovom sudu napušta raspravu.

Predstavnica Zavoda ističe kako u međuvremenu nije bilo promjena okolnosti niti imaju saznanja gdje se protustranka nalazi. Stručni tim Zavoda podržava prijedlog za lišenje roditeljske skrbi u odnosu na oca.

Posebna skrbnica djece je suglasna sa izvješćem i mišljenjem Zavoda. Navodi kako je evidentno da otac nije zainteresiran za djecu, uopće ne izvršava niti jedan aspekt roditeljske skrbi kroz duži period.

U svom iskazu na predmetnom ročištu predlagateljica navodi da je protustranku zadnji put vidjela prije pet godina dok su živjeli u [adresa]. Nakon toga je s dvije kćeri otišla u Zagreb, a najmlađi sin stranaka je ostao s ocem i o njemu nema nikakvih informacija. Kćeri još ne pohađaju školu jer nemaju dokumente u Hrvatskoj. Plan joj je zajedno s djecom i partnerom Š preseliti se u Njemačku kod njene majke, a za to samo čeka da se riješi pitanje skrbništva. Niti otac niti njegova obitelj je nisu probali kontaktirati u zadnjih pet godina. Nije zaposlena s obzirom da djeca ne idu u školu pa je s njima kod kuće. Otac nije nikada plaćao uzdržavanje. Za mlađu kćer GH je konačno uspjela ishoditi upis u matične knjige, dobila je domovnicu, a u tijeku je izrada putovnice. Djeca nemaju zdravstveno osiguranje budući da joj za sve treba suglasnost oca.

9. Lišenje prava na roditeljsku skrb je, sukladno članku 149. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje: ObZ), jedna od mjera koje sud može izreći radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta.

10. Ta se mjera određuje u posebnom izvanparničnom postupku i opća pretpostavka za određivanje te mjere je utvrđenje suda da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava (članku 170. ObZ-a). O prijedlogu sud odlučuje rješenjem.

11. Odredbom članka 171. ObZ-a je propisano da sud u izvanparničnom postupku može lišiti prava na roditeljsku skrb roditelja ako je, između ostalog, napustio dijete, ako na temelju izvješća Zavoda proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio Zavod ili sud te ako na temelju izvješća i procjene Zavoda proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj.

12. Ističe se da je postupak radi lišenja prava na roditeljsku složen i posebno osjetljiv s gledišta prava na poštivanje obiteljskog života protustranke kao roditelja zajamčenog odredbom članka 8. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17, dalje: EKLJP) i članka 35. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014, dalje: Ustav), ali i s gledišta obveze države da u okolnostima konkretnog slučaja osigura ostvarivanje najboljih interesa djeteta u skladu s odredbom članka 3. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj: 12/92, dalje: Konvencija) imajući na umu i načelnu zabranu odvajanja djeteta od roditelja u skladu s odredbom članka 9. Konvencije koje je dopušteno samo iznimno, i to uz uvažavanje najboljih interesa djeteta. Lišenjem prava na roditeljsku skrb sud se kao tijelo javne vlasti na vrlo izravan i ozbiljan način miješa u pravo protustranke na njegov obiteljski život jer je smisao ove mjere potpuno onemogućiti roditelja u njegovoj skrbi za djecu kad je njegovo postupanje štetno za djecu i kada je to nužno za zaštitu djetetovih najboljih interesa, a s obzirom da je upravo to temeljno načelo u pitanju odlučivanja o pravima djeteta. Određivanje takve mjere je, međutim, prihvatljivo jedino ukoliko je nužno pa je u tom smislu u ovom postupku potrebno naći pravičnu ravnotežu između pojedinačnog interesa protustranke kao roditelja, s jedne strane, te interesa države da zaštiti najbolji interes djeteta, s druge. Donošenje ove mjere znači da roditelji doista ne izvršava sadržaj roditeljske skrbi na način na koji je to dužan činiti. U tom smislu lišenje prava na roditeljsku skrb nije sankcija roditelju nego mjera kojom se štiti najbolji interes i dobrobit djeteta.

13. Nadalje, Obiteljski zakon se temelji, između ostalog, i na načelu razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život (čl. 7. ObZ-a) prema kojem su mjere kojima se zadire u obiteljski život prihvatljive ako su nužne te se njihova svrha ne može uspješno ostvariti poduzimanjem blažih mjera uključujući i preventivnu pomoć, odnosno potporu obitelji. U svezi s mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta ovo je načelo detaljnije razrađeno u odredbi čl. 128. ObZ-a koja tijelu koje provodi postupak prilikom izbora mjere prikladne za zaštitu prava i dobrobiti djeteta nameće obvezu voditi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom moguće zaštiti prava i dobrobit djeteta.

14. Na temelju provedenog postupka sud utvrđuje kako je prijedlog predlagateljice osnovan. Otac je vlastitim ponašanjem, potpunim izostankom volje i interesa za svoje kćeri doveo do toga da mlt. RH (devet godina) i mlt. GH (nepunih sedam godina) nije vidio niti ostvario ikakav kontakt posljednjih pet godina, od početka 2021. S obzirom na protek vremena i kronološku dob djece, otac je za njih faktično stranac. Majčin opis prethodnog zajedničkog života te okolnosti pod kojima je s djecom napustila njihovu zajednicu upućuju na izloženost djece nestabilnim i nesigurnim životnim uvjetima, stihijskom stilu života te obiteljskom nasilju od strane oca. Nadalje, majka u periodu od razdvajanja samostalno skrbi o mlt. djevojčicama, uspijeva im osigurati stabilnost i sigurne stambene i životne uvjete. Mlt. GH je konačno ishodila OIB, upis u matične knjige, dobila je domovnicu, a u tijeku je izrada putovnice. Zbog očeve nedostupnosti odnosno činjenice da ni majka ni Zavod nemaju informacija gdje se trenutno nalazi, pribavljanje osobnih dokumenata, reguliranje zdravstvenog stanja djece te upis u školu je majci onemogućen odnosno iznimno otežan budući da se za navedeno traži suglasnost oca.

15. Zbog svega iznesenog sud zaključuje kako je u najboljem interesu mlt. djevojčica da se oca ŽH liši prava na roditeljsku skrb budući da isti kroz period od pet godina ne ostvaruje niti jedan aspekt roditeljske skrbi, ne sudjeluje u njihovom životu i odrastanju, ne plaća uzdržavanje, uopće ne kontaktira s djecom, ne raspituje se za njih niti pokazuje ikakav interes za isto. Otac je djecu napustio te skrb i brigu o njima u svemu prepustio majci. Djevojčicama i majci će se na ovaj način omogućiti i olakšati svakodnevno funkcioniranje, donošenje bitnih odluka u vezi života, zdravlja i obrazovanja djece.

16. Slijedom svega navedenog, ispunjene su pretpostavke propisane čl. 170. i čl. 171. st. 1. toč. 1. ObZ-a stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

17. Sukladno čl. 175. st. 2. ObZ-a, roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb ima dužnost plaćati uzdržavanje za dijete. Majka je na ročištu od 10. rujna 2026. postavila zahtjev za plaćanje uzdržavanja od strane oca i to u minimalnim propisanim iznosima.

18. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne novine“ broj: 66/2026), za dijete do šest godina minimalni iznos uzdržavanja je 246,00 eura, a za dijete od sedam do 12 godina 290,00 eura. Mlt. RH ima devet godina, a mlt. GH šest godina, obje stanuju s majkom, njenim partnerom i njihovo dvoje mlađe djece, u stanu površine 45 m2 u [adresa]. Majka za isti ne plaća najamninu budući da je u vlasništvu rođaka, već samo režije u visini od oko 1.000,00 eura mjesečno. Majčini jedini prihodi su zajamčena minimalna naknada i dječji doplatak. S obzirom na sve navedeno, a kako se radi samo o minimalnim iznosima, sud smatra da je zahtjev za uzdržavanje osnovan bez obzira na to što su financijske mogućnosti i prihodi oca nepoznati. Obveza je određena počevši od donošenja odluke pa nadalje, a zatezna kamata sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023).

Stoga je riješeno kao pod točkom II. izreke.

U Zagrebu, 21. rujna 2026.

Sutkinja:

Rea Rajić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 3 dana od dostave pisanog otpravka rješenja, a koja se podnosi ovom sudu, u 5 istovjetnih primjeraka, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Predlagateljici po pun.

2. Protustranci po posebnoj skrbnici

3. Posebnoj skrbnici djece

4. HZSR, PU Peščenica