Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Poslovni broj: Pp-485/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, uz sudjelovanje zapisničarke Jane Puškarić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽŠ, zbog prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24., dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), pokrenutom optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, I. policijske postaje Rijeka, KLASA: 211-07/26-5/2640, URBROJ: 511-09-23-26-1 od 3. veljače 2026., na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22. i 86/26., dalje: Prekršajni zakon), 21. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenik TŠ, sin Ž, rođen **.**.1998. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin Republike Hrvatske, ostali podaci neutvrđeni,
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
da je
27. listopada 2025. u 13:00 sati, u [adresa], počinio prekršaj na način da nije postupio sukladno izrečenoj zaštitnoj mjeri obveznog psihosocijalnog tretmana, jer da je 30. listopada 2025. I. policijska postaja Rijeka zaprimila dopis Udruge Uzor da okrivljenik ne postupa sukladno izrečenoj zaštitnoj mjeri obaveznog psihosocijalnog tretmana, da je na temelju naloga Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel, poslovni broj Pp Ikp-989/2025-3, Pp-4384/2024-5, bio dužan otpočeti s obveznim psihosocijalnim tretmanom koji mu je izrečen presudom, međutim, da je iz dopisa koji je zaprimljen iz Udruge Uzor, vidljivo kako se okrivljeni TŠ nije javio u navedenu Udrugu čime nije otpočeo s obveznim psihosocijalnim tretmanom,
dakle, da kao počinitelj nasilja u obitelji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom,
pa da je time počinio prekršaj iz članka 24. u vezi s člankom 19. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, I. policijska postaja Rijeka, kao ovlašteni tužitelj, podnijela je optužni prijedlog KLASA: 211-07/26-5/2640, URBROJ: 511-09-23-26-1 od 3. veljače 2026. protiv okrivljenika ŽŠ, zbog djela prekršaja iz članka 24. u vezi s člankom 19. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona određeno je da će sud ispitujući optužni prijedlog odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ako nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj.
3. Ispitujući optužni prijedlog, Sud je utvrdio da djelo za koje se okrivljenik optužuje, na način činjenično opisan u optužnom prijedlogu, nije prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jer ne sadrži bitna obilježja toga prekršaja.
4. Naime, odredbom članka 19. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, propisano je da je počinitelj nasilja u obitelji dužan postupati u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom, a odredbom članka 24. istoga Zakona sankcionira se počinitelj nasilja u obitelji koji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom.
4.1. Iz navedenih zakonskih odredbi u prvom redu proizlazi da su naznaka pravomoćne presude kojom je izrečena zaštitna mjera, kao i vremenski period u kojem je zaštitna mjera bila na snazi, odlučne činjenice odnosno konstitutivni elementi koji čini biće prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, jer bez tih podataka ovaj prekršaj nije dovoljno određen. Da bi se moglo zaključiti da je okrivljenik počinio inkriminirani prekršaj, u činjeničnom opisu mora biti vidljivo svojstvo pravomoćnosti presude kojom je zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana bila izrečena, kao i vrijeme kada se je okrivljenik bio dužan javiti Udruzi Uzor radi izvršenja iste, odnosno u kojem je razdoblju bio dužan postupati u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom. Bez navedenih podataka nije moguće zaključiti je li okrivljenik postupio protivno zaštitnoj mjeri obveznog psihosocijalnog tretmana u vrijeme kada je ista bila na snazi, pa da bi time počinio prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. (tako i Visoki prekršajni sud RH u Ppž-8245/2024 od 9. travnja 2025., Ppž-6143/2024 od 4. prosinca 2024., Ppž-114/2025 od 13. kolovoza 2026. i dr.)
4.2. Kako je vidljivo iz činjeničnog opisa optužbe, u istom nije naznačeno niti da je presuda kojom je zaštitna mjera bila izrečena pravomoćna, nije naveden vremenski period u kojem je zaštitna mjera bila na snazi, a niti je taj vremenski period na bilo koji način odrediv, s obzirom da je naznačeno samo da je prekršaj počinjen 27. listopada 2025. te da je tužitelj 30. listopada 2025. primio dopis Udruge Uzor, uz navođenje samo suda koji je presudu donio i poslovnog broja odluke.
4.3. Radi pravilnog i potpunog određivanja bića prekršaja, tužitelj je trebao po primitku spomenutog dopisa Udruge Uzor, od iste udruge ili od suda pribaviti i ostale potrebne podatke (pravomoćnost presude, kada se okrivljenik bio dužan javiti na izvršavanje izrečene zaštitne mjere i razdoblje u kojem je bio dužan postupati u skladu s tom mjerom, tj. razdoblje u kojem je zaštitna mjera bila na snazi) pa na temelju potpunih podataka sastaviti optužni prijedlog.
5. S obzirom da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
5.1. Pritom valja napomenuti da sud, iako raspolaže potrebnim podacima, nije ovlašten mijenjati objektivni identitet terećenog prekršaja izmjenom i dodavanjem bitnih obilježja prekršaja u činjeničnom opisu, jer bi time prekoračio optužbu.
6. Slijedom svega navedenog, u činjeničnom opisu djela prekršaja u optužnom prijedlogu nedostaju bitna obilježja prekršaja, što znači da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret predmetnim optužnim prijedlogom, a na način kako je činjenično opisano u istom, nije djelo prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pa je Sud, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od optužbe za terećeni prekršaj, kako je to i navedeno u izreci ove presude.
7. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
U Rijeci 21. rujna 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Jana Puškarić
Josipa Jambrešić-Mattel
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Presuda se dostavlja:
1. Okrivljeniku
2. Tužitelju
3. U spis
