Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-1134/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji pojedinki Ivani Čačić, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ĆA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Perici Medakoviću, odvjetniku u Pakracu, protiv protustranke KA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nemanji Nožiniću, odvjetniku u Novoj Gradiški, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Kutini, poslovni broj R1-7/2025-16 od 5. lipnja 2026., 21. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice i potvrđuju se točke I. i II. izreke rješenja Općinskog suda u Kutini, poslovni broj R1-7/2025-16 od 5. lipnja 2026.

II. Točka III. izreke rješenja Općinskog suda u Kutini, poslovni broj R1-7/2025-16 od 5. lipnja 2026. nije ispitivana u žalbenom postupku.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točci I. izreke uređena je međa između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], voćnjak brdo u [adresa] od 4820 m[2] u vlasništvu predlagateljice i nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća i dvorište s voćnjakom, oranicom, livadom i šumom od 16804 m[2] u vlasništvu protustranke prema posljednjem mirnom posjedu na način da ide pravcem označenim točkama C1-C14 u skici izmjere sudskog vještaka Zlatka Gloca koja je sastavni dio tog rješenja, a što je na terenu označeno drvenim oznakama. Točkom II. izreke upozorene su stranke da u roku iz članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012. i 152/2014., dalje: ZV) mogu u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa. Točkom III. izreke naloženo je protustranci naknaditi predlagateljici troškove postupka od 339,44 EUR.

2. Navedeno rješenje, u dijelu pod točkama I. i II. izreke, pravodobno izjavljenom žalbom pobija predlagateljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 103. ZV-a i zbog bitne povrede odredba (izvan)parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupka ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013, 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023, dalje: ZPP) koji se na ovaj postupka primjenjuje u skladu s člankom 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ br. 59/2023., dalje: ZIP). Predlaže preinačiti točku I. i II. izreke prvostupanjskog rješenja, podredno ih ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Protustranka nije odgovorila na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet postupka je uređenje međe između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], voćnjak brdo u [adresa] od 4820 m[2] u vlasništvu predlagateljice i nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća i dvorište s voćnjakom, oranicom, livadom i šumom od 16804 m[2] koja je u vlasništvu protustranke.

6. Na temelju činjenica koje je utvrdio očevidom, geodetskim vještačenjem, saslušanjem stranka i svjedoka, sud prvog stupnja je utvrdio sljedeće činjenično stanje:

- da je predlagateljica vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], voćnjak brdo u [adresa] od 4820 m[2]

- da je protustranka vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća i dvorište s voćnjakom, oranicom, livadom i šumom od 16804 m[2]

- da su nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] susjedne nekretnine te da je međa između tih nekretnina sporna

- da predlagateljica nije pristala da se međa utvrdi prema katastarskom nacrtu

- da među strankama nije došlo do sporazuma oko uređenja međe

- da je, kad je riječ o dijelu međe na prednjem (zapadnom) dijelu nekretnina, od ceste, posljednji mirni posjed vidljiv na terenu te da iz suglasnog iskaza stranaka proizlazi da su stranke vršile faktičku vlast do stare ruševne kuće (koju obje stranke nazivaju „stara djedova kuća“) i

- da je, kad je riječ o donjem dijelu nekretnine, prema istoku, posljednji mirni posjed vidljiv na terenu na kojem je zatečena željezna žičana ograda te da iz iskaza stranaka proizlazi da su faktičku vlast u tom dijelu vršile do žičane ograde od kada je postavljena (više godina)

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja je spornu među između susjednih nekretnina uredio prema posljednjem mirnom posjedu te je istodobno na licu mjesta tako uređenu među označio međašnjim znakovima.

8. Drugostupanjski je sud u skladu s člankom 365. stavkom 1. u vezi s člankom 381. ZPP-a te u skladu s člancima 2., 43. stavka 1. i 44. stavka 1. ZIP-a, ispitao pobijano rješenje pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog (izvanparničnog) postupka iz članka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

9. Ispitujući na takav način pobijano rješenje, ocjena je ovog suda da u njegovom donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog (izvanparničnog) postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

9.1. Suprotno tvrdnjama predlagateljice, pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama te iz njega jasno proizlazi što je njime odlučeno i zbog čega. Izneseni razlozi nisu nejasni i proturječni pa se pobijano rješenje može ispitati. Zbog toga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se u žalbi poziva predlagateljica. Posebno, suprotno žalbenim navodima, zaključak prvostupanjskog suda o tome da činjenica da predlagateljica u zapadnom dijelu nekretnine vrši faktičnu vlast do ruševnog objekta, a u istočnom dijelu (od točke C5 do točke C14) do ograde, nije u suprotnosti s ispravama u spisu i zapisnicima o izvedenim dokazima saslušanjem predlagateljice i svjedoka. Iz iskaza predlagateljice i protustranke jasno proizlazi da uživaju nekretninu do „stare djedove kuće“ (na zapadnom dijelu) odnosno do ograde (na istočnom dijelu).

9.2. Iz sadržaja žalbe proizlazi da predlagateljica žalbenim razlogom bitne povrede (izvan)parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a zapravo pobija ocjenu dokaza provedenu po prvostupanjskom sudu i utvrđenje tog suda da posljednji mirni posjed susjednih nekretnina, uočljiv. Navodi kojima žaliteljica osporava ili problematizira utvrđenja na kojima prvostupanjski sud temelji osporeno rješenje u biti su prigovori činjenične naravi kojima žaliteljica iznosi svoju ocjenu dokaza provedenih u postupku koja je različita od ocjene na kojoj je zasnovana pobijana odluka.

9.3. Činjenica da žaliteljica ocjenom dokaza odlučnim za odluku nije zadovoljna nema značaj bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a niti bitne povrede iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u vezi navodno pogrešno primijenjene odredbe članka 8. ZPP-a na koju se žaliteljica sadržajno poziva u žalbi kada tvrdi da sud prvog stupnja nije pravilno ocijenio dokaze. Prema članku 8. ZPP-a, odlučne činjenice utvrđuje sud (ne stranke) i to prema svom uvjerenju, na osnovi savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka pri čemu je stečeno uvjerenje u odnosu na ocjenu provedenih dokaza dužan opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima. Tako je i postupio prvostupanjski sud u pobijanom rješenju jer je za razloge zbog kojih je na temelju provedenog postupka utvrdio posljednji mirni posjed dao odlučne i dostatne razloge. Osim toga, sudovi imaju ovlast ocjenjivati provedene dokaze pa postupanjem po toj ovlasti, odnosno time što žaliteljica ocjenom dokaza odlučnim za odluku nije zadovoljna i smatra da je iz provedenih dokaza istinitim trebalo prihvatiti samo ono što ona tvrdi i njezino tumačenje odlučnog i istinitog (da se mirni posjed trebao utvrditi na drugi način), sud prvog stupnja nije povrijedio niti jedno žaliteljičino pravo.

10. Sud prvog stupnja je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je na temelju provedenog očevida, osobnim opažanjem , geodetskim vještačenjem, saslušanjem stranka i svjedoka, potpuno i pravilno utvrdio odlučnu činjenicu – posljednji mirni posjed. Neosnovan je stoga žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud na temelju pravilne ocjene provedenih dokaza utvrdio tu odlučnu činjenicu, a činjenična osnova na kojoj je utemeljeno prvostupanjsko rješenje nije dovedena u sumnju žalbenim navodima predlagateljice.

10.1. Neosnovano predlagateljica u žalbi tvrdi da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno i stoga što je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio da je ograda granica do koje je predlagateljica vršila faktičku vlast na nekretnini jer da je zapravo riječ o ogradi koju je tužiteljica privremeno postavila za držanje ovaca u manjem ograđenom prostoru, a koju je tvrdnju predlagateljica po prvi puta iznijela u žalbi. To zato što se u kontekstu žalbenog razloga nepravilno i nepotpuno činjeničnog stanja u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice (članak 352. stavak 1. i članak 381. ZPP-a u vezi s člancima 2., 43. stavak 1. i 44. ZIP-a).

11. U skladu s člankom 103. ZV-a, sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (stavak 2.) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. toga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni (stavak 3.) Istodobno s donošenjem odluke o uređenju međe, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (stavak 4.).

11.1. Imajući na umu da predlagateljica nije pristala na to da se međa obnovi prema katastarskom nacrtu te da nema sporazuma susjeda čija je međa u pitanju, pravilno je sud prvog stupnja primijenio citirani propis kada je u točci I. izreke pobijanog rješenja među uredio prema utvrđenom posljednjem mirnom posjedu te na licu mjesta označio tu među međašnjim znakovima.

12. Kada donese odluku o uređenju međe i označi liniju do koje zemljišna čestica doseže u prostoru, od toga trenutka se presumira vlasništvo do tako postavljene međe. Riječ je o oborivoj presumpciji te je moguće dokazivati suprotno. U skladu s člankom 103. stavkom 6. ZV-a, svatko može, nakon odluke suda u postupku uređenja međe, u parnici dokazivati vlasništvo te da se prema njemu označi međa. Susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe. Zbog toga se odluka suda iz točke II. izreke pobijane odluke temelji na pravilnoj primjeni tog propisa, a predlagateljica koja smatra da tako uređena međa ne odgovara njezinom vlasništvu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], može u roku određenom zakonom u parnici dokazivati vlasništvo te tražiti predaju u posjed točno određenog djela zemljišta odnosno sporne zemljišne površine (na skici izmjere omeđenog slovima C-C8-C9- C10-C11-C12-C13-C14-A1-A2-A3-C7) i označavanje međe u skladu s njezinim pravom vlasništva. Zbog toga su neosnovani žalbeni navodi o tome da je sud prvog stupnja trebao u skladu s člankom 27. stavkom 1. ZIP-a prekinuti postupak za uređenje međe i uputiti protustranku na parnični postupak radi utvrđenja da sporni međašnji dio predstavlja njegovo vlasništvo.

13. S obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjsko rješnje pobija žalbom niti postoje razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 380. točke 2. u vezi s člancima 2. i 44. stavka 1. ZIP-a, odbijena je žalba predlagateljice i potvrđene su točke I. i II. izreke pobijanog rješenja.

14. Točka III. izreke prvostupanjskog rješenja nije pobijana žalbom pa nije ispitivana u žalbom postupku (članak 365. stavak 1. i članak 381. ZPP-a u vezi s člankom 43. stavkom 1. ZIP-a).

U Varaždinu 21. rujna 2026.

Sutkinja

Ivana Čačić