REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Zagreb, Turinina 3
Poslovni broj Ovr-2254/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Petru Matiću, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Marka Marinkića, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja KN iz [adresa], OIB:, protiv protivnika osiguranja LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 21. rujna 2026
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine od dana 17. rujna 2026. godine.
Obrazloženje
1. Predlagateljica osiguranja u prijedlogu od 17. rujna 2026. godine u bitnome ističe kako podnosi prijedlog za određivanje privremene mjere koji je usmjeren na to da se predlagateljici omogući nesmetano stanovati u obiteljskoj nekretnini koja se nalazi na adresi [adresa] i to sve do završetka parničnog postupka koji se vodi između KN i LN pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, pod posl. br: P Ob-854/2025, radi utrvrđivanja bračne stečevine. Predlagateljica u prijedlogu ističe kako ju ovdje protivnici osiguranja bez valjane pravne osnove žele iseliti iz predmetne nekretnine. Nadalje, ističe da joj protivnici osiguranja smetaju u mirnom i nesmetanom stanovanju u predmetnoj nekretnini na način da isti bez njezine suglasnosti mijenjaju brave na ulaznim vratima, ulaze u njen dom bez odobrenja, putem pružatelja komunalnih usluga isključuju električnu energiju i sl. Zaključno predlagateljica navodi da traži pravnu zaštitu od ovog suda kako bi ista mogla sa svojom maloljetnom djecom živjeti u obiteljskom domu kada sud odluči s kojim od roditelja će djeca stanovati u postupku iz obiteljskog prava. Na okolnost da nekretnina na adresi [adresa] predstavlja bračnu stečevinu ovdje predlagateljice i LN, predlagateljica navodi da je za vrijeme braka s LN živjela u predmetnoj nekretnini zajedno sa djecom. Ponavlja da je pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pokrenula pranicu P Ob-854/2025, radi utrvrđivanja bračne stečevine. Tvrdi da okolnost što je LN pernio vasništvo nad predmetnom nekretninopm na svoga oca MN ne isključuje parvo predlagateljice osiguranja koja drži da vlasništvo na nekretnini predstavlja bračnu stečevinu. Također, predlagateljica navodi kako nije dala suglasnost da se nekretnina prenese u vasništvo i da u posjed MN što je u suprotnosti sa odredbama Obiteljskog zakona koji predviđa da u takvim situacijama mora postojati suglasnost i drugog bračnog druga, odnosno oba bračna druga.
2. Prijedlog za izdavanje privremene mjere nije osnovan.
3. Članak 341. stavak 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje u tekstu: OZ) propisuje da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
4. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine, zatim:
a) ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili
b) ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
5. Prije svega, ocjena je ovog suda da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivnicima osiguranja. Naime, u odnosu na vjerojatnost postojanja svoje tražbine predlagateljica osiguranja isključivo navodi da ona proizlazi iz činjenice da je predlagateljica osiguranja protiv protivnika osiguranja LN pokrenula postupak radi utvrđenja bračne stečevine. Međutim, zbog same činjenice podnošenja tužbe ne može se smatrati da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, već sud treba dati ocjenu vjerojatnosti postojanja tražbine na temelju isprava koje je tužitelj priložio uz tužbu (U tom smislu Vrhovni sud Republike Hrvatske u Rev-1494/11 od 28. prosinca 2011. i Rev 1291/16 od 9. siječnja 2018.).
6. Sud je napravio uvid u povijesni izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu koja se nalazi na adresi [adresa]. Suprotno navodima predlagateljice osiguranja, navedena nekretnina nije prenesena u vlasništvo MN (bez suglasnosti predlagateljice osiguranja) temeljem pravnog posla sklopljenog sa LN. MN nekretninu na adresi [adresa], stekao je u vlasništvo na temelju presude ovoga suda pod poslovnim brojem P -1125/25 od dana 18. prosinca 2025. Također, sud je obavio uvid u tužbu ovdje predlagateljice osiguranja u postupku koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, pod posl. br: P Ob-854/2025, radi utvrđivanja bračne stečevine. U tužbi predlagateljica osiguranja priznaje kako je nekretninu na adresi [adresa] inicijalno MN darovao LN. Neovisno o navedenom predlagateljica drži kako je kroz financijska ulaganja, radom u kućanstvu te kroz odgoj djece stekla suvlasništvo na predmetnoj nekretnini u vidu bračne stečevine što je u suprotnosti s odredbom čl. 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014).
7. Također, predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da je na predmetnoj nekretnini obustavljena isporuka električne energije temeljem zahtjeva ovdje protivnika osiguranja. Upravo suprotno navodima predlagateljice iz obavijesti HEP-a, koju ista dostavlja uz prijedlog (list 11 spisa), proizlazi da je isporuka električne energije obustavljena zbog nepodmirenog dugovanja. S tim u vezi predlagateljica ističe kako na predmetnom obračunskom mjernom mjestu ne postoji dugovanje, ali za tu tvrdnju ne dostavlja nikakav dokaz. Kaznena prijava predlagateljice od 16. rujna 2026. godine podnesena protiv MN zbog navodnog podnošenja zahtjeva HEP-u radi isključenja električne energije predstavlja jednostrani akt, čin ŠN za kojeg ovaj sud drži da nije dokaz koji čini vjerojatnim postojanje tražbine iste prema MN.
8. Kao što je već rečeno, iz materijalnih dokaza u spisu, prvenstveno iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu na adresi [adresa], pa tako i iz tužbe predlagateljice u predmetu pod poslovnim brojem P Ob -854/2025 proizlazi da predlagateljica nema pravnu osnovu temeljem koje bi protivnici osiguranja bili dužni trpjeti pravo stanovanja predlagateljice u nekretnini na adresi [adresa].
9. Dakle, predlagateljica nije učinila vjerojatnim da postoji njena tražbina prema protivnicima osiguranja (što je objektivno bitan sastojak prijedloga za osiguranje), samim time izostala je potreba da se utvrđuje postoje li okolnosti iz čl. 346. st. 1. a) i b) OZ.
10. Postupak osiguranja je po naravi hitan izvanparnični postupak (čl. 13. st. 1. u svezi s odredbom čl. 290. OZ) u kojem se, u pravilu, o prijedlozima stranaka odlučuje bez dostavljanja na odgovor, a sve sporne činjenice sud utvrđuje iz podnesaka i priloženih isprava, što proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 1. OZ (Tako Županijski sud u Splitu u rješenju posl. br. Gž Ovr-50/2024 od 7. ožujka 2024.).
11. Slijedom navedenog, ovaj sud nije odredio održavanje ročišta na kojem bi se saslušavalo ovdje predlagateljicu, protivnike osiguranja te paušalno predložene svjedoke imajući u vidu kako iz materijalnih dokaza u spisu proizlazi kako prijedlog za osiguranje nije osnovan, također provođenjem opsežnog dokaznog postupka bilo bi protivno svrsi samog postupka osiguranja.
12. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 21. rujna 2026
Sudac:
Petar Matić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja.
DNA:
1. Predlagatelju osiguranja
