Poslovni broj: Us I-2670/2025-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Leandri Mojtić kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Milke Škaro Grozdanić zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 46830600751, zastupanog po opunomoćeniku Lovri Zovko odvjetniku u Odvjetničkog društva Zovko, Šimunković i Ivanović d.o.o., Zagreb, Ulica kneza Branimira 71 D, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Vukovaru, Vukovar, Olajnica 19, OIB: 33706439962, radi poništenja rješenja o uklanjanju, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene dana 4. rujna 2026., a objavljene dana 21. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vukovaru, KLASA: UP/I-362-02/25-02/655, URBROJ: 443-02-01-18-25-1 od 1. listopada 2025. te se predmet vraća na ponovni postupak.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 5.000,00 eura u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti odluke o trošku.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vukovaru, KLASA: UP/I-362-02/25-02/655, URBROJ: 443-02-01-18- 25-1 od 1. listopada 2025., u točci 1. izreke naređuje se investitoru HEP ODS d.o.o., Elektrojug Dubrovnik, Dubrovnik, Nikole Tesle 3 uklanjanje:

- Srednjenaponskog kabela 10 kV, iznad k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], (s.i.), k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (n.i.) izgrađen protivno građevinskoj dozvoli, u roku od 90 dana od dana zaprimanja ovog rješenja.

Točkom 2. izreke, upozorava se investitor HEP ODS d.o.o., Elektrojug Dubrovnik, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke.

Točkom 3. izreke, upozorava se investitor HEP ODS d.o.o., Elektrojug Dubrovnik, da će se izvršenje naredbe o uklanjanju provesti putem treće osobe na njegovu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazni.

2. Protiv osporavanog rješenja, tužitelj je podnio pravodobnu tužbu navodeći kako je pobijano Rješenje nejasno i proturječno, a da je tuženik pogrešno utvrdio činjenice i okolnosti bitne za rješavanje predmetne pravne stvari, uslijed čega da je pobijano Rješenje nezakonito. Tužitelj u opširnoj tužbi, u bitnom, navodi kako pokreće ovaj postupak zbog povreda načela zakonitosti iz članka 5. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21, dalje u tekstu: ZUP-a), s obzirom da je tuženik donošenjem pobijanog Rješenja povrijedio odredbe Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24, dalje u tekstu: Zakon o gradnji) i Zakona o Državnom inspektoratu na štetu tužitelja te povrede načela utvrđivanja materijalne istine propisane člankom 8. ZUP- a, kojim je propisano da se u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari i načela razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa iz članka 6. ZUP-a. Da se u o obrazloženju pobijanog Rješenja navodi da je dana 12. lipnja 2025. godine u inspekcijskom nadzoru izgrađenog srednje naponskog dalekovoda Bosanka- Šumet, postavljen dijelom iznad k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], (s.i.), k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (n.i) utvrđeno da su na spomenutoj lokaciji, dijelom iznad k. č. br. [katastarska čestica], k.o. (S.I.), tj. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (N.I.), postavljeni zračni vodovi dalekovoda, srednje naponskog kabela 10 kV dalekovoda Bosanka-Šumet. Da pobijano rješenje nije utemeljeno na zakonskim odredbama čl. 98. st. 5. ZUP-a kojom je propisano da se rješenje sastoji od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloženja, upute o pravnom lijeku te vlastoručnog potpisa ovlaštene službene osobe i otiska službenog pečata javnopravnog tijela ili kvalificiranog elektroničkog potpisa ovlaštene osobe ili kvalificiranog elektroničkog pečata javnopravnog tijela (stavak 1.). Da stavak 2. istog članka ZUP-a propisuje da uvod, između ostalog, sadržava osobno ime, odnosno naziv stranke i osoba ovlaštenih za zastupanje, osobni identifikacijski broj (OIB) stranke ako joj je dodijeljen i osobe ovlaštene za zastupanje, a što da pobijano rješenje ne sadrži čime da je tuženik postupio protivno citiranoj zakonskoj odredbi. U odnosu na navedeno, da ostaje sporno pitanje investitora, odnosno vlasnika građevine u smislu članka 106. stavak 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu na koji se tuženik poziva u obrazloženju rješenja te u smislu članka 105. Zakona o Državnom inspektoratu. Da članak 105. Zakona o Državnom inspektoratu propisuje da stranke u postupku inspekcijskog nadzora mogu biti sudionici u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik zemljišta na kojemu se gradi ili je izgrađena građevina i nositelj drugih stvarnih prava na tom zemljištu odnosno građevini. Da iz obrazloženja pobijanog rješenja nije jasno na temelju kojih činjenica i primjenom kojih propisa je tuženik utvrdio da je tužitelj investitor. To dodatno imajući u vidu navode tuženika da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da se na spomenutim česticama gradi stambena građevina, investitora FL i ŽL, za koju je izdana Građevinska dozvola KLASA:

UP/-361-03/21-01/000041, URBROJ: 2117-1-15/11-23-0029, Dubrovnik, 07. prosinca 2023. godine, koja je pravomoćna i konačna 03. siječnja 2024. godine te da su zračni vodovodi dalekovoda postavljeni iznad objekta koji se trenutno gradi i predstavljaju opasnost po živote i imovine. Nadalje, da se iz Rješenja, obzirom na kontradiktorne i nejasne navode tuženika, ne može zaključiti što je zapravo predmet inspekcijskog nadzora, odnosno da li su uopće poslovi konkretnog nadzora u djelokrugu građevinske inspekcije ili je riječ o obavljanju inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa građevina čije građenje prema posebnom propisu nadziru druge inspekcije, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te nadzorne službe javnih ustanova u smislu članka 25. Zakona o Državnom inspektoratu, radi čega da se rješenje u tom dijelu ne može ispitati. Stoga da se u nedostatku jasnog obrazloženja glede predmeta nadzora i ovlasti tuženika, jer da iz obrazloženja proizlazi da se radi o nadzoru izgrađenog srednje naponskog dalekovoda Bosanka-Šumet, tužitelj osporava da bi tuženik bio nadležan provoditi inspekcijski nadzor. Također, da obrazloženje sadrži niz kontradiktornih i nejasnih navoda, a sama izreka (točka 1.) da proturječi razlozima u obrazloženju. Da tuženik s jedne strane navodi da je „izgrađeni srednje naponski dalekovod Bosanka-Šumet, postavljen dijelom iznad k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]“, dok s druge strane navodi „dijelom iznad k. č. br. [katastarska čestica] postavljeni su zračni vodovi“. Također, da se dalje u obrazloženju Rješenja navodi da su zračni vodovi dalekovoda postavljeni iznad objekta koji se trenutno gradi te da su vodovi struje postavljeni protuzakonito i protupravno preko objekta koji se gradi. Dakle, da uopće nije jasno je li dalekovod iznad objekta, jesu li zračni vodovi struje iznad objekta ili preko objekta, pa da ovakvi nejasni i kontradiktorni navodi ukazuju na nezakonitost rješenja. Stoga, a kako tuženik nije potpuno i pravilno utvrdio opis i identifikaciju građevine čije uklanjanje naređuje, da je pobijano rješenje nezakonito. Da se u točki 1. izreke Rješenja naređuje uklanjanje „srednjenaponskog kabela 10 kV“, dok se u obrazloženju navodi da su na „spomenutoj lokaciji, dijelom iznad k. č. br. [katastarska čestica] k.o. (S.I.), tj. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (N.I.) postavljeni zračni vodovi dalekovoda, srednje naponskog kabela 10 kV dalekovoda Bosanka-Šumet. Isto tako da nije jasno kako je „uvidom u navedene čestice vidljivo da na k. č. [katastarska čestica], k.o. (S.I.), tj. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (N.I.), u vlasništvu investitora F, nije predviđena izgradnja i postavljanje kablova dalekovoda iznad njihovog zemljišta“. Da se ne može uvidom u čestice, bez ikakve druge relevantne dokumentacije, zaključiti da nije predviđena izgradnja i postavljanje kablova. Da je odredbom čl. 114. Zakona o Državnom inspektoratu propisano da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, ali iz obrazloženja Rješenja da nije vidljivo da li se naređuje uklanjanje građevine ili njezina dijela odnosno dalekovoda ili srednjenaponskog kabela. Nadalje, tužitelj ističe kako tuženik u postupku donošenja pobijanog rješenja nije utvrdio pravo stanje stvari, odnosno da nije utvrdio sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari. Naime, da pobijanim Rješenjem tuženik nalaže tužitelju uklanjanje srednjenaponskog kabela 10 kV iznad k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], (s.i.), k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (n.i.) izgrađen protivno građevinskoj dozvoli. Da iz obrazloženja Rješenja proizlazi da je tuženik uvidom u Građevinsku dozvolu (iz arhiva), Broj: UP/I-05-OUR1987- 78, Dubrovnik, 30. svibnja 1978. godine izdanu od Socijalističke Republike Hrvatske, Općina Dubrovnik, Sekretarijat za komunalne poslove, na ime OOUR ELEKTROJUG“ iz Dubrovnika utvrdio da se odobrava građenje dalekovoda 10 kV od TS „Bosanke“ do TS „Šumet“, ali da je uvidom u projekat koji je sastavni dio naprijed navedene građevinske dozvole trase kojom se kreće dalekovod od TS Bosanka vidljivo da vodovodi nisu postavljeni u skladu sa izdanom građevinskom dozvolom te da se kao takvi smatraju bespravno izgrađeni. Tužitelj u cijelosti osporava ovaj navod tuženika kao neosnovan i netočan. Da uopće nije jasno u kojem dijelu vodovi navodno nisu postavljeni u skladu s izdanom građevinskom dozvolom, kojom trasom eventualno odstupaju od građevinske dozvole i na koji način je to tuženik utvrdio u inspekcijskom nadzoru. S tim u vezi tužitelj navodi da je 10 kV dalekovod od TS „Bosanka“ do TS „Šumet“ izgrađen u razdoblju od 1978 – 1980. godine te da je za isti, osim Građevinske dozvole izdana i Dozvola za upotrebu objekta Broj: UP/I-05/5-300-80 od 03.06.1980. godine, izdavatelja Socijalistička Republika Hrvatska, Općina Dubrovnik, Sekretarijat za komunalne poslove. Dodatno, tužitelj ističe kako je projektnu dokumentaciju dalekovoda, na koju se tuženik poziva u obrazloženju Rješenja, potrebno tumačiti u svjetlu tehničkih mogućnosti u vrijeme njene izrade. Da je projektna dokumentacija izrađena na kopiji katastarskog plana u mjerilu 1:2880, a ne na geodetskom snimku pri čemu da je došlo do uobičajenog i očekivanog odstupanja prikaza trase dalekovoda s obzirom na stvarno stanje uzimajući u obzir kvalitetu i detaljnost izrade katastarskog plana u navedenom mjerilu. Dakle, da je projektnom dokumentacijom bilo predviđeno da trasa prolazi spornim česticama, a izvedbom na terenu koja je odrađena prema projektnoj dokumentaciji, da je nadležno tijelo izdalo uporabnu dozvolu čime je potvrdilo da je izvedeni dalekovod u skladu s građevinskom dozvolom. Dakle, da investitori objekta u izgradnji na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i drugi sudionici u gradnji tog objekta (projektant, izvođač i nadzor), svjesno su započeli s gradnjom i gradili objekt ispod dalekovoda koji postoji 45 godina te time doveli u opasnost vlastiti život i imovinu, ali i imovinu i život trećih osoba.

2.1. Nastavno na naprijed navedeno, tužitelj ukazuje na sljedeće bitne činjenice:

- da je tužitelj dana 29. listopada 2024. godine izdao Nalog za rad br. 4100252682 za obilazak trase 10 kV dalekovoda Bosanka – Šumet kojom prilikom su djelatnici Elektrojuga Dubrovnik uočili da se u naselju Bosanka k.br. 60, na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (s.i.) koja u novoj izmjeri odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (n.i.) izvode građevinski radovi izgradnje stambenog objekta neposredno ispod srednjenaponskog 10 kV dalekovoda Bosanka – Šumet, na način da je izvođač radova za investitora ispod dalekovoda već izgradio građevinu na visinskoj udaljenosti manjoj od 2 metra do dalekovoda te da je potpornim daskama postavljenim na toj građevini uspostavio kontakt s dalekovodom i odgurnuo zračne vodove srednjenaponskog 10 kV dalekovoda, koji je pod naponom;

- da je odmah po saznanju navedenih činjenica, tužitelj dana 29. listopada 2024. godine podnio Policijskoj upravi Dubrovačko-neretvanskoj, Policijskoj postaji Dubrovnik zahtjev za žurnom intervencijom radi sprječavanja počinjenja kaznenih djela protiv opće sigurnosti, a dana 30. listopada 2024. godine tužitelj je podnio Državnom inspektoratu - Službi za nadzor zaštite na radu, Područnom uredu Split, Ispostavi u Dubrovniku i Službi građevinske inspekcije, Područnom uredu Split, Ispostavi u Dubrovniku zahtjev za žurnom intervencijom radi sprječavanja opasnosti po život i zdravlje ljudi;

- da iz dopisa Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Metkoviću, predmet: Izvođenje opasnih radova, KLASA: 116-04/24-04/391, URBROJ: 443-02-03-19-24-3 od 13. studenog 2024. godine proizlazi da je dana 31. listopada 2024. godine obavljen inspekcijskih nadzor i posebno je naglašeno da su potporne daske postavljene na predmetnoj građevini s kojima je uspostavljen kontakt s dalekovodom u trenutku inspekcijskog nadzora bile odstranjene na intervenciju PU Dubrovačko - neretvanske. Isto tako, da iz dopisa Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava Ploče, višeg građevinskog inspektora Marka Barčota, dipl.ing.građ., KLASA: 362-02/24-04/3291 od 28. studenog 2024. godine, ne proizlaze utvrđene nepravilnosti na lokaciji;

- nadalje da je tužitelj dana 25. studenog 2024. godine pred Upravnim odjelom za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko-neretvanske županije pokrenuo obnovu postupka izdavanja građevinske dozvole te da je podnio prijedlog za provođenjem izvanrednog stručnog nadzora nad radom glavnog projektanta te geodeta koji su sudjelovali u izradi projektne dokumentacije. Dakle, iz svega navedenog da je razvidno da je tužitelj poduzeo sve radnje radi utvrđivanja nepravilnosti tijekom ishođenja građevinske dozvole za gradnju objekta investitora FL i ŽL. Da je čl. 103. do 105. Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1kV do 400 kV (NN 53/91, 55/96, 24/97, 158/03, 80/13, 111/21, 126/21) propisano da sigurnosna udaljenost između vodiča nazivnog napona do uključivo 20 kV i dijelova zgrade mora iznositi najmanje 3 metra. Da je zatečenim stanjem na licu mjesta uočeno da se radi o opasnom izvođenju građevinskih radova na način da je stvorena iznimno velika opasnost od strujnog udara te neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi i za imovinu većeg opsega. Međutim, u okolnostima konkretnog slučaja, da ni projektant niti investitor nisu zatražili objašnjenje tužitelja o uočenim odstupanjima na terenu, već da su zanemarujući prvenstveno pravila struke, ali i prisilne propise izvodili radove dovodeći u opasnost sebe ali i treće osobe, kao i imovinu. Tužitelj nadalje navodi kako smatra da investitorima u trenutku ishođenja akta o gradnji, odnosno u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje Elektroenergetske suglasnosti nije mogla ostati nepoznata činjenica da postoji dalekovod, ali da su prilikom izrade Idejnog projekta, kojeg su priložili uz zahtjev, propustili ucrtati postojeće zračne vodove dalekovoda, iako u izjavama projektanta u sklopu Idejnog projekta stoji da je projekt usklađen s odredbama posebnih zakona i drugim propisima glede mjera zaštite i tehničkih rješenja, posebnim uvjetima te propisima i tehničkim normativima i važećim standardima, te između ostalog Zakonom o zaštiti o požara i Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji čime se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu – mehanička otpornost i stabilnost, zaštita od požara, zaštita od ugrožavanja higijene i zdravlja ljudi, zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke, te uštede energije i toplinska zaštita. Nadalje navodi, da polazeći od stvarnog stanja na terenu i činjenicu da je investitor ispod dalekovoda već izgradio građevinu na visinskoj udaljenosti manjoj od 2 metra do dalekovoda, da je razvidno kako je tijekom izrade idejnog, a potom i glavnog projekta došlo do propusta u postupku izrade projektne dokumentacije, odnosno da geodetska situacija koja je izrađena u svrhu izdavanja lokacijske i građevinske dozvole za predmetnu građevinu nije nedvojbeno prikazala svu infrastrukturu koja s nalazi na čestici izgradnje građevine, pa tako i predmetni dalekovod. Da činjenica postojanja infrastrukture, odnosno dalekovoda nije mogla ostati nepoznata investitorima, projektantu i geodetima jer da se lako mogla uočiti na terenu, ali i korištenjem drugih javno dostupnih podataka, primjerice korištenje podloge „Google maps“ i slično. Da je iz svega navedenog razvidno da su investitori ishodili akt za gradnju na temelju dokumentacije koja ne odražava stvarno stanje stvari, a i kada su uvidjeli da se stvarno stanje na terenu razlikuje od akta za gradnju, da nisu reagirali već da su nastavili s gradnjom postupajući protivno prisilnim propisima. Kao dokaz poziva se na: Građevinsku dozvolu Broj: [broj dozvole]. od 30. svibnja 1978.g., Dozvolu za upotrebu objekta (Uporabna dozvola) Broj: UP/I- 05/5-300-80 od 3. lipnja 1980.g. i Zapisnik tehničkog pregleda novoizgrađenog objekta DV 10 kV Šumet-Bosanka od 6. ožujka 1980.g., Nalog za rad br. 4100252682 od 29. listopada 2024. godine i slike sa terena, Zahtjev policiji, Zahtjev inspektoratu, Prijedlog za obnovu postupka izdavanja građevinske dozvole od 25. studenog 2024., Prijedlog za izvanredni stručni nadzor na radom glavnog projektanta od 02. lipnja 2025., Prijedlog za izvanredni stručni nadzor na radom ovlaštenog inženjera geodezije (idejni projekt) od 02. lipnja 2025., Prijedlog za izvanredni stručni nadzor na radom ovlaštenog inženjera geodezije (glavni projekt) od 02. lipnja 2025., očevid na licu mjesta uz sudjelovanje geodeta.

2.2. Nadalje navodi da se pobijanim rješenjem nalaže tužitelju uklanjanje srednjenaponskog kabela 10 kV, a da u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije ispunjena niti jedna pretpostavka propisan odredbom čl. 113. st. 1. Zakona o državnom inspektoratu već upravo suprotno, da je za dalekovod izdana Dozvola za upotrebu objekta Broj: UP/I-05/5-300-80 od 3. lipnja 1980. godine, da iz Zapisnika tehničkog pregleda novoizgrađenog objekta DV 10 kV Šumet- Bosanka od 6. ožujka 1980. godine, između ostalog, proizlazi da je ukupna dužina voda 1,480 km; svrha DV je napajanje TS Bosanka, jer se ista do sada napajala nn iz mreže Dubrovnik, pa naponske prilike nisu ni približno zadovoljavale; građevinsku dozvolu je izdala općina Dubrovnik pod brojem UP/I-05-1689-78 od 30. svibnja 1978. godine; suglasnosti su sastavni dio projekta i građevinske dozvole i iz istih je vidljivo da nije bilo posebnih zahtjeva za izgradnju voda; pregled izvedenih radova pokazao je da je objekt izveden na mjestu odobrene lokacije i prema projektnoj dokumentaciji za koju je izdana građevinska dozvola, a nedostaci nisu uočeni i dozvola za upotrebu novoizgrađenog objekta može se izdati odmah. Dakle, ne samo da je zaključak tuženika da vodovi nisu postavljeni u skladu s izdanom građevinskom dozvolom paušalan i protivan zaključku komisije s tehničkog pregleda, slijedom kojeg je izdana uporabna dozvola još 1980. godine (od tada nije ukinuta, nije osporavana njezina zakonitost i valjanost i slično), već da u obrazloženju Rješenja niti nisu navedeni razlozi u odnosu na povrede propisa koje je utvrdio inspektor a koji bi opravdali primjenu članka 113. stavka 1. Zakona o Državnom inspektoratu. Dakle, da uopće nisu navedene okolnosti koje bi opravdale uklanjanje građevine, a ne primjerice primjenu mjere usklađivanje građenja, odnosno drugu mjeru, imajući u vidu obrazloženje da je spomenute vodove potrebno izmjestiti u skladu s građevinskom dozvolom. Time da je tuženik povrijedio odredbu članka 108. i 112. Zakona o Državnom inspektoratu u svezi s odredbom članka 6. ZUP-a koja propisuje da kada se na temelju propisa stranci nalaže kakva obveza, prema njoj će se primjenjivati one mjere za ispunjenje obveze koje su za nju povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha .

2.3. Tužitelj nadalje navodi da su u postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja povrijeđene odredbe čl. 58. stavak 1., čl. 59., čl. 67. Zakona o državnom inspektoratu te odredbe čl. 68 i čl. 76. ZUP-a, te se poziva na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), navodeći da je dosjelošću stekao pravo služnosti budući da je neprekidno izvršavao sadržaj služnosti, a sadašnji, kao ni raniji vlasnici da se nisu protivili takvom izvršavanju prava služnosti. Također, da je posjed prava služnosti tužitelja pošten i istinit budući da tužitelj nije izvršavao pravo služnosti silom, potajno, prijevarom, odnosno da tužitelj ima valjani pravni temelj izvršavanja prava služnosti. Dakle, da su vlasnici, odnosno investitori objekta stekli pravo vlasništva nekretnine opterećene pravom služnosti postavljanja dalekovoda, a ta činjenica da je morala biti poznata svim sudionicima u gradnji objekta na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Da je čl. 4. stavkom 2. Zakona o energiji (NN 120/12, 14/14, 95/15, 102/15 i 68/18) propisano da su izgradnja energetskih objekata, njihovo održavanja i korištenje te obavljanje energetskih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, dok je prema stavku 3. istog članka u svrhu zaštite interesa i sigurnosti infrastrukture za opskrbu Republike Hrvatske energijom, distribucijska elektroenergetska mreža proglašena objektima od interesa za Republiku Hrvatsku.

2.4. Tužitelj je istovremeno s podnošenjem tužbe podnio i prijedlog za odgodni učinak tužbe pozivajući se na odredbu čl. 42. stavku 2. Zakonom o upravnim sporovima (NN 36/24, dalje ZUS-a), navodeći kako smatra da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za odluku o odgodnom učinku, jer da je iz uporabne dozvole jasno da se odobrava upotreba dalekovoda 10 kV od TS ”BOSANKA” do TS ”ŠUMET” koji je izgrađen na temelju građevinske dozvole broj [broj dozvole] od 30. svibnja 1978. godine, a iz obrazloženja Uporabne dozvole je jasno da je izvršen tehnički pregled predmetnog objekta. Dakle, da je jasno da se radi o legalno izgrađenom objektu dalekovoda odnosno da je građevinski zahvat legalno i u potpunosti izveden, a vlasnici nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (S.I.) da se nisu tome nikada protivili. Ističe da bi u slučaju uklanjanja stupova i zračnih vodova po pobijanom Rješenju, došlo do nestanka električne energije u mjestima Knežica, Šumet, Bragat Gornji i Bragat Donji s ukupno 230 obračunskih mjernih mjesta te da bi izvršenjem Rješenja tužitelju nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, a da odgoda nije protivna javnom interesu, već upravo suprotno, a dalekovod kao infrastruktura za opskrbu energijom i distribucijska elektroenergetska mreža da su objekti od interesa za Republiku Hrvatsku. Tužitelj smatra da inspektorat ne može naložiti uklanjanje dalekovoda za koji je izdana Uporabna dozvola te da bi kao prvi korak u toj proceduri trebalo biti odgovarajući postupak koji bi rezultirao ukidanjem Uporabne dozvole ili proglašavanjem ništavosti izdane Uporabne dozvole. Stoga predlaže odrediti odgodni učinak tužbe do pravomoćnog okončanja ovog postupka, te da nakon privedenog postupka Sud odnese presudu kojom će poništiti osporavao rješenje tuženika i naložiti tuženiku da tužitelju naknadi trošak upravnog spora.

3. Tuženo tijelo je u svom odgovoru na tužbu od 4. prosinca 2025. navelo da je dana 12. lipnja 2025. godine u inspekcijskom nadzoru izgrađenog srednje naponskog dalekovoda Bosanka - Šumet, postavljen dijelom iznad k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (S.I.), tj. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (N.I), utvrđeno slijedeće:

Na spomenutoj lokaciji postavljeni su zračni vodovi dalekovoda, srednje naponskog kabela 10kV dalekovoda Bosanka-Šumet. Uvidom u vlasnički list k. č. [katastarska čestica], k.o. (S.I.), tj. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (N.I), vlasnici su FL i ŽL. Na spomenutim česticama gradi se stambena građevina, investitora F, za koju je izdana Građevinska dozvola KLASA: UP/I-361-03/21-01/000041, URBROJ: 2117- 1-15/11-23-0029, Dubrovnik, 07. prosinca 2023. godine, koja je pravomoćna i konačna 03. siječnja 2024. godine. Zračni vodovi dalekovoda su postavljeni iznad objekta koji se trenutno gradi i predstavljaju opasnost po živote i imovinu. Tri betonska stupa na kojima postoji upozorenje OPREZ! VISOKI NAPON - Opasno po život, nisu prikopčana kablovima (visokonaponskim vodovima) kako im je predviđeno i odobreno pravomoćnom građevinskom dozvolom već su vodovi struje postavljeni protuzakonito i protupravno preko objekta koji se gradi i čestice zemljišta. Da je uvidom u Građevinsku dozvolu (iz arhiva), Broj: UP/I-05-OUR1987-78, Dubrovnik, 30. svibnja 1978. godine izdanu od Socijalističke Republike Hrvatske, Općina Dubrovnik, Sekretarijat za komunalne poslove, na ime OOUR „ELEKTROJUG“ iz Dubrovnika utvrđeno da se odobrava građenje dalekovoda 10 kV od TS „Bosanke“ do TS „Šumet“, Uvidom u Rješenje o utvrđenju općeg interesa Broj: 02/2-1-UP-I-801-78, Dubrovnik od 21 ožujka 1978. godine, utvrđeno je od općeg interesa postavljanje nadzemnog dalekovoda 10kV od TS Šumet -TS Bosanka na zemljištima privatnog i društvenog vlasništva u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] u korist „ Elektrodalmacije“ Split, OOUR“elektrojug“ Dubrovnik gdje su navedene k.č. na koje će postavljanje dalekovoda biti obavljeno. Da je uvidom u navedene čestice vidljivo da na k. č. [katastarska čestica], k.o. (S.I.), tj. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (N.I), k. o. [katastarska općina], u vlasništvu investitora F, nije predviđena izgradnja i postavljanje kablova dalekovoda iznad njihovog zemljišta. Da je uvidom u projekat koji je sastavni dio naprijed navedene građevinske dozvole trase kojom se kreće dalekovod od TS Bosanka vidljivo da vodovi nisu postavljeni u skladu s izdanom građevinskom dozvolom te da se kao takvi smatraju bespravno izgrađeni. Da je spomenute vodove potrebno izmjestiti i postaviti na trasu koja je određena građevinskom dozvolom koja je izdana 30. svibnja 1978. godine, na armirano betonske stupove koji su već ugrađeni u javni put u skladu sa građevinskom dozvolom i projektnom dokumentacijom koja je sastavni dio te građevinske dozvole. Da građevinski inspektor vodi postupak po službenoj dužnosti, radi zaštite javnog interesa, a postupanje građevinskog inspektora određeno je Zakonom o državnom inspektoratu.

4. Podneskom od 9. lipnja 2026. tužitelj se očitovao na tužbene navode tužitelja te je u cijelosti osporio navode tuženika da je predmetni dalekovod izgrađen protivno pravomoćnoj Građevinskoj dozvoli, ujedno navodeći da su tvrdnje tuženika iz odgovora na tužbu protivne Građevinskoj dozvoli, Zapisniku sa tehničkog pregleda i Uporabnoj dozvoli, Glavnom projektu dalekovoda te stanju na terenu. Da je u Zapisniku sa tehničkog pregleda jasno navedeno da je zračni dalekovod nazivnog napona 10 kV izveden na drvenim ipregniranim stupovima, a tuženik traži da se vodovi izmjeste na armirano betonske stupove. Isto tako, u točki I. izreke Rješenja tuženika KLASA: UP/I- 362-02/25- 02/655, URBROJ: 443-02-01-18-25-1 od 01. listopada 2025. godine naređuje se tužitelju uklanjanje srednjenaponskog kabela 10 kV, iznad k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], (s.i.), k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (n.i.) izgrađen protivno građevinskoj dozvoli, u roku od 90 dana od dana zaprimanja rješenja. Da predmetni dalekovod predstavlja legalno izgrađenu elektroenergetsku građevinu, odnosno da se radi o legalnoj građevini, iz razloga što je izvedena i korištena temeljem valjanih upravnih akata te da ne postoje dokazi koji bi upućivali na nezakonitu izvedbu, da je potvrđeno u Nalazu i mišljenju stalnih sudskih vještaka za građevinu, elektrotehniku i geodeziju iz lipnja 2026. godine (dalje u tekstu: Nalaz i mišljenje vještaka), koji je tužitelj priložio u spis, a u kojem Nalazu i mišljenju vještaka da se navodi sljedeće:

- da je dana 25. svibnja 2026. izvršeno geodetsko snimanje predmetne lokacije;

- da je u svrhu izrade Nalaza i mišljenja preuzet službeni digitalni katastarski plan (OSS zahtjev br: 1287609/2026) te je isti preklopljen sa stanjem na terenu;

- da je izvršen uvid u raspoloživu tehničku, projektnu i upravnu dokumentaciju, uključujući građevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu, zapisnik sa tehničkog pregleda, glavni projekt te raspoložive geodetske i katastarske podloge;

- da iz dostavljene dokumentacije nedvojbeno proizlazi da je za predmetni dalekovod DV 10(20) kV Bosanka – Šumet ishođena pravomoćna građevinska dozvola te uporabna dozvola nakon provedenog tehničkog pregleda;

- da iz Zapisnika s tehničkog pregleda od 06. ožujka 1980. godine proizlazi kako je objekt izveden na mjestu odobrene lokacije i u skladu s projektom za koji je izdana građevinska dozvola, bez utvrđenih nedostataka ili odstupanja;

- da iz priložene i dostavljene dokumentacije nije vidljivo da bi se trasa predmetnog dalekovoda mijenjala, a iz koje bi proizlazilo da je nakon izdavanja uporabne dozvole došlo do izmještanja trase, naknadne rekonstrukcije ili neovlaštene izmjene predmetnog dalekovoda u odnosu na stanje na temelju kojega je izdana Dozvola za upotrebu objekta dana 03. lipnja1980.g.;

- da postojanje pravomoćne građevinske dozvole, uporabne dozvole te pozitivnog zapisnika sa tehničkog pregleda predstavlja dokaz da je građevina izgrađena u skladu s tada važećom projektnom dokumentacijom i odobrenom trasom. Stoga da su u cijelosti neosnovane i nedokazane tvrdnje tuženika da predmetni dalekovod nije izgrađen sukladno pravomoćnoj Građevinskoj dozvoli. Da ukoliko bi tužitelj postupio na način kako to tuženik traži, da bi to bi predstavljalo protupravno i nezakonito odstupanje od izdane pravomoćne Građevinske dozvole i Uporabne dozvole. Da je u Nalazu i mišljenju vještaka izneseno mišljenje vještaka da bi za izmještanje predmetnog dalekovoda na način kako je u svom rješenju od 01. listopada 2025.g. naveo Državni inspektorat – Područni ured Osijek – Ispostava u Vukovaru, trebalo ishoditi dopunu građevinske dozvole, a slijedom toga i ponovni tehnički pregled te ponovno ishoditi uporabnu dozvolu. Kao dokaz poziva se na Nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka za građevinu, elektrotehniku i geodeziju, DV 10(20) kV BOSANKA – ŠUMET iz lipnja 2026.g. te po potrebi saslušanje stalnih sudskih vještaka Josip Šitum, dipl. ing. građ., UL, dipl. ing. el. i ČL, dipl. ing. geod., na adresi društva TERESTRIKA d.o.o., Mosećka 42, Split; po potrebi vještačenje po stalnim sudskim vještacima za građevinu, elektrotehniku i geodeziju.

4.1. Nadalje navodi da su prema stručnoj literaturi, dalekovodi električni nadzemni vodovi (slobodni vodovi, zračni vodovi) jake struje visokog i najvišeg napona koji služe za prijenos (transport) električne energije bilo s velikim snagama, bilo na srednje i velike udaljenosti, bilo oboje. Da stupovi dalekovoda služe za nošenje i zatezanje vodiča i zaštitnih užeta te da se oni postavljaju na razmacima od nekoliko stotina metara. Da se stupovi za dalekovode grade od metala, drveta i armiranog betona. Da tuženik u odgovoru na tužbu, kao i u obrazloženju pobijanog Rješenja, navodi da postoje tri betonska stupa na kojima postoji upozorenje OPREZ! VISOKI NAPON Opasno po život koji nisu prikopčani kablovima (visokonaponskim vodovima) kako im je predviđeno i odobreno pravomoćnom građevinskom dozvolom te zaključuje da su vodovi „postavljeni protuzakonito i protupravno preko objekta koji se gradi“, a koji navodi da su u cijelosti pogrešni i neosnovani. Ovo stoga jer da iz Zapisnika s tehničkog pregleda jasno proizlazi da je predmetni dalekovod izveden na drvenim ipregniranim stupovima. Da su betonski stupovi koje tuženik navodi postavljeni zadnjih desetak godina u svrhu izgradnje niskonaponske mreže u naselju Bosanka i da ne smiju biti korišteni za srednjenaponsku mrežu odnosno dalekovod. Da trasa spomenute niskonaponske mreže nije nikada bila dio dalekovoda koji je predmet ovog postupka te da predstavlja zaseban ektroenergetski objekt. Da je betonski stup dalekovoda (prvi stup dalekovoda) postavljen prije par godina, a na istoj poziciji da je ranije stajao drveni stup u obliku slova A koji je zamijenjen zbog dotrajalosti. Da su Glavnim projektom dalekovoda, koji je sastavni dio Građevinske dozvole definirani DRVENI STUPOVI, što da je potvrđeno u Zapisniku s tehničkog pregleda. Da je tuženik očito pogrešno identificirao tip stupa i tip mreže i time da je na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju izdao nezakonito Rješenje. Da se Zaključak tuženika da „kablovi nisu prikopčani na betonske stupove kako je odobreno“ temelji na pogrešnoj identifikaciji vrste mreže i pripadnosti stupova. Da su betonski stupovi koje je tuženik uočio dio niskonaponske mreže (n.n.), dok je trasa 10 kV DVa, sastavljena od drvenih stupova, izvedena upravo onako kako je odobreno glavnim projektom iz 1977. godine i kako je potvrđeno Uporabnom dozvolom. Time da tužitelj nije bespravno izgradio ništa, niti da je djelovao protivno Građevinskoj dozvoli. Naprotiv, da je izveo dalekovod u skladu s aktima nadležnih tijela.

4.2. Tužitelj dostavlja dijelove Glavnog projekta dalekovoda 10 kV TS Bosanka –

TS Šumet uz sljedeća pojašnjenja:

1. Os trase dalekovoda prikazana je na kopiji katastarskog plana u mjerilu 1:2880 (Slika 1) Mjerilo 1:2880 je sitno mjerilo. Na takvoj kopiji katastarskog plana, zbog odstupanja katastarskog plana u odnosu na stvarno stanje na terenu, iznimno je teško precizno utvrditi trasu dalekovoda. Trasa dalekovoda prikazana na kopiji katastarskog plana nije identična trasi dalekovoda prikazanoj na topografskom planu dalekovoda (niže pojašnjenje pod 3.). Uočljiva su odstupanja u lomu dalekovoda na poziciji prvog stupa.

2. U točki 1.3. Tehničkog opisa Glavnog projekta dalekovoda navedeno je: „1.3. Trasa dalekovoda

Početna točka dalekovoda je trafostanica 10,04 kV Bosanka. Krajnji stup pred ovom trafostanicom ugradit će se prema jugu od simetrale trafostanice u točki zavješenja dalekovoda, zbog izbjegavanja prijelaza preko novopodignute stambene zgrade.“ Dakle, u Glavnom projektu je jasno naglašeno odmicanje dalekovoda radi zaobilaženja objekta koji je u to vrijeme bio u izgradnji.

Slika 2. – preslika opisa trase dalekovoda iz Glavnog projekta

Slika 3. - prikazuje raniji objekt na čestici i položaj zračnih vodova.

3. Situacija trase dalekovoda, broj 3.1 (topografski plan) (Slike 4A i 4B) Linije iscrtane sitnim kružićima prikazuju međe odnosno suhozid u trenutku gradnje dalekovoda. Iz ove situacije je razvidno da trasa dalekovoda na poziciji sporne čestice prolazi sjeverno od suhozida.

Slike 4A i 4B prikazuju topografski snimak terena.

4. Nacrt broj 3.3. Glavnog projekta (Slike 5A i 5B)

Ovaj nacrt prikazuje profil trase dalekovoda. Iz nacrta je razvidno kako se pozicija prvog stupa dalekovoda nalazi s južne strane postojećeg puta, na udaljenosti od 17 metara od trafostanice pod kutom 127° 49“ što u cijelosti odgovara poziciji prvog stupa dalekovoda na terenu. Iz nacrta je također razvidno kako se drugi stup dalekovoda nalazi sjeverno od postojećeg puta, na udaljenosti 58 metara od prvog stupa, što također odgovara stanju na terenu.

DOKAZI:

- Slika 1, Slika 2, Slika 3, Slika 4A, Slika 4B, Slika 5A, Slika 5B,

dalekovoda 10 kV TS Bosanka - TS Šumet, oznake 300/2, listopad 1977.)

4.3. Nadalje navodi da članak 113. stavak 1. Zakona o Državnom inspektoratu taksativno propisuje razloge zbog kojih u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela te ustraje u navodima tužbe kako niti jedna od pretpostavki iz članka 113. stavka 1. Zakona o Državnom inspektoratu u konkretnom slučaju nije ispunjena. Da je nezakonitost izvršenja naredbe o uklanjanju iz pobijanog Rješenja posebice vidljiva ako se izreka Rješenja (uklanjanje s.n. kabela) usporedi s obrazloženjem koje govori o „zračnim vodovima dalekovoda“ i o „kablovima struje“ jer se time dovodi u pitanje što je uopće predmet uklanjanja. S tim u vezi, tužitelj ističe kako je Uporabna dozvola još uvijek na snazi te da ne postoji osnova da tuženik naloži uklanjanja s.n. kabela, sve dok Uporabna dozvola nije ukinuta, poništena ili je na drugi način prestala važiti. Istovremeno je ustrajao u prijedlogu da sud odredi odgodni učinak tužbe do pravomoćnog okončanja ovog postupka jer da bi izvršenjem naredbe o uklanjanju kako to tuženik traži:

- tužitelj bi direktno postupio protivno pravomoćnoj Građevinskoj dozvoli i uporabnoj dozvoli, bez da ima akt kojim se eventualno mijenja i/ili ukida pravomoćna Građevinska dozvola i Uporabna dozvola, da bi došlo bi do prekida napajanja u mjestima Knežica, Šumet, Bragat Gornji i Bragat Donji u kojima je ukupno 230 obračunskih mjernih mjesta što ima karakter štete koja se teško može popraviti u smislu čl. 42. st. 2. ZUS -a, da je dalekovod 10 kV Bosanka–Šumet objekt od interesa za RH (čl. 4. Zakona o energiji), a odgoda izvršenja stoga nije protivna javnom interesu, već da ga upravo štiti, a u slučaju izvršenja, da bi šteta nastala i kupcima električne energije (građani i gospodarski subjekti) te da bi se ozbiljno ugrozila sigurnost opskrbe na navedenom području, osobito jer da premještanje trase dalekovoda nije postupak koji se može jednostavno odraditi te da može potrajati i nekoliko mjeseci.

5. Na ročištu koje je pred ovim sudom održano 19. lipnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji svoj izostanak nije opravdao, opunomoćenik tužitelja je ustrajao u navodima tužbe i podneska, a sud je predmetno ročište odlučio odgoditi kako bi se tuženik mogao očitovati na podnesak tužitelja s priloženim Nalazom i mišljenjem vještaka, koje vještvo je tužitelj naručio izvan sudskog postupka, te predloženim dokaznim prijedlozima.

6. Tuženik, iako pozvan da se očituje na podnesak tužitelja i dostavljeni Nalaz i mišljenje sudskih vještaka, radi čega je i odgođeno ročište od 19. lipnja 2026, tuženik se oglušio na isto te je sudu ponovno dostavio odgovor na tužbu, koji identični odgovor na tužbu je već dostavio 4. prosinca 2025. uz spis tuženog tijela.

7. Na ročištu koje je pred ovim sudom održano 4. rujna 2026. ponovno u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji svoj izostanak nije opravdao, opunomoćenik tužitelja je ustrajao u navodima tužbe, podneska i dokaznim prijedlozima.

8. Na temelju ocjene rezultata provedenog upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja te izvedenih dokaza, vođen načelom učinkovitosti, Sud je odbio predloženo izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje geodeta, te za izvođenjem dokaza vještačenjem po stalnim sudskim vještacima za građevine, elektrotehniku i geodeziju na okolnosti da predmetni dalekovod predstavlja legalno izgrađenu elektroenergetsku građevinu, odnosno da se radi o legalnoj građevini, te za izvođenjem dokaza saslušanjem stalnih sudskih vještaka Josipa Šituma, dipl.ing.građ., UL dipl. ing. el. i HL dipl. ing. geod. na adresi društva TERESTRIKA d.o.o. Split, Mosećka 42, na iste okolnosti, kao suvišne, ocjenjujući da se zakonita i pravilna odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza.

9. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu, kao i dostavljenog spisa tuženog tijela te svih isprava koje su istom priložene te je zaključio raspravljanje u predmetnom upravnom sporu.

10. Opunomoćenik tužitelja je zatražio i priložio pisani popis troška.

11. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

12. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vukovaru, KLASA: UP/I -362-02/25- 02/655, URBROJ: 443-02-01-18-25-1 od 1. listopada 2025.

13. Među strankama je sporno je li osporavanim rješenjem tužitelju kao investitoru, pravilno i zakonito izrečena inspekcijska mjera uklanjanja građevine, u primjeni odredbe iz članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: ZDI), kojom je propisano da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, u određenom roku, 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, o čemu potvrdu izdaje tijelo graditeljstva na zahtjev građevinskog inspektora, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja, 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.).

14. Među strankama je sporno je li pravilno i zakonito osporavanim rješenjem tužitelju naloženo uklanjanje srednjenaponskog kabela 10 kV, iznad k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (s.i.) , k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (n.i.) izgrađen protivno građevinskoj dozvoli u roku od 90 dana od dana zaprimanja predmetnog rješenja, na način kako je to pobliže određeno i sadržano u citiranom rješenju.

15. Među strankama je sporno je li predmetna građevina, odnosno sklop za koji je osporavanim rješenjem tužitelju naloženo uklanjanje, izgrađena protivno izvršnoj, odnosno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli Broj: [broj dozvole] od 30. svibnja 1978. kojom se OOUR ELEKTROJUG iz Dubrovnika odobrava građenje dalekovoda 10kV od TS "Bosanka" do TS "Šumet", a prema projektu koji čini nastavni dio ove građevinske dozvole.

16. Među strankama je sporan opis i identifikacija predmetnih građevina.

17. Odredbom članka 106. stavak 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18, 117/21 i 67/23, dalje ZDI) propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane tim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine, odnosno drugoj stranci određenoj tim Zakonom, da na temelju toga odjeljka Zakona građevinski inspektor donosi rješenje, te da ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati rješenje može donijeti i bez saslušanja stranke.

18. Odredbom članka 108. ZDI-u propisano je da tijekom inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s tim Zakonom strankama narediti otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, zabranu ugradnje građevnog proizvoda, otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, usklađivanje građenja, uklanjanje građevine, zabranu uklanjanja građevine te obustavu građenja.

19. Odredbom članka 113. stavkom 1. točkom 1. i stavkom 2. ZDI -a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, da prije donošenja rješenja građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, što utvrđuje tim rješenjem.

20. Odredbom članka 113. stavak 3. ZDI-a propisano je da se rješenjem o uklanjanju upozorava investitora odnosno vlasnika da će se, ako ne postupi po rješenju, izvršenje rješenja provesti prisilnim putem, da će se izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika i upoznaje ga se s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavka 2. i 3. toga Zakona, te da će se bez donošenja dopunskog, odnosno novog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. toga Zakona.

21. Odredbom članka 114. Zakona o Državnom inspektoratu, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, da rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju o uklanjanju ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja o uklanjanju putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

22. Odredbom članka 121. stavak 1. ZDI-a propisano je da se rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje.

23. Odredbom članka 121. stavkom 2. i 3. ZDI-a propisano je da se smatra da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, da je izvršenik obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje, a ako to ne učini smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.

24. Odredbom članka 122. stavkom 1. ZDI-a propisano je da troškove izvršenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

25. Prema čl. 3. st. 1. t. 10. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

26. U konkretnom slučaju nije sporno da je predmetni upravni postupak proveden po službenoj dužnosti radi zaštite javnog interesa (ako srednjenaponski kabel, za koji je osporavanim rješenjem naloženo uklanjanje, predstavlja neposrednu opasnost za ljude i okolne objekte), te da je postupanje građevinskog inspektora u konkretnom slučaju određeno i propisano odredbama Zakona o državnom inspektoratu, pa se stoga tužbeni navodi tužitelja u tom dijelu ocjenjuj neosnovanim.

27. Nisu osnovani tužbeni navodi tužitelja da je inspekcijski nadzor proveden bez da je o istom tužitelj bio obavješten te da istom nije nazočio. Ovo stoga što je navedeno ovlaštenje građevinskog inspektora izričito propisano naprijed citiranom odredbom čl. 106. ZDI.

28. Međutim, u konkretnom slučaju je sporan opis i identifikacija predmetne građevine, odnosno građevnog sklopa za koji je osporavanim rješenjem tužitelju naloženo uklanjanje, kao i činjenica je li u konkretnom s lučaju isti sagrađen protivno izvršnoj, odnosno pravomoćnoj izdanoj građevinskoj dozvoli od 30. svibnja 1978. za koji je nesporno izdana i Uporabna dozvola nakon obavljenog tehničkog pregleda od 21. listopada 1980., o čemu stranke ovog spora imaju suprotstavljena mišljenja.

29. Nadalje, osnovano tužitelj u tužbi navodi da se s obzirom na kontradiktorne i nejasne navode tuženika, ne može zaključiti što je zapravo predmet inspekcijskog nadzora, je li to srednjenaponski kabel 10kW ili se radi o nadzoru izgrađenog srednje naponskog dalekovoda Bosanka-Šumet, a kako ti proizlazi iz obrazloženja osporavanog rješenja.

30. Pored navedenog, osnovano tužitelj navodi da uopće nisu navedene okolnosti koje bi opravdale uklanjanje građevine, a ne primjerice primjenu mjere usklađivanje građenja, odnosno drugu mjeru, imajući u vidu obrazloženje da je spomenute vodove potrebno izmjestiti u skladu s građevinskom dozvolom, čime je tuženik povrijedio odredbu članka 108. i 112. Zakona o Državnom inspektoratu u svezi s odredbom članka 6. ZUP - a koja propisuje kada se na temelju propisa stranci nalaže kakva obveza, prema njoj će se primjenjivati one mjere za ispunjenje obveze koje su za nju povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha.

31. Konačno, u specifičnim okolnostima konkretnog slučaja, gdje činjenično stanje nije na nesporan način utvrđeno, a tuženik se iako pozvan, nije odazvao ni na jedno od dva zakazana ročišta, niti se očitovao na navode iz podneska tužitelja od 9. lipnja 2026., niti na Nalaz i mišljenje izrađeno po stalnim sudskim vještacima koje je tužitelj u vlastitom aranžmanu dao izraditi na okolnosti koje su sporne i odlučne za rješenje predmetnog upravnog spora, a koje je tužitelju dostavljeno u prilogu citiranog podneska uz poziv na očitovanje, budući je isto predstavljalo i jedan od dokaznih prijedloga tužitelja, na koje se tuženik nije izjasnio, ni očitovao, to ovaj Sud, za sada ne može ocijeniti da bi u konkretnom slučaju činjenično stanje bilo pravilno i potpuno utvrđeno, a na tako utvrđeno činjenično stanje materijalno pravo pravilno primijenjeno, pa stoga ni osporavano rješenje ocijeniti zakonitim.

32. Pored navedenog, valja istaći da ukoliko se radi o legalno izgrađenom dalekovodu koji ometa vlasnike zemljišta ili uzrokuje sporove, rješenje se ne traži preko građevinske inspekcije već sudskim putem i to na način da vlasnici nekretnine preko koje prolazi dalekovod pitanja služnosti, naknadu štete ili zahtjeve za premještanje dalekovoda ostvaruju pred stvarno i mjesno nadležnim sudom (građanskoj parnici). Pri tome valja imati na umu su dalekovodi građevine od interesa za Republiku Hrvatsku (energetska infrastruktura), pa njihovo uklanjanje ili izmještanje ovisi o planovima mrežnih operatera (HEP-a) i zakonskim postupcima izvlaštenja.

33. Međutim, ukoliko je dalekovod siguran sam po sebi, ali je ugroza nastala jer je netko naknadno izgradio objekt preblizu dalekovoda (unutar sigurnosne zone koridora), tada se radi o kršenju pravila o sigurnosnim udaljenostima i koridorima infrastrukture, što je od utjecaja na samo postupanje građevinske inspekcije u odnosu na naknadno izgrađeni objekt.

34. U samo izloženom, a kako je u konkretnom slučaju činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, a osporavano rješenje kontradiktorno, to je valjalo usvojiti tužbeni navod tužitelja i poništiti osporavano rješenje tuženika primjenom odredbe čl. 117. st. 1 . ZUS-a , predmet vratiti na ponovni postupak te presuditi kao pod točkom I. izreke.

35. U ponovljenom postupku tuženo tijelo će uzeti u obzir utvrđenja iz priloženog nalaz i mišljenja priloženog vještva, te pravilno utvrditi činjenično stanje, o čemu ovisi i pravilna primjena materijalnog prava, pridržavajući se pravnog shvaćanja izraženog u citiranoj presudi.

36. Odredbom članka 147. stavkom 1. ZUS-a propisano je da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

37. Kako je tužitelj uspio u predmetnom upravnom sporu to je valjalo, a s obzirom na činjenicu da se prema odredbi članka 144. st. 3. ZUS-a vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom, da je prema Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23) koja je na snazi od 25. studenog 2023., vrijednost boda 2,00 eura, te da Tbr. 52. t. 3. propisuje kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, to je opunomoćeniku tužitelja valjalo priznati trošak za sastav tužbe od 3. studenog 2025., trošak podneska od 9. lipnja 2026., trošak zastupanja na ročištu od 19. lipnja 2026. i od 04. rujna 2026. od po 1.000,00 eura, odnosno 4.000,00 eura uvećano za iznos PDV-a od 25% u iznosu od 1.000,00 eura, odnosno sveukupno 5.000,00 eura. Slijedom navedenog, valjalo je riješiti kao pod točkom II. izreke.

38. Odluka o prijedlogu za odgodnim učinkom tužbe je izostala kao bez predmetna obzirom na činjenicu da je osporavano rješenje poništeno i predmet vraćen na ponovni postupak.

U Splitu 21. rujna 2026.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točke I. izreke ove presude žalba nije dopuštena.

Protiv točke II. izreke dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opun. tužitelja

- tuženiku

- tužitelj nije u obvezi plaćanja sudske pristojbe za tužbu i za presudu, po pravom.

- u spis

- kal. 30.10.2026.