Baza je ažurirana 01.11.2026. zaključno sa NN 119/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Rijeci

    Rijeka, Žrtava fašizma 7

    Poslovni broj Povrv-154/2025-9

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    B E Z  O D R Ž A V A NJ A  R A S P R A V E

    Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Katarini Bajčić Ivančević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, Zagreb, Prisavlje 3, OIB 68419124305, zastupan po Odvjetničkom društvu Maja Čuljak, odvjetnice u Zagrebu, protiv tuženika-ovršenika ĐĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi isplate, u pisanom postupku, temeljem čl. 461. a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025 dalje: ZPP), 21. rujna 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju u ovrsi javnog bilježnika Roberta Beletića iz Opatije, poslovni broj Ovrv-7887/2025 , UPP/OS-Ovrv-279/2025 od 16. travnja 2025. u dijelu u kojem se nalaže tuženiku ĐĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, OIB 68419124305, isplati iznos od 84,96 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama

    -na iznos od 10,62 EUR teče od 21.5.2024.

    -na iznos od 10,62 EUR teče od 21.6.2024.

    -na iznos od 10,62 EUR teče od 1.8.2024.

    -na iznos od 10,62 EUR teče od 1.9.2024.

    -na iznos od 10,62 EUR teče od 1.10.2024.

    -na iznos od 10,62 EUR teče od 1.11.2024.

    -na iznos od 10,62 EUR teče od 1.12.2024.

    -na iznos od 10,62 EUR teče od 1.1.2025.

    pa do isplate po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, 69/26 dalje: ZOO) za ostale odnose, odnosno do 31.12.2024. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, zatim od 1.1.2025. do 29.12.2025. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u visini od 165,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 21. rujna 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana, dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troška te sa zahtjevom da na dosuđeni dio ovršnog troška u visini od 25,00 EUR zakonska zatezna kamata teče od 16. travnja 2025. do 20. rujna 2026. tužitelj odbija kao neosnovanim.

    Obrazloženje

    Tužitelj je dana 13. ožujka 2025. podnio ovršni prijedlog kojim od tuženika potražuje sveukupno iznos od 84,96 EUR sa zakonskim zateznim kamatama uz naknadu troška ovršnog postupka, a na ime neplaćene RTV pristojbe za period od 05/2024 do 01/2025 godine.

    Rješenjem o ovrsi pod posl.br.Ovrv-7887/2025, javnobilježnički predmet UPP/OS-Ovrv-279/2025 od 16. travnja 2025. kojeg je donio javni bilježnik Robert Beletić iz Opatije, tuženik je obvezan na platež utuženog iznosa sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i troškovima ovršnog postupka u iznosu od 50,00 EUR. U pravovremeno izjavljenom prigovoru protiv rješenja o ovrsi tuženik je pobijao rješenje u cijelosti, u bitnome navodeći da nikada nije bio, niti je trenutno obveznik plaćanja RTV pristojbe jer ne posjeduje televizijski prijamnik, niti bilo koji uređaj koji bi podlijegao obvezi plaćanja navedene pristojbe. Također, naveo je da prijava temeljem toga što ga je inkasator vidio sa mobilnim uređajem u ruci nije zakonit niti dovoljan dokaz za utvrđivanje obveze plaćanja, te da korištenje mobitela automatski ne podrazumijeva prijem televizijskog signala niti implicira na posjedovanje TV prijamnika.

    Po izjavljenom prigovoru Rješenjem Općinskog suda u Rijeci od 13. lipnja 2025., posl.br. Povrv-154/2025-3, Rješenje o ovrsi stavljeno je izvan snage i ukinute su sve provedene ovršne radnje, te je određeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Ujedno je tužitelj upozoren da je u roku od 15 dana od primitka ovog rješenja podneskom dužan iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti potrebne dokaze za utvrđenje iznesenih činjenica. Tuženik je upozoren da je u roku od 15 dana od primitka tužiteljevog podneska iz točke 3. ovog rješenja podneskom dužan iznijeti sve činjenice na kojim temelji svoje zahtjeve i predložiti potrebne dokaze za utvrđenje iznesenih činjenica. Stranke su upozorene da je postupak u sporovima male vrijednosti pisani postupak te da će sud održati ročište samo ako isto smatra potrebnim radi provođenja dokaznog postupka ili ako jedna od stranaka podnese takav obrazloženi prijedlog, koji prijedlog može biti i odbijen ako sud smatra s obzirom na okolnosti slučaja da se pravično vođenje postupka može osigurati i bez održavanja ročišta. (čl. 461 a st. 3.,4. , 6. i 7. ZPP-a).

    Tužitelj u podnesku od 26. lipnja 2025. navodi da je prigovor tuženika neosnovan. Ističe da je, neovisno o navodu tuženika da nije pretplatnik RTV pristojbe, isti evidentiran u evidenciji tužitelja kao obveznik plaćanja RTV pristojbe. Nadalje, tužitelj navodi da je prijava prijamnika izvršena 16. travnja 2024., prilikom čega je sam tuženik dao predstavniku tužitelja svoje osobne podatke, OIB te osobno potpisao navedenu prijavu, pri čemu je prijavio posjedovanje televizijskog prijamnika na adresi prijave. Prilikom prijave prijamnika tuženik je podmirio i iznos od 63,72 EUR na ime neplaćenih zaostalih pristojbi. Tužitelj nadalje ističe da je tuženik, slijedom navedenog, dužan podmirivati zakonsku mjesečnu pristojbu za cijelo vrijeme postojanja pretplatničkog odnosa te stoga smatra da je navedeni dužan podmiriti pristojbu za razdoblje od svibnja do prosinca 2024., budući da je u navedenom razdoblju postojao pretplatnički odnos između stranaka. Ističe da obveza plaćanja predmetne pristojbe proizlazi iz Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17, 94/18, 114/22, 20/23, 18/24, dalje: Zakon o HRT) te tereti građane i pravne osobe koje posjeduju prijamnik na području Republike Hrvatske. Stoga predlaže održati na snazi platni nalog u dijelu u kojem se nalaže tuženiku da tužitelju isplati iznos pobliže opisan u točki 1. izreke ove odluke uz naknadu ovršnih troškova zajedno sa zateznom kamatom od dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate, te troškova parničnog postupka uz zateznu kamatu od presuđenja.

    Tuženik se podneskom od 1. kolovoza 2026. očitovao na navode tužitelja, osporavajući da je obveznik plaćanja predmetne pristojbe temeljem osobne prijave i izjave o posjedovanju prijamnika. Navodi da je 16. travnja 2024. otvorio vrata djelatniku tužitelja pritom imajući kod sebe mobilni uređaj, te je navedeni od njega zatražio osobne podatke, koje mu je tuženik dao u uvjerenju da se radi o službenoj provjeri adrese, a ne o prijavi za RTV pristojbu. Negira da je potpisao ikakav obrazac ili dao izjavu o posjedovanju televizijskog ili radijskog prijamnika. Nadalje, tuženik ističe da jedini elektronički uređaj koji posjeduje je mobilni telefon, koji nema mogućnost prijma televizijskog signala bez dodatne opreme, što ga ne čini prijamnikom u smislu članka 34. stavka 1. Zakona o HRT. Tuženik također prigovara dokazima na kojima tužitelj temelji svoju tvrdnju o postojanju obveze plaćanja pristojbe, navodeći da tužitelj nije priložio dokaz o navodnoj prijavi prijamnika, već samo izvod iz sustava HRT-a, bez vjerodostojne isprave iz koje bi proizlazilo da je tuženik bio prijavljen svojom voljom ili da je takvu prijavu potpisao. Nadalje, navodi da je 29. srpnja 2025. osobno predao odjavu od predmetne pristojbe, koja je uredno zaprimljena, te navodi da tom prilikom nije sastavljen nijedan zapisnik o pronalasku prijamnika. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da se tužbeni zahtjev u cijelosti odbaci, da se utvrdi kako na njegovoj strani ne postoji obveza plaćanja predmetne RTV pristojbe te da se odbije i zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka.

    Tužitelj nije podnio pisani podnesak kojim se očituje na podnesak tuženika od 01. kolovoza 2026.

    Sud je proveo dokaze uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu.

    Ocjenom svih provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a ovaj sud drži tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

    Valja navesti da je sud, imajući u vidu odredbu članka 461.a ZZP-a, odlučio u ovoj pravnoj stvari donijeti odluku bez zakazivanja ročišta, ocijenivši da za odlučivanje nije bilo potrebno održavanje ročišta niti neposredno izvođenje dokaza. Naime, predmetni postupak predstavlja spor male vrijednosti te je proveden u pisanom obliku, a iz sadržaja podnesaka stranaka i priložene materijalne dokumentacije bilo je moguće utvrditi sve odlučne činjenice za donošenje odluke.

    Uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu i to izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga (list 14 spisa), evidenciju pretplatnika (list 40 spisa), salda konti karticu (list 41-42 spisa), prijavu obveznika/prijamnika (list 43 spisa) te zahtjev za odjavu obveze plaćanja mjesečne pristojbe (list 50-51 spisa) utvrđeno je da je u utuženom periodu od svibnja 2024. do siječnja 2025. tuženik bio aktivan pretplatnik na adresi u [adresa], te da nije podmirio RTV pristojbu za utužene mjesece od svibnja 2024. do siječnja 2025., a koje su bile predmetom ovršnog prijedloga temeljem kojeg je ovaj postupak pokrenut. Tuženik je zahtjev za odjavu obveze plaćanja mjesečne pristojbe podnesao tek nakon predmetnog potraživanja, odnosno 29. srpnja 2025. godine.

    Odredbom članka 34. st. 1. Zakona o HRT propisano je da svako tko ima u vlasništvu ili posjedu televizijski ili radijski prijemnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audio vizualnog programa na području RH, koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je plaćati HRT-u mjesečnu pristojbu utvrđenu čl. 35. st. 2. Zakona.

    Prema čl. 36. st. 1. Zakona o HRT pristojba se plaća dok se prijamnik ne odjavi.

    Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tuženik bio aktivni pretplatnik u utuženom periodu, a zahtjev za odjavu je podnio tek naknadno, tj. nakon utuženog perioda.

    Navodi tuženika da je spisu ne prileži potvrda o prijavi prijamnika već samo izvod obveznika plaćanja RTV pristojbe, pa da ničim nije dokazano da je obveznika plaćanja RTV pristojbe, nije točan, naime tužitelj je uz podnesak od 26. lipnja 2025. kojim se očitovao na navode iz prigovora tuženika dostavio prijavu obveznika prijamnika od 16.04.2024. sastavljenu po kontroloru JĐ ( list 43 spisa), iz iste je jasno razvidno da je na adresi Đ [adresa], 1. kat , Rijeka prijavljeno korištenje televizora kao prijamnika te da je od tuženika naplaćen iznos od 63,72 EUR na ime RTV pristojbe za period od 11.2023. do 04.2024., prijava je potpisana po tuženiku kao obvezniku. Dakle iz navedenog dokumenta jasno proizlazi da je tuženik obveznik plaćanja RTV pristojbe, a prilikom prijave isti je i platio zaostale RTV pristojbe za posljednjih šest mjeseci čime, kao osoba koja ima u vlasništvu/posjedu prijamnik, priznaje svoju zakonsku obvezu plaćanja navedene pristojbe .

    Nadalje neosnovan je navod tuženika da mobilni telefon ne predstavlja prijamnik u smislu članka 34. stavka 1. Zakona o HRT-u, budući da isti predstavlja upravo „drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa“, neovisno o tome što ne omogućuje prijam televizijskog signala putem klasične antene, što proizlazi i iz službene HRT stranice o pristojbi te službenog obrasca za odjavu obveze plaćanja mjesečne pristojbe, u kojem je mobilni telefon također naveden kao jedna od vrsta prijamnika, a koji je sam tuženik ispunjavao.

    Stoga je tuženika temeljem odredbe čl. 34. Zakona o HRT-u valjalo obvezati da podmiri RTV pristojbu za period od svibnja 2024. do prosinca 2024. godine, u iznosima od po 10,62 EUR , dakle ukupno 84,96 EUR, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u točki 1. izreke ove odluke.

    Na dosuđene iznose tuženika je valjalo pozivom na odredbu čl. 29. st. 1. ZOO- a (NN 35/05) i u visini propisanoj odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a obvezati na plaćanje zakonske zatezne kamate od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate kako je to tužitelj i tražio.

    Slijedom svega naprijed navedenog uz primjenu odredbe čl. 451. st. 3. ZPP- a odlučeno je kao u točki 1. izreke ove odluke.

    Kako se ovršni postupak po prigovoru ovršenika nastavio voditi kao parnični postupak radi se, dakle, o jedinstvenom postupku te o troškovima stranaka treba odlučiti jednom odlukom, dakle, o troškovima ovršnog postupka odlučuje se zajedno s ostalim troškovima nastalim u dijelu parničnog postupka pa i zatezna kamata na dosuđeni dio ovršnog troška može teći tek od presuđenja, a ne od dana donošenje rješenja o ovrsi (Zaključak sa sastanka Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela Županijskih sudova održanog 02. lipnja 2017.)

    Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP- a pa je tužitelju zastupanom po punomoćniku valjalo priznati jednokratnu naknadu za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 125 EUR (uključen PDV) (Tbr. 7 toč. 9.), a odmjereno sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, kao i trošak sudske pristojbe na presudu bez održavanja rasprave visini od 15,00 EUR što sveukupno iznosi 140,00 EUR. U odnosu na ovršni trošak tužitelju je valjalo priznati trošak javnobilježničke naknade i to predujma u visini od 12,50 EUR (uključen PDV) i ostatka javnobilježničke naknade u visini od 12,50 EUR (uključen PDV), sukladno čl. 5- 7 Pravilnika o nagradama i naknadi troškova za rad javnih bilježnika u ovršnom postupku. Stoga sveukupno priznati trošak tužitelju iznosi 165,00 EUR.

    Neosnovan je dio troška kojim tužitelj potražuje naknadu za sastav prijedloga za ovrhu po punomoćniku u visini od 25,00 EUR (uključen PDV) jer izjavljivanjem prigovora protiv rješenja o ovrsi postupak postaje jedinstveni postupak, pa punomoćniku tužitelja samo pripada jednokratna naknada za cijeli prvostupanjski postupak kako je to propisano Odvjetničkom tarifom. Zatezne kamate na dosuđeni dio ovršnog troška mogu teći tek od donošenja prvostupanjske presude, a ne kako to tužitelj traži u odnosu na ovršni trošak od donošenja rješenja o ovrsi pa je u odnosu na potraživanje tužitelja da na trošak ovršnog postupka kamate teku od donošenja rješenja o ovrsi valjalo tužbeni zahtjev odbiti.

    Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.

    U Rijeci 21. rujna 2026.

    S u d a c

    Katarina Bajčić Ivančević

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

    Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud u RH.

    Ova presuda može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP -a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

    DNA:

    - pun. tužitelja

    - tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.