Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Stalna služba u Petrinji
Poslovni broj: P Ob-119/2026-10
Petrinja, Trg dr. Franje Tuđmana
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sisku, OIB 74610670107, Stalna služba u Petrinji, po sutkinji tog suda Nataši Ljuba Čobanov, u pravnoj stvari tužitelja ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Hrvoju Milkoviću, odvjetniku u Sisku protiv tužene MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Petra Vuljak Žugaj, odvjetnica iz Petrinje, radi razvoda braka, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 11. rujna 2026. u nazočnosti tužitelja i tužene osobno te njihovih punomoćnika, dana 18. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
Razvodi se brak zaključen između tužitelja ŽŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) rođen **.**.1946. i tuženice MŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) rođene **.**.1959. godine, a koji brak je sklopljen dana 14.09.1991. godine u Banja Luci, BIH, a upisan u maticu vjenčanih koja se vodi kod Matičnog područja Varaždin za godinu 1995. pod rednim brojem 00347.
Svaka stranka snosi svoj trošak.
Obrazloženje
1.Postupak u ovoj pravoj stvari započeo je podnošenjem tužbe radi razvoda braka tužitelja ŽŠ ( nastavno: tužitelj) protiv tuženice MŠ ( nastavno: tužena) od 14. svibnja 2026. U tužbi se navodi da su stranke zaključili brak dana 14. rujna 1991. godine u Banja Luci, BIH . Brak je upisan u maticu vjenčanih koja se vodi kod Matičnog područja Varaždin za godinu 1995. pod rednim brojem 347 , te da je u braku rođeno dvoje zajedničke sada punoljetne djece. Dalje se navodi da je tijekom braka došlo je do poremećaja bračnih odnosa, koji su bili uzrokovani većim razlikama u stavovima i neslaganju naravi, a koji su doveli do trajnog nesporazuma i nemogućnosti normalnog svakodnevnog funkcioniranja i suživota, te da su bračni odnosi između stranka teško i trajno poremećeni, a da je faktična bračna zajednica stranaka prestala još 2002. godine, iako su nastavili živjeti u istoj kući. Iz tih razloga tužitelj predlaže da sud donese odluku kojom će se razvesti brak, te potražuje trošak sudskog postupka.
2. Tužena je dala odgovor na tužbu kojim osporava tužbeni zahtjev u cijelosti, jer tvrdi da faktična bračna zajednica tužitelja i tuženice nije prestala 2002. godine, već da traje i dan danas. Razlog tužbi vidi u činjenici što je tužena protiv njega pokrenula parnični postupak utvrđenja i podjele bračne stečevine, koji se vodi pred naslovnim sudom pod poslovnim brojem P Ob-114/2025. Kako ta činjenica nije razlog za razvod braka, ne pristaje na razvod braka i do kraja ovog postupka osporava tužbeni zahtjev tužitelja. Potražuje troškove ovog parničnog postupka.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u Vjenčani list MU [adresa] od 4. svibnja 2026., te su saslušani tužitelj i tuženica.
4. Uvidom u Vjenčani list MU [adresa] od 4. svibnja 2026. utvrđeno je da su tužitelj i tuženica zaključili brak dana 14. rujna 1991. godine u Banja Luci, BiH, a činjenica sklapanja braka upisana je u maticu vjenčanih Matičnog područja Varaždin za godinu 1995. pod rednim brojem 00347.
5. Tužitelj je prilikom saslušanja na sudu u svom iskazu u bitnome rekao da traži razvod braka od tuženice jer između njih postoji dugogodišnja netrpeljivost, pa iako žive u istoj kući da već 20.g. žive bez faktične zajednice, ne dijele nikakve zajedničke vrijednosti i u kući se mimoilaze. Tužena živi u prizemlju, a on živi na katu već 10. ili 11. g. Ne dijele bračnu sobu, godinama nemaju intimne odnose. Režijske troškove za kuću plaćaju po pola unazad 6 ili 7 godina , te komuniciraju isključivo oko stvari koje se tiču kuće. Kaže da mu je tužena pred 3 ili 4 godine rekla da si kuha sam ako neće jesti vegetarijansku hranu pa tako on sebi sam kuha u različito vrijeme od nje. Osim toga svatko ima svoje suđe i pere ga, svako zasebno za sebe nabavlja namirnice, svatko pere svoj veš i kupuje svoj prašak. Objasnio je da je do takvog načina suživota i narušenja odnosa došlo još davno jer ga je smetalo njezino ponašanje, misli da ga je varala i lagala. Godinama nije tražio razvod braka ali je odlučio podnijeti tužbu kad je od tužene čuo da ima neke pretenzije prema kući u kojoj žive. Konačno, rekao je da tuženu ne voli i da je nikada nije niti volio.
6. Tuženica je u svom saslušanju u bitnome izjavila da voli tužitelja kao oca njihove djece koju voli, pa da ako kaže da njega ne voli da bi to značilo da ne voli svoju djecu. Priznaje da svatko od njih plaća polovicu režija, da svatko kuha svoje obroke u zadnje 3 godine, da dugi niz godina ne spavaju u istoj sobi, ali ističe da je sve tako kako je htio tužitelj. Priznaje da je smeta sve što se događalo, ali ne smatra da je ona uzrok tome no svakako shvaća da ovi odnosi normalni odnosi. Dodaje da je godinama prihvaćala takav brak jer joj je to bilo nametnuto, a da je tužitelj agresivna osoba, da sve mora biti po njegovom , da je kontrolira, špijunira, prijeti joj i vrijeđa je, sprječava je u korištenje dvorišta i vrta. Kaže da je tužitelj paranoičan i da si je sve umislio, jer je netočno je ima ljubavnika i sve to je smeta. Smetalo ju je što je on bez razgovora odlučio dati sinu imovinu, a njoj je rekao da ide na ulicu, no svejedno se ne želi od njega razvesti jer ne želi ići na ulicu. Ona bis e mogla pomiriti ali za tužitelja misli da mu je potrebna neka stručna pomoć. Konačno, rekla je da ako tužitelj s njom više ne želi živjeti da ne moraju živjeti više zajedno i da ga ona ne želi na to prisiljavati.
7. Analizirajući svaki dokaz zasebno kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sud je donio odluku kojom je razveo brak između stranka.
8. S obzirom na utvrđene činjenice, sud je uzimajući u obzir saslušanje tužitelja i tuženice sukladno odredbi čl. 51. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/19,47/20,49/23, 156/23 nastavno: Obz) odlučio kao izreci ove presude. Ta odredba propisuje da će sud razvesti brak između bračnih drugova: ako je od prestanka bračne zajednica proteklo više od godine dana, ako sud utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako oba bračna druga predlažu razvod braka.
9. Naime, ovaj sud utvrdio je da su se ostvarili uvjeti za razvod braka predviđeni odredbom članka 51. Obz-a budući da je u dokaznom postupku utvrdio da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, te da je faktična bračna zajednica prestala prije više od godinu dana.
10. U dokaznom postupku utvrđeno je da je brak između stranka sklopljen dana 14. rujna 1991., da stranke više nemaju maloljetnu djecu, da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni godinama, te da između stranaka nema obostrane emotivne, intimne , ekonomske zajednice i životne zajednice, iako i dalje stranke žive na istoj adresi.
11. Svoj zaključak sud temelji na iskazu tužitelja i tuženice koji oboje jasno opisuju višegodišnje nepostojanje faktične bračne zajednice, iako svatko od njih razlog za to pronalazi u onom drugom. Za udovoljavanje razlozima za razvod braka nije odlučno koji od njih je uzrokovao prestanak faktične bračne zajednice, no i sama činjenica njihovog neslaganja o tome, pa i ostala neslaganja govore o nepremostivim razlikama i teško i trajno poremećenim bračnim odnosima. Dovoljno je da samo jedan od bračnih partnera govori o gubitku osnovnih motiva za zajednički život i razočarenje , svoju nevoljkost za pomirenje te snažnu volju za prestanak i neprihvatljivost takvog načina suživota. U konačnici sud je utvrdio da niti jedan od bračnih drugova nema motivaciju i želju nastaviti bračnu zajednicu sa onim drugim, a to stoga što je unatoč protivljenju razvoda braka tužena u svom iskazu izjavila da ne želi živjeti s tuženikom ako on s njom ne želi živjeti. Naprijed navedeno su činjenice koje ukazuju da su izostale važne značajke bračne zajednice stranaka što je svakako razlog za zaključak o teško i trajno poremećenim odnosima supružnika.
12. O trošku ovog postupka odlučeno je temeljem članka 366. Obz -a . U toj odredbi navedeno je da sud slobodno odlučuje o troškovima postupka uzimajući u obzir konkretne okolnosti u sporu. Sud je uvjerenja da je pravična odluka da svaka stranka snosi svoj trošak jer je ovdje riječ o statusnom sporu koji se izrazito razlikuje od imovinskog spora koji je u tijeku između stranaka, o čemu stranke nisu do završetka ovog spora imale shvaćanja.
13. Zbog toga je sud donio odluku kao u izreci.
U Petrinji,18. rujna 2026.
Sutkinja
Nataša Ljuba-Čobanov
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnošenja žalbe u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka.
DNA:
1. Tužitelj po pun.
2. Tužena po pun.
3. MU nakon pravomoćnosti
