Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3915/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vedranu Medakoviću, univ.spec.iur., kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice SLD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Dijani Kolman Vrane, odvjetnici iz Samobora, protiv protustranke SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Bišćanu, odvjetniku iz Samobora, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovnog broja R1-158/2022-40 od 31. ožujka 2026., dana 18. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba predlagateljice kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovnog broja R1-158/2022-40 od 31. ožujka 2026., i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda je odlučeno: "Smatra se da je predlagatelj povukao prijedlog u ovoj izvanparničnoj stvari."
2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica s pozivom na sve žalbene razloge propisane odredom čl. 353. st. 1. točka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, - dalje: ZPP), sadržajno ukazujući na bitnu povredu odredaba postupka propisanu čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, sa prijedlogom drugostupanjskom sudu da ukine pobijano rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu radi provođenja izvanparničnog postupka.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet spora je odlučivanje o pravilnosti i zakonitosti odluke prvostupanjskog suda kojom je utvrđeno da se smatra kako je prijedlog predlagateljice radi provođenja izvanparničnog postupka povučen.
5. Iz provedenog prvostupanjskog postupka proizlazi:
- da je predlagateljica protiv protustranke 19. 11. 2015. podnijela prijedlog radi diobe suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji je zaprimljen pod poslovnim brojem spisa R1-296/15-2,
- da je rješenjem Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-779/2019-2 od 9. 12. 2019. ukinuto rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću, poslovni broj R1-296-15-31 od 14. 6. 2019. kojom je odlučeno o glavnoj stvari te je predmet vraćen na ponovno odlučivanje,
- da je u ponovljenom postupku proveden dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Katarini Brebrić Sudić koja je dostavila pismeni nalaz i mišljenje 6. 5. 2024.,
- da su stranke na ročištu 12. 9. 2024. izjavile kako su obje suglasne da se provedene dioba etažiranjem objekta odnosno nekretnine te je raspravnim rješenjem određeno kako će se vještak pozvati da izradi etažni elaborat,
- da je predlagateljica uplatila predujam za vještačenje od 1.285,85 eura nakon čega je spis otpravljen vještaku koji je 22. 7. 2025. dostavio nalaz – etažni elaborat,
- da je predlagateljica podneskom od 23. 9. 2025. predložila dopunu nalaza i mišljenja, nakon čega je vještak istu dostavio 24. 2. 2026., da bi potom predlagateljica podneskom od 24. 3. 2026. istaknula kako vještak nije odgovorio na sporna pitanja pa je predložila vještaka pozvati na ročište,
- da je prvostupanjski sud naredbom od 25. 3. 2026. na ročište koje je ranije zakazao za 31. 3. 2026., naložio pozvati vještaka,
- da su stranke zajedničkim podneskom od 30. 3. 2026. navele da suglasno iz razloga ekonomičnosti, predlažu odgodu ročišta zakazanog za 31. 3. 2026., jer na isto nije pozvan vještak radi saslušanja niti mu je dostavljen podnesak predlagateljice od 24. 3. 2026.,
- da je prvostupanjski sud na ročištu 31. 3. 2026., na koje nisu pristupile stranke niti vještak, rješenjem odbio prijedlog za odgodu ročišta te donio pobijanu odluku kojom se smatra da je prijedlog povučen.
6. Predlagateljica u žalbi protiv pobijane odluke u bitnom ponavlja da su stranke suglasno predložile odgodu ročišta iz razloga jer na isto nije bio pozvan sudski vještak, pa da su stranke i pristupile na to ročište, sud bi ga morao odgoditi upravo radi saslušanja vještaka. Ukazuje da se ne radi o zlouporabi procesno pravnih ovlaštenja već je odgoda predložena radi izbjegavanja nepotrebnih troškova. Također, ističe da se predmet vodi od 2015., da se izmijenilo više sudaca te da je strankama u interesu okončati postupak, i to upravo temeljem nalaza i mišljenja vještaka.
7. Razmatrajući tako iznesene žalbene navode, a uzimajući u obzir sve dostupne okolnosti konkretnog slučaja, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio osnovanost istaknutih žalbenih navoda.
8. Naime, prvostupanjski sud predmetnu odluku donosi primjenom odredbe čl. 295. st. 2. ZPP.
9. Odredbom čl. 295. st. 1. ZPP ( koju valja primijeniti u skladu sa prijelaznoj odredbom čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku "Narodne novine" broj: 80/22 i činjenicom da je postupak pokretnu 2015.) je propisano ako s ročišta za glavnu raspravu izostane tužitelj, ili ako na to ročište ne dođe tuženik, a uredno su pozvani, rasprava će se održati s prisutnom strankom, dok je st. 2. istog članka propisano ako s ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje stranke ili ako dođu na ročište ali se neće upustiti u raspravljanje, ili se udalje s ročišta, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.
10. Odredba čl. 295. st. 2. ZPP proizlazi iz zahtjeva za održavanjem stranačke discipline u postupku, pa je kao takva povezana sa odredbom čl. 10. st. 1. ZPP i načelima ekonomičnosti i efikasnosti, koje od svih sudionika u postupku zahtijevaju da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova.
11. Kako primjena odredbe čl. 295. st. 2. ZPP dovodi do povlačenja tužbe odnosno prijedloga, sa neizostavnim procesnim posljedicama na stranke i sam postupak, to primjena mora polaziti od zahtjeva predvidivosti te ne smije predstavljati pretjerani formalizam, koji elementi se procjenjuju u okviru svih okolnosti slučaja.
12. U tom smislu valja primijetiti da je prvostupanjski sud pokrenut još 2015. ,da predmet spora predstavlja razvrgnuće suvlasničke zajednice, da su stranke nakon višegodišnjeg tijeka postupka postigle načelnu suglasnost oko načina rješenja spora koje je kao takvo povezano sa potrebom provođenja odgovarajućeg vještačenja i izradom etažnog elaborata.
13. Nadalje, iz prvostupanjskog postupka proizlazi da je predlagateljica uplatila predujam za izradu nalaza i mišljenja koji sadrži etažni elaborat, da je on napravljen, te da je predlagateljica na njega stavila prigovore i predložila da se vještak na njih očituje usmeno.
14. Prvostupanjski sud potom zakazuje ročište za dan 31. 3. 2026. na koje pravovremeno poziva stranke ( čl. 293. st. 5. u svezi čl. 286. st. 1. ZPP), ali ne i vještaka. Iz prvostupanjskog spisa i dostupnih podataka e-komunikacije proizlazi da je strankama poziv za ročište 31. 3. 2026. otpravljen 4. 3. 2026., dok je vještaku takav poziv otpravljen tek 26. 3. 2026., a vještak ga je preuzeo elektroničkim putem 30. 3. 2026., odnosno dan prije održavanja ročišta, na koje nije pristupio.
15. U takvim okolnostima, stranke ( koje imaju mogućnost uvida u dostupne podatke e-spisa) prvostupanjskom sudu 30. 3. 2026. šalju zajednički podnesak kojim mole odgodu ročišta, navodeći upravo kao razlog to što na ročište nije pozvan vještak, čije usmeno mišljenje i očitovanje je nužno za konačno rješenje spora.
16. Uzimajući u obzir takve konkretne okolnosti slučaja ( da se spor vodi od 2015., da su stranke zajednički zatražile odgodu ročišta jer na isto nije pozvan vještak na čiji nalaz i mišljenje je stavljen prigovor i čije saslušanje je od utjecaja na konačno rješenje spora), utvrđujući da se prijedlog smatra povučenim, nakon što je odbio prijedlog za odgodu ročišta ( čl. 116. ZPP ), prvostupanjski sud je pogrešno primijenio odredbu čl. 295. st. 2. ZPP te je počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP na koju sadržajno upire žalitelj. Osim toga, u takvom postupanju je sadržana i povreda prava stranaka na pristup sudu, kao jednog od aspekta prava na pravično suđenje zaštićenog odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14: dalje: Ustav RH) te čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst i 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06 i 13/17; dalje: Konvencija).
17. Pravo na pristup sudu predstavlja zajamčeno Ustavno i Konvencijsko pravo koje omogućuje stranci da sudjeluje u sudskom postupku i ima mogućnosti ostvariti određeno pravo, pa iako ono nije apsolutno te može biti ograničeno upravo u skladu s postupovnim pravilima poput onog propisanog čl. 295. st. 2. i čl. 116. ZPP, predmetne odredbe o odbijanju prijedloga za odgodom ročišta te posljedičnom presumiranju povlačenja prijedloga, ne dolaze do opravdane i razumne primjene u okolnostima kada su stranke zatražile odgodu ročišta zbog toga što sud nije pravovremeno pozvao na ročište vještaka radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja odlučnog za predmet spora i kada se životno i logično moglo pretpostaviti da vještak na ročište neće pristupiti, što se u konačnici i ostvarilo.
18. Slijedom iznesenog je primjenom odredbe čl. 380. točke 3. ZPP-a žalbu predlagateljice valjalo uvažiti, pobijano rješenje ukinuti i vratiti na ponovni postupak, u kojem će prvostupanjski sud nastaviti postupak uvažavajući stajališta i shvaćanja koja su u odnosu na procesnu odluku o presumiranom povlačenju prijedloga iznesena u ovoj odluci.
U Zagrebu, 18. rujna 2026.
Sudac:
Vedran Medaković
