Poslovni broj Ovrv-21805/2026-2

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, Zagreb, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, zastupanog po punomoćnici Đini Lukac Novaković, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenice ĆB, [adresa], Ulica 18. studenog 1991. 70, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, 18. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv ovršenice ĆB kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj Hrvatska radiotelevizija (dalje: ovrhovoditelj) 18. ožujka 2025. podnosi prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv ovršenika MB.

1.1. Predmet je zaprimljen pod poslovni brojem Ovrv-3481/2025 te je dodijeljen u rad javnom bilježniku Alkici Kolega-Zubčić u Zadru koji je rješenjem od 21. ožujka 2025. ovrhovoditelja pozvao urediti prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave na način da u istom označi OIB ovršenika MB.

1.2. Ovrhovoditelj postupa po pozivu javnog bilježnika te 22. svibnja 2025. dostavlja uređeni prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, nakon čega javni bilježnik spis vraća sudu koji 23. svibnja 2025. ovršeniku MB upućuje obavijest u smislu čl. 281. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje: OZ).

1.3. Međutim, prije nego je sud potom odlučio o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, ovršenik MB umire 4. kolovoza 2025. te sud u rješenju poslovni broj Ovrv-3481/2025-5 od 11. ožujka 2026. utvrđuje da je zbog smrti ovršenika u ovom postupku nastupio prekid postupka.

2. Nakon što je ovrhovoditelj sud obavijestio o zakonskom nasljedniku ovršenika, sud je rješenjem poslovni broj Ovrv-3481/2025-8 od 1. srpnja 2026. nastavio postupak pozivanjem ĆB, [adresa], Ulica 18. studenog 1991. 70, OIB: [osobni identifikacijski broj], na preuzimanje postupka. Pravomoćnošću označenog je rješenja ĆB postala ovršenik u ovom postupku koji je pokrenut prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a ispitujući koji je prijedlog u odnosu na ovršenicu ĆB (dalje: ovršenica) sud utvrdio da je prijedlog neosnovan.

2.1. Naime, odredbom čl. 32. OZ je propisano da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Citirana se odredba na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

3. Iz vjerodostojne isprave koja prileži prijedlogu za ovrhu je razvidno da se radi o izvatku iz ovjerovljenih poslovnih knjiga ovrhovoditelja (list spisa 12) u kojem je kao obveznim plaćanja označen CB, dakle, u toj ispravi kao dužnik nije navedena ovdje ovršenica ĆB.

3.1. Iako je pri tome točno da je ovrhovoditelj u tijeku postupka u spis dostavio rješenje o nasljeđivanju doneseno iza pok. MB (list spisa 38-39) iz kojeg proizlazi da je nasljednikom MB proglašena upravo ovršenica, odredba čl. 22. OZ propisuje da se ovrha određuje samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako tim Zakonom nije drukčije određeno, pri čemu odredba čl. 31. st. 2. OZ propisuje da je vjerodostojna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze, a kako u vjerodostojnoj ispravi na temelju koje ovrhovoditelj predlaže odrediti ovrhu u ovom predmetu, izvatku iz ovjerovljenih poslovnih knjiga ovrhovoditelja (list spisa 12), nije kao dužnik označena osobnim podacima ovdje ovršenica (već njezin pravni prednik), to ova vjerodostojna isprava nije podobna za određivanje ovrhe protiv ovršenice u ovom postupku. Nastavno, samo pravomoćno rješenje o nasljeđivanju nije ovršna isprava temeljem koje bi se mogla odrediti ovrha, dok odredba čl. 32. OZ regulira određivanje ovrhe na prijedlog i u korist osobe odnosno protiv osobe koja u ovršnoj ispravi, dakle ne u vjerodostojnoj ispravi, nije označena kao vjerovnik.

4. S obzirom na navedeno je sud prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv ovršenice odbio kao neosnovan, a ovrhovoditelj svoja prava u odnosu na ovršenicu može ostvarivati u parničnom postupku u kojem će svoju tražbinu dokazivati izvodom iz ovjerovljenih poslovnih knjiga te pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju kojim dokazuje pravno sljedništvo iza dužnika (tako i Županijski sud u Varaždinu u rješenju poslovni broj Gž Ovr-548/15 od 7. rujna 2016., Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi u rješenju poslovni broj Gž Ovr -381/22 od 31. ožujka 2023. i Županijski sud u Splitu u rješenju poslovni broj Gž Ovr-697/22 od 20. veljače 2023.).

U Zadru, 18. rujna 2026. godine

S u d a c

Neva Lukin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano.

DNA: Ovrhovoditelju po punomoćnici.