Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Stalna služba u Đurđevcu

Đurđevac, Đure Basaričeka 12

Poslovni broj: Ovr-211/2023-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, po sutkinji Marini Rengel Brlečić kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, OIB: 18683136487, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici, Koprivnica, Hrvatske državnosti 5A/III, protiv ovršenika BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe na nekretninama ovršenika, 18. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba nakon proteka roka ovršenika BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] te se obustavlja ovaj ovršni postupak i ukidaju sve provedene ovršne radnje.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda, Zemljišnoknjižni odjel Đurđevac, da po pravomoćnosti ovog rješenja izvrši brisanje zabilježbe ovrhe na nekretninama upisanim u:

[katastarska općina]

kčbr. [katastarska čestica] Kuća i dv. Mjesna rudina površine 838 m2

Voćnjak Mjesna rudina površine 899 m2

Oranica Mjesna rudina površine 1439 m2, ukupno 3176 m2 kčbr. [katastarska čestica] Srednji deli, Oranica površine 259 m2

kčbr. [katastarska čestica] Srednji deli Livada površine 104 m2

kčbr. [katastarska čestica] Srednji deli šuma površine 183 m2

kčbr. [katastarska čestica] Srednji deli oranica površine 378 m2, a koja je zabilježba ovrhe je provedena rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda, Stalne službe u Đurđevcu broj Z-4213/2023 od 10. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Povodom prijedloga ovrhovoditelja od 9. svibnja 2023., ovaj sud je istog dana donio Rješenje o ovrsi broj Ovr-211/2023-2 kojim je, radi namirena novčane tražbine ovrhovoditelja, određena ovrha na nekretninama ovršenika opisanim u točki II. izreke ovog rješenja.

2. Dana 17. svibnja 2023. ovršenik je zatražio odgodu ovrhe na godinu dana na koji se prijedlog ovrhovoditelj nije očitovao.

3. Rješenjem ovog suda broj Ovr-211/2023-6 od 7. lipnja 2024. sud je odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. Protiv navedenog rješenja ovršenik je izjavio žalbu u kojoj je već istaknuo kako nema drugih nekretnina osim onih na kojima je određena ovrha te da će se provedbom ovrhe doslovni naći na ulici, bez doma i bez ikakve mogućnosti za smještaj i život, pa je time sadržajno istaknuo prigovor prava na dom. Županijski sud u Dubrovniku je rješenjem broj Gž Ovr-136/2024-2 od 24. rujna 2025. odbio žalbu ovršenika te potvrdio prvostupanjsko rješenje o odbijanju prijedloga za odgodu ovrhe.

4. Prilikom očevida na nekretninama ovršenika koji se provodio u svrhu procjene vrijednosti predmeta ovrhe, ovršenik je na zapisnik ponovno istaknuo kako je nekretnina koja je predmet ovrhe njegova jedina nekretnina i njegov dom te ukoliko se ista proda u ovršnom postupku neće imati gdje živjeti. Iste navode ponovio je i u podnesku od 26. veljače 2026. koji podnesak je naslovljen kao "Žalba" , a koju sud smatra žalbom protiv rješenja o ovrsi nakon proteka roka.

5.1. Sukladno odredbi čl. 53. st. 1. i 2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje: OZ), ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Žalba se može podnijeti sve do dovršetka ovršnog postupka. Prema odredbi čl. 54. st. 3. OZ-a, o takvoj žalbi odlučuje prvostupanjski sud ukoliko istu treba odbaciti ili prihvatiti.

5.2. Odredbe čl. 54. OZ-a propisuje da će se žalba iz članka 53. ovoga Zakona dostaviti bez odgode ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku od osam dana. Kad primi odgovor na žalbu ili kad protekne rok za odgovor, sud će, prema okolnostima slučaja, zakazati ročište radi raspravljanja o žalbi ili će donijeti rješenje bez održavanja ročišta, osim u slučaju iz članka 55. ovoga Zakona. Rješenjem o žalbi sud će žalbu odbaciti ili prihvatiti, osim u slučaju iz članka 55. ovoga Zakona. Ako žalbu prihva ti, sud prvoga stupanja ukinut će provedene radnje i obustaviti ovrhu. Osnovanost žalbe ocjenjuje se s obzirom na stanje stvari u vrijeme odlučivanja o žalbi.

6. Zapisnik s održanog očevida koji sadrži prigovor prava na dom ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje, ali se ovrhovoditelj na isto nije očitovao. Isto je učinjeno i sa žalbom ovršenika od 26. veljače 2026. na koju se ovrhovoditelj očitovao podneskom od 10. ožujka 2026. u kojem navodi da povodom provođenja mjera naplate hipotekarnih tražbina na nekretninama na kojima Porezna uprava ima zasnovano založno pravo, uvidom u Informacijski sustav Porezne uprave, utvrđeno je kako u poreznim evidencijama nije evidentirana uplata hipotekarne tražbine u iznosu od 11.254,35 eura, a koje se temeljene na rješenju Općinskog suda u Koprivnici broj Ovr- 894/13-2 od 8. svibnja 2013., rješenju Općinskog suda u Koprivnici, broj Z -3943/13 od 10. svibnja 2013. S obzirom da je uknjižbom stečeno pravo namirenja glavnica duga i nakon proteka zastarnih rokova, kako je propisano čl. 109. st. 10. Općeg poreznog zakona, ("Narodne novine” broj: 1 15/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22, 152/24, 151/25) uz primjenu čl. 5. Općeg poreznog zakona, navedene glavnice duga ne mogu biti otpisane iz poreznih evidencija obveznika. Člankom 108. st. 1. Općeg poreznog zakona, propisano je da pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina računajući od dana kada je zastara počela teći. Slijedom navedenog, nakon nastupa zastare prava na naplatu, iz poreznih evidencija su otpisane kamate obračunate na nepravovremeno plaćanje glavnica duga doprinosa i poreznog duga za koji je zasnovano založno pravo.

7. Sud je zakazao i ročište radi raspravljanja o žalbi na kojem je ovršenik naveo da je kuća u kojoj stanuje zajedno sa okućnicom jedina nekretnina koju ima, nema uopće u svojem vlasništvu nikakve druge nekretnine, a ponajmanje drugu kuću u kojoj bi mogao živjeti. Ako se ta kuća proda u ovrsi, on doslovno neće imati gdje živjeti, završit će na ulici. U mirovini je i u dobi od 75 godina te s obzirom na zdravstveno stanje nikako ne može nekakvim dodatnim radom na nadnice zaraditi dodatni prihod. Jedini mu je prihod mirovina koju prima iz Njemačke i to u iznosu od 200,00 eura, a mirovina je tako mala jer je imao samo pet godina radnog staža. Nema ni suprugu niti djecu pa mu u osnovnim životnim potrebama pomaže sestra. Sve režije plaća sam i nema nikakvu pomoć od Grada. Struju plaća oko 10,00 eura mjesečno, vodu plaća za sada samo paušal oko sedam eura mjesečno, grije se na drva koja mora kupiti. Zbog ovog dugovanja ovrhovoditelj mu je blokirao račun pa nakon primitka mirovine ima za podići oko 84,00 eura jer ostalo uzme FINA i s time mora preživjeti mjesec dana. Nije nikakvom ispravom dao suglasnost da država namiri svoju tražbinu prodajom njegove kuće jer to je njegova jedina nekretnina i nema gdje drugdje živjeti.

8. Sukladno odredbi čl. 80.b st. 1. OZ, sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 5.300,00 eura, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. Stavkom 2. istoga članka propisano je da u situaciji kada glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Odredbom čl. 80.b stavka 3. OZ propisano je da će sud, pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža, uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

9. S obzirom na to da ovršenik u žalbi nakon proteka roka ističe prigovor narušavanja pravične ravnoteže između interesa ovršenika i ovrhovoditelja u smislu članka 80.b stavka 2. i 3. OZ, a prvostupanjski sud nije prije donošenja rješenja o ovrsi primijenio odredbu članka 80.b stavka 2. OZ te u smislu članka 80.b stavka 3. OZ ispitao je li bi prodajom nekretnine bila narušena pravična ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, isto valja učiniti povodom žalbe ovršenika nakon proteka roka.

10. Sukladno odredbama čl. 75. st. 1. i 5. OZ-a koji propisuje zaštitu ovršenika fizičke osobe, ovrha radi ostvarenja novčane tražbine ne može se provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Smatra se da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini. Suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ovršenika daje se u pisanom obliku i ima učinak ako je potpis ovršenika ovjerio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima. Suglasnost iz ovoga stavka vrijedi ako dođe do promjene vjerovnika ili ako ovršenik stekne novu nekretninu. Uz prijedlog za ovrhu na nekretnini protiv osobe iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj je dužan podnijeti suglasnost iz stavka 5. ovoga članka ili pravomoćnu presudu, javnu ili privatnu ispravu koja ima značenje javne isprave kojom dokazuje da ovršenik ili osoba koju je po zakonu dužan uzdržavati ima drugu nekretninu za stanovanje.

11. Provodeći test razmjernosti, sud je došao do zaključka kako bi prodaja nekretnine ovršenika narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Do ovog je zaključka sud došao ocjenom kriterija propisanih odredbom čl. 80b. st. 3. OZ-a, u kontekstu okolnosti konkretnog slučaja, kako slijedi.

11.1. U odnosu na kriterij razmjera vrijednost tražbine koja se namiruje i vrijednosti nekretnina na kojoj se predlaže provesti ovrhu, sud utvrđuje da je vrijednost tražbine ovrhovoditelja 11.254,35 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. svibnja 2023., dok je vrijednost nekretnina na kojima se predlaže provesti ovrhu, po procjeni gospodarskog vještaka u iznosu od 1.290,76 eura te po procjeni građevinskog vještaka u iznosu od 19.900,00 eura, dakle ukupno u iznosu od 21.190,76 eura. Na ovakvu procjenu vrijednosti nekretnina ovrhovoditelj nije ima primjedbi. Stoga je zaključak suda da je vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnina na kojima se predlaže provesti ovrhu.

11.2. Ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri. Naprotiv, iz iskaza ovršenika proizlazi da se tražbina ovrhovoditelja uredno namiruje ovrhom na njegovom računu ustegom sredstava od mirovine koju na isti prima.

11.3. Što se tiče kriterija namjene nekretnina, tj. služe li iste za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika, ovaj je kriterij ispunjen, a isto proizlazi iz iskaza ovršenika dok ovrhovoditelj te činjenice nije osporio. Nekretnine koje su predmet ovog ovršnog postupka služe ovršeniku za stanovanje i jedine su nekretnine ovršenika koji nema drugih mogućnosti da zadovolji svoje osnovne potrebe.

11.4. Ovrhovoditelj niti tvrdi, a ponajmanje ičim dokazuje da bi u ovom trenutku imao osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi kojih važnih razloga.

11.5. Također je nesporno da se ovršenik nije izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom predmetnih nekretnina.

12. S obzirom na sve navedeno, sud je provodeći test razmjernosti u okolnostima konkretnog slučaja, došao do zaključka kako bi prodaja nekretnina ovršenika narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, pa je sukladno odredbi čl. 54. st. 3 u vezi čl. 80.b st. 2. i 3. OZ-a, prihvatio žalba nakon proteka roka ovršenika te obustavio ovaj ovršni postupak i ukinuo sve provedene ovršne radnje. Stoga je riješeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

13. Po pravomoćnosti ovog rješenja, Zemljišnoknjižni odjela ovog suda, Stalne službe u Đurđevcu izvršit će brisanje zabilježbe ovrhe koja je provedena rješenjem broj Z- 4213/2023 od 10. svibnja 2023., kao što je to riješeno u točki II. izreke ovog rješenja.

Đurđevac, 18. rujna 2026.

Sutkinja

Marina Rengel Brlečić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku 8 dana od primitka pisanog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem u tri istovjetna primjerka ovom sudu, a o žalbi će rješavati nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. ODO u Koprivnici, na br. O-DO-112/2023

2. BŠ, [adresa]

Po pravomoćnosti:

1. Zemljišnoknjižni odjel ovog suda, Stalna služba u Đurđevcu