Baza je ažurirana 01.11.2026. zaključno sa NN 119/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U RIJECI

    [adresa] V 5

    Poslovni broj: Us I-1957/2023-30

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu 1. tužitelja: VU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tužitelja RU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. tužiteljice VUF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tužiteljice OU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje sve zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Stanić i partneri d.o.o., odvjetnici u Rijeci, Riva 4, protiv tuženika Državne geodetske uprave, OIB: 84891127540, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje 1. zainteresirane osobe EU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. zainteresirane osobe HU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. zainteresirane osobe PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćenicima Suzani Afrić Medić i Marijanu Abramoviću, odvjetnicima u Rijeci, 4. zainteresirane osobe Grada Opatije, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. zainteresirane osobe Poliklinike Dermangio, OIB: 12527183019, iz [adresa], radi promjene podataka u katastarskom operatu, 18. rujna 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-04/22-06/126, URBROJ: 541-11/2-23-3 od 14. rujna 2023. te se predmet vraća tuženiku na ponovni postupak u kojem je isti dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

    II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi 1. tužitelju VU iz [adresa], 2. tužitelju RU iz [adresa], 3. tužiteljici VUF iz [adresa]. tužiteljici OU iz [adresa], troškove ovog upravnog spora u iznosu od 6.500,00 € (šest tisuća petstotina eura) u roku od 60 (šezdeset) dana od dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora.

    III. Odbija se zahtjev 3. zainteresirane osobe PU za naknadu troškova ovog spora.

    Obrazloženje

    1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka KLASA: UP/I 932-04/22-03/80, URBROJ: 541-19-02/9-22-2 od 17. listopada 2022. odbijen je prigovor broj 500 uložen na podatke katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] za novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] kao neosnovan.

    2. Protiv navedenog rješenja tužitelji su izjavili žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-932-04/22-06/126, URBROJ: 541-11/2-23-3 od 14. rujna 2023. odbio kao neosnovanu.

    3. Tužitelji su protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnijel i tužbu kojom osporavaju zakonitost navedenog rješenja tuženika. U istoj naglašavaju kako se postavlja pitanje svrsishodnosti postupka nove izmjere ako se radi samo o običnom prepisivanju podataka umjesto da se stvarno stanje uskladi sa podacima u novoj izmjeri. Vlasnici su jasno u svom prigovoru, a kasnije i u žalbi, naveli da stvarno stanje ne odgovara prikazanoj izmjeri, svaki svoj navod su obrazložili i potkrijepili dokumentacijom o kojoj u obrazloženju nema niti riječi, te se rješenje stoga u tom dijelu ne može preispitati. Nastavno, ukazuju kako tuženik u obrazloženju u više navrata spominje "važeće evidencije", no da su one točne, sigurno se ne bi radila nova izmjera zemljišnih knjiga. Ono što tužitelji uporno ponavljaju, jest da skica izmjere ne odgovara stvarnom stanju, da izrađivač nije nepogrešiv, da izmjera nije odrađena stručno i profesionalno te su upravo zato tužitelji tražili od prvostupanjskog tijela – nadležnog Ureda za katastar, da sami iziđu na lice mjesta i sami obave terenski uviđa j. No, to nije učinjeno, čime je cijeli postupak ostao samo unutar netočnih starih evidencija i netočno izmjerenog stvarnog stanja na terenu. Izrađivač je odredio među onako kako je on to htio, negdje je međa na terenu vidljiva pa se ne poštuje (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), negdje na terenu nije vidljiva pa je navodno sporna (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), negdje na terenu nije vidljiva jer je nema (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) pa se svejedno ucrtava u katastar. Tužitelji postavljaju upitnim po kojem pravilu i propisu se staro stanje ucrtano u katastar naprosto ponovno ucrtava u novi katastarski plan; po kojem pravilu se ucrtava međa između dvije parcele (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koje u naravi nema; po kojem pravilu se ucrtava međa koju stranke nisu obilježile na licu mjesta kada su trebale, a sada im se priznaje pravo vlasništva na nepostojećim parcelama. U odnosu na novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ističu sljedeće:

    Vlasnici su uz svoj prigovor priložili fotografije, priložili su stare katastarske planove koji jasno ukazuju na to gdje se nalazi međa između spornih nekretnina, no tuženik takvu dokumentaciju ne cijeni niti ne obrazlaže zašto ju ne prihvaća. Državna geodetska uprava kao nadležna ustanova ne smije i ne može zanemariti stare katastarske planove i stoga među treba postaviti onako kako je ona bila oduvijek, a to je postojeći zid. U naravi nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] uopće nema, a ako je i ima, onda se ona nalazi unutar novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uostalom, vlasnici su već dostavili i fotografije iz kojih je razvidno da nikakvih stepenica tu nije bilo do prije nekoliko godina kada su ih oni sagradili unutar svoje okućnice radi lakšeg prolaska , kao i skicu uklopa. Sve to je jasno vidljivo na licu mjesta, no prvostupanjsko tijelo na lice mjesta nije izišlo pa ove činjenice nije moglo niti provjeriti. Tim više jer su već održana dva terenska uviđaja koja su rezultirala s potpuno dva različita "nova" katastarska plana pa tužitelji postavljaju pitanje zašto je drugi točniji od prvog, a ne prvi od drugog, što tuženik ne obrazlaže. U odnosu na novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ističu sljedeće: Iz povijesnog vlasničkog lista razvidno je da je g. PU upisan kao vlasnik predmetne nekretnine 2014. godine te tužitelji izričito izjavljuju da od tada do danas isti nije na niti jedan način posjedovao nekretninu istočno od zida, i to od zida kojeg je upravo on sagradio kako bi ogradio svoj posjed, a koji posjed uključuje sve nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Osim ogradnog zida postoji i visoka živica. To jasno ukazuje da se nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi zapadno od postojećeg zida jer sama logika nalaže da vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sigurno ne bi sebi izgradnjom zida onemogućio pristup nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da se ista nalazi iza zida prema istoku. Upravo suprotno, sve nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi čine jednu ograđenu cjelinu koju je vlasnik ogradio ogradnim zidom i živicom i zato su navodi izneseni na drugom očevidu potpuno pogrešni i netočni. Kao dokaz ovih tvrdnji tužitelji ukazuju da su dostavili dokumentaciju, povijesni vlasnički list i ugovor o osnivanju prava služnosti, no ni to naslov ne cijeni i ne obrazlaže. Da stvar bude još gora, ova novoformirana se sada sastoji i od stare k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nikada nije bila sporna među strankama pa novoformirana sada ima kvadraturu od 55 m[2] što nije bilo ni prije prigovora. Postavljaju pitanje kako može sporna međa imati veću kvadraturu nego što je imala "osnovna parcela". U odnosu na upis pomoćnih zgrada na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ističu sljedeće: Tih zgrada na terenu uopće nema. Naime, temeljem rješenja građevinske inspekcije cisterna za vodu je zatrpana , kao što je zatrpano i navodno spremište, koje nije niti bilo spremište. U odnosu na spajanje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ističu sljedeće: Iz priložene dokumentacije je jasno da se radi o jednoj povijesnoj cjelini, da je takvom smatraju konzervatori, dakle ove čestice čine jednu cjelinu, kuću s okućnicom i zato te dvije parcele treba spojiti u jedno cijelo. Niti o toj dostavljenoj dokumentaciji nema u obrazloženju niti riječi, nego se samo navodi da se vlasnice HU i EU protive spajanju. No, ni to nije sasvim točno jer je u spis dostavljen Ugovor kojim one pristaju na spajanje parcela, ugovor nije raskinut, i dalje je na snazi i obvezuje sve stranke. Osim toga, nikakvih međašnih znakova koji dijele te dvije nekretnine nema niti su ikada postojali upravo iz razloga što se radi o kući s okućnicom, jednoj cjelini. Slijedom navedenog, tužitelji predlažu sudu donošenje presude kojom će poništiti rješenje tuženika te ujedno obvezati istog na naknadu troškova ovog spora tužiteljima.

    4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

    5. EU, 1. zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu iskazala je sljedeće. U odnosu na novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - stepenište 43 m[2] – u naravi se radi o zidu i željeznoj ogradi izgrađenima između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] davnih godina, što znači da k. č. br. [katastarska čestica] stepenice 43 m[2] k. o. [katastarska općina] treba poništiti i pripojiti kao način uporabe (stepenice) s k. č. br. [katastarska čestica] dvorište, (stepenice), podzemna zgrada i zgrada mješovite uporabe, površine 1214 m[2] (1171 m[2] + 43 m ). Svrha nove izmjere i obnove zemljišne knjige je upravo ta da prikaže stvarne nositelje prava na nekretninama. Nelogično je da je Grad Opatija vlasnik nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica] stepenice 43 m[2] k. o. [katastarska općina], preko zida. Stepenice su ograđene i zaštićene željeznim vratima, koja se zaključavaju. Stepenice su izgradili suvlasnici stanova i iste služe samo suvlasnicima za pristup od zgrade do vrta. U odnosu na novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] dvorište 51 m[2] k. o. [katastarska općina] – ističe se kako u naravi postoji živica između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te stoga 1. zainteresirana osoba smatra da novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] dvorište 51 m[2] treba poništili, jer su suvlasnici stanova u do tada postojećim gabaritima otkupili od grada [adresa] k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U odnosu na upis pomoćne zgrade 11 m[2] na k. č. br. [katastarska čestica] i podzemne zgrade 33 m[2] na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], istaknuto je, što se tiče pomoćne zgrade, da se u naravi radi o građevini koja služi za spremište te da je podzemna zgrada također u naravi građevina, koju je u svojem zapisniku pri uviđaju na licu mjesta evidentirala i opisala građevinska inspekcija. U odnosu na spajanje k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – ističe se su kako novom katastarskom izmjerom logično formirane dvije odvojene k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz razloga što su dvije k.č.br. također bile formirane po staroj austrougarskoj izmjeri. Drugi razlog je način stjecanja vlasništva na stanovima izgrađenima na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odvojenih od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja u naravi i po načinu uporabe, čini vrt (park). Dodatni razlog protivljenja spajanju čestica je taj što tužitelji nakon spajanja katastarskih čestica imaju namjeru česticu podijelili i dijelove pripojiti pojedinom stanu. Na taj način 1. zainteresirana osoba bi izgubila suvlasništvo na predmetnoj podzemnoj zgradi, površine 33 m[2] . Također, ostaje neriješena obveza popravka potpornog zida prema Lungo mare, koji je potrebno već sada sanirati, kako se ne bi ugrozila sigurnost prolaznika.

    6. HU, 2. zainteresirana osoba i Poliklinika Dermangio 5. zainteresirana osoba u svom odgovoru na tužbu u odnosu na novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iskazale su kako su u vlasništvu stana i pripadajućeg vrta na adresi [adresa] preko 25 godina i svih tih godina je međa prema nekadašnjoj Općini Opatija (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a sada Gradu Opatija bila postojeći zid koji je Općina izgradila. Stepenice uz taj zid su izgrađene naknadno od strane suvlasnika zgrade radi lakšeg silaska u vrt. U odnosu na novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iskazala je kako je međa prema susjedu, g. PU također nepromijenjena unazad zadnjih 25 godina te su po kvadraturi sukladno toj međi otkupili kao suvlasnici zemljište na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od Grada Opatije. U odnosu na upis pomoćnih zgrada na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tvrde da obje građevine postoje, a što je evidentirano od strane Građevinske inspekcije i ovlaštene osobe katastra prilikom nove izmjere. Građevina na k. č. br. [katastarska čestica] nije zatrpana, kako se tvrdi u tužbi, već je samo sazidan otvor kako bi postala nevidljiva. Građevina na k. č. br. [katastarska čestica] je i dalje postojeće i vidljivo spremište. U odnosu na spajanje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 2. i 5. zainteresirane osobe iskazale su protivljenje istome pri tome se očitujući kako je istina da su kao suvlasnici 2019. godine potpisali Ugovor u kojem je navedeno da će se sačiniti Anex istom ugovoru kojim bi bila regulirana podjela okućnice. Istim Ugovorom nadalje je regulirano da se potpisnici (suvlasnici) obvezuju da ne smije promijeniti način korištenja okućnice, te da se ona uvijek mora koristiti kao vrt sa zelenilom . Nadalje, istim Ugovorom je suglasno utvrđeno da se svi radovi koji se smiju obavljati u vrtu, trebaju utvrditi Anexom istog Ugovora uz suglasnost svih suvlasnika. Obzirom da su neki suvlasnici bez suglasnosti drugih suvlasnika devastirali vrt, taj Ugovor je postao nevažeći.

    7. PU, 3. zainteresirana osoba, u odgovoru na tužbu u cijelosti je osporila navode tužitelja. Prije svega ističe kako tužitelji, odnosno vlasnici, kako sami sebe nazivaju u upravnoj tužbi pogrešno tvrde da bi u spis dostavili dokumentaciju iz koje proizlazi da su vlasnici. Dokaz o vlasništvu predstavlja vlasnički list, pravomoćna odluka suda (presuda, rješenje o nasljeđivanju i slično), međutim nije sporno da takve isprave dostavljene u spisu upravnog tijela po ovdje tužiteljima nema. Predmet prijepora, između ostalog, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (NI), sastoji se od dijela čestice stare izmjere k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje čestice su nesporno vlasništvo zainteresirane osobe. Prigovori tužitelja svode se na navod kako nova izmjera nije prepisivanje starih podataka. Predmetno nije upitno, no, kada postoji nesuglasje između stranaka u postupku u odnosu na tijek međe, pitanje vlasništva i slično, tada u postupku nove izmjere nije moguće promijeniti takve podatke bez pravne osnove. Nema sumnje da tužitelji takvu osnovu, pravnu i valjanu, nisu dostavili u spis slijedom čega upravno tijelo temeljem pukog prigovaranja nije moglo izmijeniti evidenciju o podacima kako ih nazivaju tužitelji. Tužitelji neistinito navode kako povodom prigovora tužitelja izrađivač plana nije izašao na lice mjesta. Upravno tijelo povodom prigovora tužitelja te ostalih sudionika izašlo je na lice mjesta nastavno na koji je evidentiralo, između ostalog, spornu među s obzirom na različit tijek pokazivanja iste. Na upiranje tužitelja kako na terenu nisu bile označene međe, ističe se kako su takve oznake postojale budući da se radi o stepeništu i nastavku staze koje su međutim tužitelji, nezakonitim i neovlaštenim zahvatima, na licu mjesta netom prije provođenja radnji upravnog tijela građevinskim radovima uklonili. U odnosu na prigovore tužitelja glede trenutka stjecanja prava vlasništva zainteresirane osobe i to k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i druge k. o. [katastarska općina] (SI) ističe se kako su isti potpuno neosnovani i irelevantni za ovaj postupak. K. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (SI) je put koji čini stepenište i staza te predstavlja pješačku komunikaciju prema šetnici lungo mare. Nadalje, zainteresirana osoba navodi kako su tužitelji odnosno njihovi pravni sljednici kupili stanove u zgradi danas oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te od Grada Opatije zemljište koje danas nosi oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (NI), no, nema nikakve sumnje da nisu kupili od zainteresirane osobe k. č. br. [katastarska čestica] niti dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slijedom čega su njihovi prigovori izneseni pred upravnim tijelom , kao i u ovoj tužbi potpuno neosnovani. Slijedom iznijetog, predloženo je tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti te zainteresiranoj osobi naknaditi trošak ovog spora.

    8. Grad Opatija, 4. zainteresirana osoba, u odgovoru na tužbu navela je kako je u tijeku postupka izlaganja na javni uvid podataka prikupljenih novom izmjerom na području k. o. [katastarska općina], izložena novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] (stepenište od 43 m[2] ) nositelja prava Grada Opatije. Na izložene podatke prigovor pod brojem 500 podnijeli su tužitelji, kojim prigovorom, između ostalog, osporavaju oblik, površinu i dužinu k. č. br. [katastarska čestica] jer da nije prikazana kao što da u naravi egzistira. Po izjavljenom prigovoru geodetski izvoditelj dostavio je izvješće iz kojeg proizlazi da je, nakon održanih terenskih uviđaja dana 16. rujna 2021. i 14. prosinca 2021. utvrđeno da je k. č. br. [katastarska čestica] prema stanju u naravi i pravnim odnosima zasebna katastarska čestica načina uporabe stepenište, koja prema identifikaciji odgovara dijelovima starih/važećih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] koje su obje, prema važećoj evidenciji, u vlasništvu Grada Opatije. Grad Opatija osporava navode tužitelja da u naravi k. č. br. [katastarska čestica] uopće nema, a ako je i ima onda da se nalazi unutar k. č. br. [katastarska čestica]. Naime, kako je i utvrđeno u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, k. č. br. [katastarska čestica] prema katastarskoj identifikaciji odgovara ranijim k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje u vlasništvu Grada Opatije. U odnosu na navode tužitelja da nikakvih stepenica nije bilo do prije nekoliko godina kada su ih tužitelji sagradili unutar svoje okućnice, ističe se da ranija k. č. br. [katastarska čestica] prema načinu uporabe dolazi upisana kao "stepenište” te da drugog stepeništa (eventualno unutar k. č. br. [katastarska čestica], prema navodima tužitelja), nema. Nadalje, ističe se da, u naravi, predmetno stepenište predstavlja pristup s ulice Maršala Tita do nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] (ranije k. č. br. [katastarska čestica]), a koju nekretninu su tužitelji zajedno s 1., 2. i 5. zainteresiranim osobama otkupili od Grada Opatije temeljem Kupoprodajnog ugovora Klasa: 944-01/18-01/89, Urbroj: 2156/01-03/01-19- 7 od 31. srpnja 2019. Vezano uz navode tužitelja da među između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] čini zid, ističe se da predmetni zid predstavlja među između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]. Postupanje tijela nadležnog za katastar u postupcima nove katastarske izmjere propisano je Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te Pravilnikom o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji (dalje: Pravilnik). Tako je odredbom čl. 33. Pravilnika propisano da se u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije, prikupljaju podaci o nositeljima prava na katastarskim česticama, na temelju raspoloživih dokumenata (zemljišne knjige, katastra zemljišta, privatnih isprava i dr.) i izjava zainteresiranih stranaka. Obzirom da je prema podacima iz ranije zemljišne knjige razvidno da je Grad Opatija vlasnik ranijih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], iz službene katastarske identifikacije proizlazi da je novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] nastala upravo od ranijih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], te da predmetna nekretnina i u naravi egzistira oblikom i načinom uporabe navedenim i u "staroj” i u "novoj” katastarskoj evidenciji, dok, s druge strane, tužitelji nisu ničim dokazali pravnu osnovu stjecanja k. č. br. [katastarska čestica] ili njezino nepostojanje, Grad smatra da nema nikakve osnove za spajanje k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] u jedinstvenu cjelinu. Ukoliko pak tužitelji smatraju da su stekli pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica], trebaju to i dokazati u odgovarajućem postupku, odnosno dokazati da su stekli pravo vlasništva dosjelošću, na temelju posjeda odgovarajuće kvalitete i kroz odgovarajuće razdoblje. Prema praksi Upravnog suda izraženoj u presudama poslovni broj Usl-69/2019-15 od 15. srpnja 2020. i Usl-725/18 od 6. lipnja 2019., u postupku nove katastarske izmjere granice k.č.br. određuju se prvenstveno prema stanju na terenu, ali pri tome treba voditi računa i o postojećoj katastarskoj dokumentaciji i postojećim vlasničkim odnosima jer katastarska izmjera nije uzurpacija zemljišta u kojem svatko označava granice svog zemljišta kako želi, bez obzira na prijašnje vlasništvo. Isto tako, prema praksi Upravnog suda izraženoj u presudama poslovni broj Usl-69/2019-15 od 15. srpnja 2020. i Usl- 1464/19 od 29. siječnja 2020., objedinjavanje zgrade i dvorišta u jednu jedinstvenu katastarsku česticu u postupku katastarske izmjere nije moguće ako nema suglasnosti svih stranaka ili upravnog akta nadležnog tijela o utvrđivanju građevne čestice ili eventualno sudske odluke nadležnog suda vezano za to pitanje. Dakle, sukladno navedenoj sudskoj praksi, za određivanje granica između katastarskih čestica nije odlučno samo stanje na terenu već i postojeće katastarsko stanje i vlasnički odnosi. Imajući u vidu svu materijalnu dokumentaciju, dosadašnju sudsku praksu u pogledu formiranja katastarskih čestica različitih vlasnika, podatke iz službenih katastarskih i zemljišnoknjižnih evidencija, kao i stvarno stanje na terenu, razvidno je da je tužben i zahtjev tužitelja neosnovan. Slijedom svega naprijed navedenog, 4. zainteresirana osoba predložila je odbiti tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    9. U podnesku od 3. veljače 2026. tužitelji su se očitovali kako u cijelosti ustraju kod tužbe i osporavaju navode tuženika vezano za nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] te k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Priložili su prigovor od 13. rujna 2021., kao i fotografije priložene uz taj prigovor, te skicu uklopa kao dokaz da na terenu predmetnih stepenica nije bilo sve do 2012. godine kada su ih sagradili stanari zgrade koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to radi lakšeg prolaska do svoje okućnice. Iz predmetnih fotografija je vidljiva granica sa Gradom Opatija prije izgradnje puta za stanare (datum 25. veljače 2012. i 11. kolovoza 2011.) te sama izgradnja (datumi 31. ožujka 2012., 14. travnja 2012. i 27. travnja 2012.) tog puta, koji se rasteže uz graničnu ogradu Grada Opatije. Dakle, stepenica, na koje se poziva Grad Opatija, nije bilo prije, a svakako ih nije bilo na ovom mjestu gdje su sada ucrtane, stoga je uris nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pogrešan. Isto se odnosi i na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz skice uklopa je razvidno da se ta nekretnina svakako ne nalazi na mjestu gdje je ucrtana, već se ona nalazi iza zida, točnije zid je granica između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a živica i zid su granica između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], što dokazuju i fotografije snimljene 2. veljače 2026. U odnosu na upis pomoćnih građevina na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužitelji su se očitovali kako je u međuvremenu postupak građevinske inspekcije obustavljen te je ishođena dokumentacija kojom su predmetne građevine stekle svojstvo legalnih građevina.

    10. U ovom sporu provedena je rasprava na ročištu 18. veljače 2026. čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora. Na navedeno ročište pristupila je opunomoćenica tužitelja, 1. zainteresirana osoba, 2. zainteresirana osoba, opunomoćenici 3. zainteresirane osobe, 4. zainteresirana osoba i 5. zainteresirana osoba, dok na isto nije pristupio uredno pozvani tuženik.

    11. Na predmetnom ročištu opunomoćenica tužitelja ostala je kod tužbe i tužbenog zahtjeva na način uređen podneskom od 3. veljače 2026. Ustrajala je kod svih dokaznih prijedloga, posebno kod očevida uz prisustvo vještaka mjerničke struke. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] istaknuto je da su u vrijeme nove izmjere, na obje čestice, bili upisani isti suvlasnici s istim suvlasničkim omjerima kao i danas u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. 1. zainteresirana osoba u bitnom je iskazala kao u podnesku od 13. ožujka 2025. te je ostala u cije losti kod navedenog odgovora na tužbu. Istaknula je da su stepenice, koje djelomično čine novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] napravljene 2012. godine od strane suvlasnika zgrade na k. č. br. [katastarska čestica], u svrhu da se ne prolazi uz prizemni stan navedene zgrade. 2. i 5. zainteresirana osoba u bitnom su iskazale kao u podnesku od 14. ožujka 2025. te pri tom istaknule kako se protive spajanju čestica ranije oznake grč. 232 i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do konačnog uređenja međuvlasničkih odnosa suvlasnika navedenih čestica. Vezano za k. č. br. [katastarska čestica] pridružile su se navodima tužitelja. Opunomoćenici 3. zainteresirane osobe ostali su u cijelosti kod navoda iz odgovora na tužbu te su ujedno osporili sve navode tužitelja i suvlasnika nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznijete nakon podnošenja predmetne tužbe kao neosnovane te su ih predložili odbiti u cijelosti. U bitnom su istaknuli, kako i sami tužitelji navode, da su tužitelji kupoprodajnim ugovorom iz 2019. godine kupili od Grada Opatije česticu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Čestica oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara čestici oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Čestica oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od čestica oznake 521, u dijelu i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti u vlasništvu zainteresirane osobe PU. Vlasnik i ovdje zainteresirana osoba ima na dispoziciji hoće li u postupku nove izmjere svoju česticu podijeliti na više čestica ili pak spojiti u jednu jedinstvenu česticu, a što je zainteresirana osoba i učinila. U odnosu na česticu oznake k. č. br. [katastarska čestica], vlasništvo zainteresirane osobe PU spram čestice oznake 671/1 k. o. [katastarska općina], suvlasništvo tužitelja, nadležno upravno tijelo označilo je među spornom budući se vlasnici predmetnih čestica nisu suglasili oko tijeka predmetne međe. Nije sporno kako su tužitelji tijekom postupka preoblikovanja zemljišne knjige izvodili građevinske radove uslijed kojih radova su redefinirali prirodna obilježja čestica. S obzirom na prednje te s obzirom na činjenicu da su tužitelji i zainteresirane osobe na terenskom uviđaju pokazali različit tijek međe koja čini liniju razgraničenja k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] te k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nadležno je tijelo evidentiralo oba pokazana tijeka međa te odredilo aritmetičku sredinu unutar različito pokazanog tijeka međe. Neosnovani su i navodi i tvrdnje tužitelja kako se stepenište i staza, predmet prijepora, nalazilo unutar zemljišta koje je u vlasništvu "Poglavarstva" kako ga nazivaju tužitelji. Nesporno je, a što proizlazi iz službenih dokumenata (identifikacija upravnih tijela) kako je predmet prijepora – stepenište, betonska staza te travnati dio zemljišne oznake k. č. br. [katastarska čestica] te dijela k. č. br. [katastarska čestica], a koje zemljište je u postupku nove izmjere dobilo oznake k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] uz oznaku sporne međe. Nesporno je kako se predmetno stepenište i staza nalazilo upravo tamo gdje je i prikazano te evidentirano elaboratom katastarske izmjere. Tvrdnja tužitelja kako su kupnjom čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupili i predmet prijepora, k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu osnovane, a što proizlazi i iz samog sadržaja kupoprodajnog ugovora koji su u spis predmeta dostavili tužitelji. Nadalje i nesporno, u zemljišnim knjigama je upisano ne samo pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] u korist zainteresirane osobe PU, već je na teret dijela k. č. br. [katastarska čestica], vlasništvo Grada Opatije stepenište evidentirano u zemljišnim knjigama od osnutka te je upisano pravo služnosti na teret tih čestica u vlasništvu Grada Opatije, a u korist čestica oznake k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], a koje čine česticu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo zainteresirane osobe PU. Slijedom navedenog, 3. zainteresirana osoba PU predložila je sudu u cijelosti odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan. 4. zainteresirana osoba ostala je u cijelosti kod navoda iz odgovora na tužbu te je predložila odbiti tužbeni zahtjev. Opunomoćenica tužitelja, nakon ranije iznesenog, zamolila je rok radi očitovanja na danas iznesene navode 3. zainteresirane osobe te je posebno istaknula da je netočno da tužitelji tvrde da su kupnjom nekretnine od Grada Opatije kupili i dio nekretnine g. PU, kako se to implicira u današnjim navodima, također, netočno je da je nesporno sve što je navela zainteresirana strana budući da je sve to sporno i da se iz tog razloga i vodi ovaj upravni spor. Što se tiče "službenih identifikacija" istaknula je da je u upravnom postupku bilo nekoliko službenih identifikacija, održana su dva terenska uviđaja koja su rezultirala s potpuno dva različita prijedloga katastarskih planova, što već dovoljno govori o ispravnosti službenih evidencija. Navedeno ročište je odgođeno radi omogućavanja strankama očitovanja na iznesene navode na ročištu.

    12. Podneskom od 9. ožujka 2026. tužitelji su se očitovali o navodima 3. zainteresirane osobe PU iznesene na raspravi 18. veljače 2026. kao i ostale navode iznijete tijekom postupka. Tužitelji su osporili sve navode g. PU te istaknuli da niti jedan izneseni navod nije nesporan kako se implicira, upravo suprotno svi navodi su sporni, netočni i neosnovani. Istaknuli su kako tužitelji nikakve radove nisu izvodili na dijelu nekretnine koja sada ima nove oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] niti su na bilo koji način "redefinirali" međe. Naime, međa između nekretnine starih oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i starih čestica k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je uvijek bila ograda, visoka živica prema zapadnoj strani, odnosno tamo gdje je prikazana zapadna sporna međa kakvu su pokazali tužitelji. Pretežni dio cijele međe između tužitelja i g. PU oduvijek čini lovor, koji se nalazi točno tamo gdje je oduvijek bio (prije je to bila ograda). Gornji dio međe između tužitelja i g. PU djelomično čini betonski zid koji je on sam izgradio, a više se nalazi i potporni zid njegove prilazne staze, koja je nastala kada je zajedno s Gradom Opatija izvodio radove svoje garaže i proširenja parkinga. Sve te linije međe, gledano od mora prema cesti, logično slijede sve stare ucrte međa parcela. Isto vrijedi i za gornji dio međe između tužitelja i Grada Opatije jer se iz zraka jasno vidi da se linije logično nastavljaju. To dokazuje orto skica iz koje se jasno vidi gdje se nalaze zidovi odnosno međe, to dokazuje i fotografija s očevida održanog 2021. godine. Tužitelji ponovno dostavljaju Ugovor koji su tužitelji i ostali suvlasnici nekretnine grč. 232 k. o. [katastarska općina] sklopili 8. lipnja 2019., posebno ukazuju na skice koje su sastavni dio tog Ugovora, a koje pokazuju stanje na terenu na taj dan i iz njih je jasno vidljivo da nema nikakvih oznaka niti naznaka da bi na donjem zapadnom dijelu terena bilo ikakvog samostalnog, odvojenog dijela nekretnine na koje pretendira 3. zainteresirana osoba, g. PU. Na toj skici su pokazani svi zidovi, putevi, stepenice i sve to jasno prikazuje da je stanje na spornom dijelu nekretnine koji graniči sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isto kakvo je i danas. Dakle, dio okućnice novoformiranih nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Svi vlasnici nekretnina su pozvani da obilježe međe i temeljem toga je započeta nova izmjera. R nije obilježio među ovako kako sada tvrdi da postoji, već je njegova punomoćnica navodne međe označila tek na očevidu 2021. godine. Do tada je katastar novonastale nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] označio upravo onako kako su postojeće granice jer drugih obilježenih granica na terenu nije bilo niti su one u naravi ikada postojale. Od toga očevida se sve mijenja i to u korist g. R budući da katastar tada bezreze rvno prihvaća njegove navode iako stvarnih međa te novonastale k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na terenu nema. Sve je to jasno vidljivo iz popisnih listova, koji su se mijenjali po prigovoru zainteresirane osobe. Stoga tužitelji postavljaju pitanje ispravnosti identifikacija. Tužitelji ističu i kako su netočne tvrdnje 3. zainteresirane osobe da je katastar odredio aritmetičku sredinu niti je to igdje tako navedeno. Sporna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je nastala kao rezultat pokazivanja izmišljene međe g. R prema istoku, a ne kao aritmetička sredina bilo koje druge parcele i to je jasno iz dokumentacije. Tuženik kao nadležna ustanova ne smije i ne može zanemariti stare katastarske planove i stoga među treba postaviti onako kako je ona bila oduvijek, a to je postojeći zid. U naravi nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] kao nekadašnje 571/1 i 571/2 k. o. [katastarska općina] uopće nema, a ako je i ima onda se ona nalazi unutar novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. To dokazuju stari katastarski planovi iz kojih je razvidno da 1972. godine, a niti 1984. godine stepenica tamo nije bilo. Posebno je iz skice iz 1972. godine vidljivo da su osnovane tvrdnje tužitelja da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi sa zapadne strane zida koji je međa između nekretnine tužitelja i Grada Opatije. Shodno tome, i nekretnina g. R se nalazi iza zida, iza živice, drugačije ne može biti. Tužitelji posebno ističu da oni nikada nisu tvrdili da su kupili parcele k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], već su tužitelji oduvijek tvrdili da se te nekretnine nalaze zapadno iza zida, a ne da su ih kupili. Tužitelji ponavljaju da su upravo oni sagradili stepenice koje danas predstavljaju nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i o tome su dostavili dokaze. Prije izgradnje stepenica 2011. i 2012. godine stepenica tamo nije bilo i stepenice koje su bile upisane na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su davno srušene i nikada nisu bile na ovoj strani. Grad Opatija je te stepenice koje se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] počela svojatati tek u postupku nove izmjere. Naime, u Kupoprodajnom ugovoru iz 31. srpnja 2019. za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojeg je u spis dostavio Grad Opatija, je vidljivo: da nekretnina nema kolnog prilaza, da se javno stepenište nalazi s istočne strane na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da se kupac obvezuje da navedenu činjenicu neće osporavati u postupku nove izmjere niti na bilo koji način onemogućiti ili ometati prolaz preko javnog stepeništa. Navedeno tužitelji smatraju bitnim iz razloga jer, kao prvo, činjenica da nekretnina nema kolnog prilaza jasno dokazuje da, ako kolni prilaz ne postoji, ne postoji niti "cesta" koja je upisana na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ako te ceste tamo nema, onda nema na tom dijelu niti navodne služnosti koju su ugovorili [adresa] i PU niti je ovaj dio nekretnine ikada bio na bilo koji način korišten od strane g. PU. Kao drugo, da su gradske stepenice postojale ovako kako tvrdi Grad Opatija i ovako kako je sada upisano u novoj izmjeri na čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zar ih ne bi Grad Opatija spominjao u kupoprodajnom ugovoru? Zašto bi spominjali stepenice sa istočne strane, a ne i stepenice za zapadne strane? Zar nije to nelogično? Jedino objašnjenje je da je Grad znao da to nisu javne stepenice, znao je da ih on nije sagradio i da njemu ne pripadaju. Drugog objašnjenja nema. Tome u prilogu govori i činjenica da je Kupoprodajnim ugovorom, članak 7. utvrđeno da je kupac, ovdje tužitelji, već u posjedu predmetne nekretnine. To dokazuje da treće osobe nikada nisu koristile tu nekretninu niti je postojao ikakav javni put da bi se moglo tvrditi da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja javni put niti da su te stepenice, koje su sagradili tužitelji, ikada bile javne. Isto je bilo navedeno i u natječaju za prodaju nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i u procjembenom elaboratu u kojem vještak jasno navodi da je jedini pješački put do iste preko Stubišta Stari put, dakle, stubišta sa istočne strane, kako je prikazano na skicama koje su prilog Ugovora suvlasnika iz 2019. godine. Dakle, stepenice na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu stepenice koje su nekada bile upisane na k. č. br. [katastarska čestica] ni 517/2 k. o. [katastarska općina], već su ove stepenice okućnica sadašnje čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i njima pripadaju. Tužitelji zaključno ističu da su oni kupili nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dobroj vjeri i to prema natječaju Grada Opatije i Procjembenim elaboratom. U Procjembenom elaboratu koji je sačinjen po nalogu Grada Opatije jasno piše da: "Zemljišna čestica je ograđena sa tri strane i u naravi je jedna cjelina sa okućnicom [adresa] ([adresa])". Dakle, nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je ograđena sa zapada, istoka i juga, stvarne međe sa sjevera nema.

    13. Podneskom od 28. srpnja 2026. 3. zainteresirana osoba u cijelosti je osporila sve navode iz prethodnog podneska tužitelja kao neosnovane, netočne, međusobno proturječne i pravno irelevantne za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari. Istaknula je kako tužitelji prije svega zanemaruju predmet i granice ovog upravnog spora u kojem se ocjenjuje zakonitost rješenja tuženika od 14. rujna 2023., kojim su odbijene njihove žalbe protiv prvostupanjskog rješenja od 17. listopada 2022. Ovaj upravni spor nije parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva niti postupak uređenja međe. Tužitelji zato u ovom postupku ne mogu na temelju jednostranih tvrdnji o posjedovanju, održavanju živice, izgradnji zidova ili korištenju pojedinog dijela zemljišta zahtijevati da se konačno utvrdi da im pripada zemljište koje je prema postojećim zemljišnoknjižnim i katastarskim podacima povezano s nekretninama zainteresirane osobe. Katastarska izmjera za k. o. [katastarska općina] započela je na temelju odluke Državne geodetske uprave od 19. ožujka 2008., slijedom čega se, sukladno prijelaznoj odredbi čl. 187. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 112/18 i 39/22), dovršava prema odredbama ranijeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17) i propisima donesenim na temelju tog Zakona. Čl. 45. ranijeg Zakona bila je propisana obveza nositelja prava da označe granice zemljišta, dok je čl. 46. bio uređen postupak izlaganja podataka, izjavljivanja prigovora i obavljanja terenskih uviđaja. Za ovaj je predmet osobito odlučna odredba čl. 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji ("Narodne novine" broj 147/08). Njome je izričito propisano da se, kada je tijek međe između katastarskih čestica sporan, na skici izmjere prikazuju oba pokazana tijeka sporne međe, dok se do rješenja spora lomne točke granice izračunavaju kao srednje točke različito pokazanih točaka na terenu. Izračunate točke služe za prikaz granice na katastarskom planu i obračun površina. Upravo je tako u predmetnom slučaju i postupljeno. Iz upravnog spisa i obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da su u tijeku nove izmjere za predme tnu katastarsku općinu, u konkretnom slučaju, održana dva terenska uviđaja, 16. rujna 2021. i 14. prosinca 2021., na kojima su sudjelovali tužitelji odnosno njihovi opunomoćenici, zainteresirana osoba po svojoj opunomoćenici te druge zainteresirane osobe. Budući da su tužitelji i zainteresirana osoba pokazali različite tijekove iste međe, izvoditelj je oba tijeka evidentirao, među označio spornom te je, u skladu s čl. 40. Pravilnika, za potrebe katastarskog prikaza konstruirao sredinu između različito pokazanih tijekova međe. Stoga je neistinit navod tužitelja da aritmetička sredina "nije igdje navedena" i da je k. č. br. [katastarska čestica] nastala isključivo na temelju navodno izmišljene međe zainteresirane osobe. Tvrdnja tužitelja da zainteresirana osoba nije označila među prije terenskog uviđaja također nije odlučna. Propisi ne određuju da nositelj prava zbog eventualnog ranijeg neobilježavanja granice gubi pravo vlasništva, pravo sudjelovanja u postupku ili pravo osporiti drukčije pokazani tijek međe. 3. zainteresirana osoba pravodobno je izjavila prigovor, sudjelovala u terenskom uviđaju i pokazala tijek međe za koji smatra da odgovara njezinim nekretninama. Upravo je svrha postupanja po prigovoru i terenskog uviđaja utvrditi postoji li suglasnost nositelja prava, a kada te suglasnosti nema, među evidentirati kao spornu. Predmetna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije proizvoljno formirana unutar zemljišta tužitelja, već prema identifikaciji odgovara staroj k. č. br. [katastarska čestica] u cijelosti i dijelu stare k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojima je u zemljišnim knjigama upisano pravo vlasništva zainteresirane osobe. Suprotno tome, tužitelji su kupoprodajnim ugovorom od 31. srpnja 2019. od Grada Opatije kupili k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja prema identifikaciji odgovara novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tim ugovorom nisu kupili k. č. br. [katastarska čestica] niti dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti su od zainteresirane osobe stekli bilo kakvo pravo na tim nekretninama. Pozivanje tužitelja na dobru vjeru prilikom kupnje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne može proširiti predmet kupoprodaje na nekretnine koje ugovorom nisu bile obuhvaćene. Grad Opatija tužiteljima nije mogao prenijeti pravo na nekretninama zainteresirane osobe niti je iz sadržaja kupoprodajnog ugovora razvidno da bi takve nekretnine uopće bile predmet pravnog posla. Kada tužitelji zahtijevaju da se granica k. č. br. [katastarska čestica] proširi preko dijelova koji prema službenoj identifikaciji odgovaraju k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica], oni sadržajno tvrde da njihova nekretnina obuhvaća i zemljište koje nisu kupili. Zainteresirana osoba stoga nije tužiteljima neistinito pripisala tvrdnju da su kupili navedene čestice, već je ukazala na nužnu pravnu posljedicu njihova zahtjeva. Sadržaj fotografija i videosnimke na koje se tužitelji pozivaju ne može dokazati da fizička ograda odgovara pravnom tijeku međe. Osim toga, tužitelji ne navode tko je i kojom metodom izradio geodetske snimke, na kojim su koordinatama zasnovane te na koji su način stare katastarske čestice identificirane u odnosu na prikazano stanje. Tužitelji ujedno iznose očito proturječne tvrdnje o značenju starih katastarskih podataka. S jedne strane tvrde da je postojeće stanje katastra netočno i da se nova izmjera ne smije svesti na prepisivanje starih podataka, dok s druge strane stare katastarske planove proglašavaju odlučujućim i zahtijevaju da se bez daljnjega prihvate kada smatraju da im idu u prilog. Svrha katastarske izmjere nije ni nekritičko prepisivanje starih podataka ni prihvaćanje jednostranog pokazivanja jedne skupine nositelja prava. U postupku se uspoređuju postojeće evidencije, stanje na terenu i pokazivanja nositelja prava. Kada nositelji prava nisu suglasni, tijelo nije ovlašteno proizvoljno odabrati jednu od suprotstavljenih tvrdnji, nego je dužno evidentirati spornu među, što je u ovom slučaju i učinjeno. Činjenica da su se prijedlozi katastarskog prikaza tijekom postupka mijenjali ne dokazuje nestručnost izvoditelja. Promjene su posljedica izjavljenih prigovora, održanih terenskih uviđaja, različitih pokazivanja stranaka i ponovnog izlaganja podataka. Upravo mogućnost ispravka i ponovnog izlaganja podataka predstavlja svrhu prigovornog postupka. Neosnovan je i prigovo r tužitelja da novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] ima veću površinu od "osnovne parcele". Navedena čestica nije formirana samo od stare k. č. br. [katastarska čestica], već od k. č. br. [katastarska čestica] u cijelosti i dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uspoređivanje njezine površine isključivo s površinom jedne od nekretnina od kojih je formirana stoga je činjenično i matematički pogrešno. Osim toga, dok se spor o tijeku međe ne riješi, površina je rezultat primjene srednjih točaka različito pokazanih tijekova međe i ne predstavlja konačnu odluku o vlasništvu. Tvrdnja tužitelja da nepostojanje kolnog prilaza k. č. br. [katastarska čestica] dokazuje da ne postoji put ili služnost na drugim česticama predstavlja očitu logičku pogrešku. Činjenica da kupljena k. č. br. [katastarska čestica] nema kolni prilaz ne dokazuje položaj k. č. br. [katastarska čestica], niti se iz nje može izvesti zaključak o nepostojanju ili prestanku zemljišnoknjižno upisanog prava služnosti. Ni tvrdnja tužitelja da su oni izgradili današnje stepenice na području novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne dokazuje njihovo pravo vlasništva na zemljištu ispod stepenica. Izgradnja određene građevine ili uređenje pristupa samo po sebi ne mijenja katastarsku granicu niti prenosi vlasništvo zemljišta na graditelja. Navod da stepenice nisu bile prikazane na planovima iz 1972. ili 1984. godine u potpunosti je spojiv s tvrdnjom tužitelja da su današnje stepenice izgrađene tek 2011. i 2012. godine, ali iz toga ne proizlazi da zemljište na kojemu su izgrađene nije ranije bilo obuhvaćeno k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Jednako tako, činjenica da kupoprodajni ugovor spominje javno stubište na istočnoj strani ne predstavlja izjavu da na zapadnoj strani ne postoji druga katastarska čestica ili drugi način uporabe zemljišta. Nadalje, neosnovani su i navodi u odnosu na spajanje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sama činjenica da su na objema nekretninama upisani isti suvlasnici u jednakim suvlasničkim omjerima ne znači da se te čestice moraju spojiti. U postupku je utvrđeno da svi nositelji prava nisu suglasni sa spajanjem, zbog čega za takvo postupanje nisu postojale potrebne pretpostavke, a što je i stav naslovnog suda zauzet u istovjetnim predmetima o kojima je već odlučivao. Pozivanje tužitelja na ugovor suvlasnika iz 2019. godine ne mijenja navedeno. Ako među suvlasnicima postoji spor o sadržaju, učincima, ispunjenju ili prestanku toga ugovora, takav se spor ne može rješavati u postupku katastarske izmjere niti u ovom upravnom sporu.

    14. U sporu je održana nova rasprava na ročištu 2. rujna 2026. na koju su pristupile sve stranke osim uredno pozvanog tuženika. Zamjenica opunomoćenice tužitelja ostala je kod tužbe i tužbenog zahtjeva. Pored navedenog, dodala je kako smatra nužnim u ovom postupku provesti dokaz očevidom na licu mjesta uz prisutnost vještaka građevinske struke te vještaka geodetske struke kako bi se mogla donijeti meritorna odluka po postavljenom tužbenom zahtjevu. U odnosu na posljednji , prethodno dostavljen podnesak 3. zainteresirane osobe, iskazala je kako se u cijelosti osporavaju navodi iz predmetnog podneska te kako je iz istog razvidno da je nužno provesti dokaz vještačenjem u ovom postupku obzirom 3. zainteresirana osoba osporava dokaze priložene ovom spisu, a u sadržaju iz toč. 12. citiranog podneska. 1. zainteresirana osoba u bitnom je iznijela kao u podnescima dostavljenim tijekom ovog spora, odnosno na ročištu koje je prethodno održano. Predložila je usvajanje tužbenog zahtjeva tužitelja. 2. i 5. zainteresirana osoba u bitnom je iznijela kao prethodno tijekom ovog spora, odnosno kao u dostavljenim podnescima i iskazu danom na prethodnom ročištu. Istaknula je kako je predmetnu nekretninu kupila 2000. godine i od tada se granice niti prema Općini, odnosno Gradu Opatiji, niti prema nekretnini g . Reljanovića nisu mijenjale, već je na gornjem dijelu postojao zid, a na donjem dijelu žičana ograda koja i danas postoji, ali se ne vidi jer se nalazi unutar zelenila koje čini među. Vezano za spajanje čestica zgrade u kojoj je suvlasnica i vrta koji se nalazi južno od navedene zgrade, protivila se spajanju istih iz razloga koji su ranije navedeni. Predložila je usvajanje tužbenog zahtjeva tužitelja. Opunomoćenici 3. zainteresirane osobe ustrajali su u cijelosti kod navoda iznesenih tijekom postupka te naveli kako smatraju da tužitelji nisu doveli u pitanje zakonitost pobijanog rješenja, već svojim navodima i dokaznim prijedlozima nastoje ovaj upravni spor pretvoriti u postupak uređenja međe i utvrđivanja prava vlasništva. Zbog različitog pokazivanja tijeka međe u postupku obnove zemljišne knjige, predmetna je međa pravilno evidentirana kao sporna te prikazana kao aritmetička sredina između različito pokazanih tijekova međe. Slijedom navedenog 3. zainteresirana osoba predložila je tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti, kao i provođenje daljnjih dokaza. 4. zainteresirana osoba ustrajala je kod svih dosadašnjih navoda, a u odnosu na podnesak tužitelja od 9. ožujka 2026. istaknula je da je prema službenoj katastarskoj identifikaciji k. č. br. [katastarska čestica] nastala od ranijih k. č. br. [katastarska čestica] i dijela k. č. br. [katastarska čestica]. Tijelo nadležno za katastar je jedino tijelo koje daje službene podatke o identifikaciji katastarskih čestica. S druge strane, tužitelji vrše identifikaciju na način da tvrde da su ranije k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] ušle u sastav novoformirane k. č. br. [katastarska čestica]. Međutim, tu tvrdnju ne potkrjepljuju dokazima u vidu geodetske podloge. U odnosu na navode tužitelja da se u kupoprodajnom ugovoru iz 2019. godine spominje samo javno stepenište s istočne strane - na k. č. br. [katastarska čestica], istaknuto je da stepenište na k. č. br. [katastarska čestica] nije javno stepenište, a što proizlazi i iz upisa u zemljišnoj knjizi. Isto tako, istaknuto je da stepenište na k. č. br. [katastarska čestica] vodi, između ostalog i do k. č. br. [katastarska čestica], koja je do 2019. godine bila u vlasništvu Grada Opatije. U odnosu na dokazni prijedlog provođenja očevida istom se protivi la kao nepotrebnom. U odnosu na podnesak 3. zainteresirane osobe navela je kako se isti u najvećem dijelu odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], dok Grad Opatija ima pravni interes samo u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] te je Grad suglasan s navodima iz toč. 19. podneska 3. zainteresirane osobe, koji se odnose na predmetnu česticu. Slijedom svega naprijed navedenog , predloženo je odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

    15. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te onu koja se nalazi u spisu upravnog postupka. Sud je odbio u ovom sporu provesti ostale po tužiteljima predložene dokaze iz razloga nesvrsishodnosti, a što će naknadno biti pojašnjeno.

    16. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

    17. Među strankama u ovom sporu, cijeneći uređenje tužbe od strane tužitelja tijekom spora, sporne su u tijeku katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] te neprovedeno spajanje k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], a o čemu je u upravnom postupku odlučivano u sklopu prigovora broj 500.

    18. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u prvostupanjskom rješenju je navedeno da je ista prema stanju u naravi i pravnim odnosima zasebna katastarska čestica načina uporabe stepenište, koja prema identifikaciji odgovara dijelovima starih/važećih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su obje, prema važećoj evidenciji u vlasništvu Grada Opatije.

    19. Odlučujući o žalbi tužitelja i navodu da se za novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zanemaruju javne isprave tj. stari katastarski planovi, tuženik je u obrazloženju pobijanog rješenja u cijelosti reproducirao sadržaj prvostupanjskog rješenja.

    20. Prema izvješću kojeg je dostavio Geoprojekt d.d. [adresa], izvoditelj poslova na katastarskoj izmjeri za k. o. [katastarska općina], za novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da istu čine: dio stare k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su nastale Geodetskim projektom RN 13/2017.

    21. Iz identifikacije k.č.br. nove izmjere k. o. [katastarska općina] (samo za internu upotrebu) izdanu od strane Državne geodetske uprave od 1. srpnja 2022. proizlazi da k. č. br. [katastarska čestica] površine 43 m[2] odgovara sljedećim česticama: dio 517/1 zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i 517/2 zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

    22. Cijeneći iznesene navode stranaka te utvrđeno od strane upravnih tijela , stav je ovog suda da se glede novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne može ocijeniti da je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno. Naime, upravna tijela te 3. i 4. zainteresirana osobe se pozivaju na citiranu identifikaciju Državne geodetske uprave, za koju sud smatra da je s obzirom na prigovore i dokaze dostavljene od strane ostalih stranaka treba kritički analizirati. Naime, iz identifikacije proizlazi da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini dio 517/1 k. o. [katastarska općina], a pri tome se nigdje ne navodi koju česticu ili čestice čini preostali dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno gdje se ona u naravi nastavno proteže. Također, ne navodi se kolika površina k. č. br. [katastarska čestica] bi činila k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno koliki je navedeni dio u odnosu na preostali dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uvidom u izvod iz katastarskog plana Državne geodetske uprave od 17. listopada 2022., koji je sastavni dio spisa upravnog postupka, na kojem je žutom bojom zasebno označena k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vidljivo je da ista čini česticu uzdužnog oblika koja svojim pretežitim dijelom razdvaja k. č. br. [katastarska čestica] sa svoje zapadne strane i zgr. 232 sa svoje istočne strane. Dovodeći predmetno u svezu s uklopom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na stanje na terenu, koji uklop je dostavljen uz prigovor broj 500, kao i skicu premjeravanja broj 478 vezano za prijavni list Up 11/2 i 4 1971 od ožujka 1972., kojima je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazana izvan granica zgr. 232 k. o. [katastarska općina], dovedena je u sumnju pravilnost identifikacije, odnosno činjenica da li k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi doista zahvaća dio okućnice zgr. 232 ili se fizički nalazi zapadnije i izlazi izvan granica navedene okućnice (čineći dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Iz fotografija koje prileže spisu upravnog postupka i upravnog spora proizlazi pak da između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sadašnje oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i grč. 232 k. o. [katastarska općina], sadašnje oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nema na terenu dijela zemljišta koji bi u naravi činio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već istu česticu prema izvoditelju poslova na katastarskoj izmjeri čini stepenište položeno na zemlju uz sam rub okućnice zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno uz zid koji dijeli navedenu česticu sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – upisane upravo u vlasništvu Grada Opatije kao i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. 4. zainteresirana osoba Grad Opatija smatra kako je već iz samog opisa načina uporabe ranije k. č. br. [katastarska čestica] – stepenište, razvidno da se radi upravo o spornom stepeništu, no iz fotografija koje prileže spisima upravnog postupka i spora razvidno je da se stepenište nije protezalo čitavom dužinom zapadnog dijela okućnice zgr. 232 k. o. [katastarska općina] već se na dijelu novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ranije nalazilo raslinje i zemljani teren te kamenjar, što kontrira tvrdnji 4. zainteresirane osobe, odnosno tvrdnji da "predmetna nekretnina i u naravi egzistira kako oblikom, tako i načinom uporabe navedenim i u staroj i u novoj katastarskoj evidenciji", odnosno zaključku da se mora raditi o spornom stepeništu jer „drugog stepeništa eventualno unutar k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema“.

    23. Odredbom čl. 20. st. 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 16/07, 124/10, 121/16, 9/17 i 112/18, dalje: ZDIKN) propisano je da granice katastarske čestice mogu biti međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima.

    24. Odredbom čl. 30. ZDIKN-a propisano je da se u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije za katastarsku česticu prikupljaju i obrađuju sljedeći podaci: 1. podaci o međama i drugim granicama, 2. podatak o adresi katastarske čestice [katastarska čestica]. podaci o načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova, 4. podaci o površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način te 5. podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici.

    25. Odredbom čl. 31. st. 1. ZDIKN-a propisano je da se podacima o međama i drugim granicama (podaci o lomnim točkama međa i drugih granica) te podatkom o adresi katastarske čestice opisuje njezin položaj i oblik. U st. 2. istog članka propisano je da se podaci o granicama katastarskih čestica prikupljaju u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije uz sudjelovanje nositelja prava na nekretninama. U st. 3. istog članka propisano je da su za obilježivanje granica katastarskih čestica koje ne obilježe vlasnici i drugi ovlaštenici odlučni postojeći katastarski podaci.

    26. Odredbom čl. 40. ZDIKN-a propisano je da se u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije prikupljaju podaci o nositeljima prava na nekretninama na temelju raspoloživih dokumenata (zemljišne knjige, katastra zemljišta i dr.), kao i izjava zainteresiranih stranaka.

    27. Odredbom čl. 46. st. 6. ZDIKN-a propisano je da se pri izlaganju na javni uvid vodi knjiga prigovora. U st. 7. istog članka propisano je da se na temelju prigovora obvezatno obavljaju terenski uviđaji. U st. 8. istog članka propisano je da ako je na temelju obavljenoga terenskog uviđaja potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, promijenjeni se podatci ponovno izlažu na javni uvid. U st. 9. istog članka propisano je da će se neosnovani prigovori odbiti rješenjem donesenim u upravnome postupku.

    28. U postupku nove izmjere ne utvrđuje se pravo vlasništva niti se uspostavlja dosadašnje stanje u katastru odnosno zemljišnoj knjizi već se izmjera provodi u svrhu izrade katastra nekretnina temeljem stvarnog stanja na terenu, a koje sud u konkretnom slučaju glede novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne nalazi potpuno i ispravno utvrđeno inicijalno polazeći od identifikacije koja je osnovano dovedena u sumnju. Pri tome sud primjećuje kako se na izvodu iz katastarskog plana Državne geodetske uprave od 17. listopada 2022., koji je sastavni dio spisa upravnog postupka, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi zapadno od spoja k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi istočno od spoja k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što dodatno dovodi u sumnju ispravnost identifikacije odnosno načina na koji su stare katastarske čestice identificirane u odnosu na stvarno stanje. Također, nastavno na utvrđivanje ispravnosti identifikacije za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], istu je potrebno na jednak način provjeriti i u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se proteže u njezinom nastavku.

    29. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u prvostupanjskom rješenju je navedeno da je temeljem obavljenih terenskih snimanja na osnovu stvarnog stanja na terenu i pokazivanja međa od strane prisutnih stranaka, izvoditelj na zapadnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdvojio staru važeću k. č. br. [katastarska čestica] i dio stare važeće k. č. br. [katastarska čestica] u zasebnu novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] te je među između novoformiranih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] konstruirao i evidentirao o spornom - kao aritmetičku sredinu između dva različita pokazivanja tijeka iste međe obzirom su stranke PU, s jedne strane te suvlasnička zajednica nositelji prava na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s druge strane, različito pokazivali tijek iste međe.

    30. Odlučujući o žalbi tužitelja u odnosu na novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i prigovoru da bit postupka nove izmjere nije prepisivanje i precrtavanje starih podataka već usklađivanje stvarnog stanja, tuženik je u obrazloženju pobijanog rješenja naveo kako je izvoditelj postupio u skladu s odredbom čl. 40. st. 2. i 3. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji ("Narodne novine" broj 147/08) te među između novoformiranih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] konstruirao i evidentirao spornom jer je evidentirao dva različita pokazivanja tijeka iste međe.

    31. U odnosu na prethodno navedeno, vezano za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prije svega valja reći kako se u konkretnoj situaciji ne radi prvenstveno o pitanju osporavanja međe, već o pitanju pravne osnove novoformiranja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od k. č. br. [katastarska čestica] i dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, kao što je već ranije rečeno, cilj je nove katastarske izmjere da se prikaže stvarno stanje na terenu, dakle onako kako se nekretnina i ili njezin dio u naravi koristi, a sve radi postizanja ažurnosti i potpunosti podataka katastra, a potom i zemljišne knjige, a u ovom slučaju prema dokumentaciji koja se nalazi u spisu upravnog postupka ne proizlazi da stanje na terenu opravdava da se uz među k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izdvoji staru k. č. br. [katastarska čestica] i dio stare k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zasebnu novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, na tom zapadnom dijelu stare k. č. br. [katastarska čestica] na terenu granica čestice je jasno definirana postojećim međašnim oznakama – ogradom, živicom i zidom prema nekretninama u vlasništvu 3. zainteresirane osobe te nema pravne osnove za formiranjem nove čestice oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz foto dokumentacije upravnog postupka ne proizlazi njezino postojanje u naravi. Pri tome se napominje kako se u okviru katastarske izmjere utvrđuju podatci o međama i granicama čestica na terenu, pri čemu nije ostavljeno na dispoziciji strankama hoće li u postupku nove izmjere svoju česticu podijeliti na više čestica ili pak spojiti u jednu jedinstvenu česticu, već je odredbama ZDIKN-a propisano da je unutar ukupne površine katastarske čestice moguće evidentirati površine dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različit način. Nastavno, vezano za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz pitanje pravilne identifikacije, nastavlja se pitanje utvrđivanja stvarnog položaja navedene čestice odnosno usklađivanja i točnog evidentiranja granica i položaja katastarskih čestica na terenu. Tek potom, moguće je u pravilnoj primjeni odredbe čl. 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji tijek međa između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označiti spornim zbog izostanka dogovora stranaka oko međe. Ovdje zaključno valja napomenuti kako u korist k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], suprotno navodima 3. zainteresirane osobe s ročišta 18. veljače 2026. , nema u zemljišnim knjigama upisanog prava služnosti na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    32. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u prvostupanjskom rješenju, kao i pobijanom rješenju tuženika, je navedeno da se iste u okviru postupanja po prigovoru broj 284 nisu spojile u jednu jedinstvenu katastarsku česticu jer se svi nositelji prava na ovim katastarskim česticama s tim prijedlogom nisu usuglasili.

    33. Vezano za potonje izneseno sud ukazuje kako smatra da se u konkretnom slučaju ne može primijeniti sudska praksa iskazana u odlukama Visokog upravnog suda poslovni broj Usž-1767/20-2 od 31. ožujka 2022. i Usž-16/19-2 od 19. studenog 2020., prema kojoj „nema zakonske osnove za spajanje čestica, koje su na postojećem katastarskom planu temeljem kojeg je vršena nova izmjera evidentirane kao dvije zasebne čestice s upisanim pravom vlasništvom za korist različitih osoba, u jedinstvenu česticu u okviru postupka nove katastarske izmjere, obzirom da nije postignuta suglasnost između nositelja prava vlasništva na tim česticama za spajanje čestica“. Ovo iz razloga jer se u konkretnom slučaju radi o česticama koje imaju upisano pravo vlasništva za korist istih osoba, u jednakim suvlasničkim omjerima te stoga nema zapreke da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] objedine u jednu česticu, pri čemu se naglašava kako iste prema stanju na terenu i načinu upotrebe čine jednu cjelinu bez vidljive ili označene međe među istima. Činjenica sklapanja ugovora vezano za spajanje navedenih čestica, u postupku nove izmjere nije odlučujuća, jer upravno tijelo u postupku nove izmjere ne utvrđuje pravo vlasništva odnosno pravo na posjed određene čestice ili njezinog dijela, niti rješava imovinskopravne sporove između nositelja prava vlasništva na česticama. Nakon spajanja navedenih čestica suvlasnici, koji su na isti način i prije spajanja bili upisani na obje čestice, neće moći bez odgovarajućeg novosklopljenog pravnog posla provesti preetažiranje pripajanjem pojedinog dijela vrta svojem od ranije uspostavljenom posebnom dijelu - u obliku stana.

    34. Kako se, s obzirom na ranije izneseno, činjenično stanje ukazuje nepotpuno utvrđenim, pobijano rješenje tuženika ne može se ocijeniti na zakonu osnovano pa ga je valjalo poništiti i predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak. Sud u navedenoj situaciji nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije našao svrsishodnim provoditi daljnje dokaze predložene od strane tužitelja. Ovo stoga što svrha upravnog spora, unatoč ovlasti suda da provodi nove dokaze i utvrđuje činjenice, nije u tome da upravno tijelo zamijeni u potpunom i iznova provedenom utvrđivanju činjeničnog stanja, nego da ispita zakonitost osporene odluke upravnog tijela, uključujući pravilnost i potpunost činjenične osnove na kojoj je ta odluka utemeljena.

    35. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 117. st. 1. ZUS -a odlučeno je kao pod toč. I. izreke ove presude.

    36. Odluka o troškovima spora tužitelja temelji se na odredbi čl. 147. ZUS -a u svezi s Tbr. 27., 40. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 i 107/25, dalje: Tarifa). Kao radnje u odnosu na koje tužitelji mogu ostvariti pravo na naknadu troškova zastupanja priznati su sastav tužbe i zastupanje na raspravama dana 18. veljače 2026. i 2. rujna 2026. te sastav podneska od 9. ožujka 2026., sve uvećano za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom zbrojenom iznosu od 6.500,00 €. Tužitelji su zatražili i naknadu troškova za sastav podneska od 3. veljače 2026. međutim, zatraženi trošak sastava podneska tužiteljima nije priznat iz razloga što se u upravnom sporu dodjeljuju troškovi koji su nužni i opravdani, a navedeni podnesak sud ne smatra opravdanim troškom iz razloga što su stranke dužne već u tužbi iznijeti sve činjenice i navode na kojima temelje svoj zahtjev te iz razloga jer je uz isti podnesak dostavljena dokumentacija koja se već nalazi u po službenoj dužnosti pribavljenom spisu upravnog postupka. Stoga je odlučeno kao pod toč. II. izreke presude.

    37. 3. zainteresirana osoba je također zatražila naknadu troška ovog spora, međutim isti joj nije priznat i dosuđen obzirom da nije uspjela u ovom sporu. Stoga je odlučeno kao pod toč. III. izreke ove presude.

    U Rijeci 18. rujna 2026.

    Sutkinja

    Dubravka Zec

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv odluke u toč. I. izreke ove presude nije dopuštena žalba (čl. 127 ZUS-a). Protiv odluka u toč. II. i III. izreke ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

    Dostaviti:

    - opunomoćenicima iz Odvjetničkog društva Stanić i partneri d.o.o., odvjetnicima u Rijeci, Riva 4

    - Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak

    - EU iz [adresa]

    - HU, iz [adresa]

    - opunomoćenicima Suzani Afrić Medić i Marijanu Abramoviću, odvjetnic ima u [adresa],

    O 1

    - Gradu Opatija, [adresa]

    - Poliklinici Dermangio, iz [adresa]

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.