REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

Pp -1893/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Nives Mešin Masle, uz sudjelovanje zapisničarke Ivane Brnas, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika OD, zbog prekršaja iz članka 5. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, povodom optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Makarska, Klasa: 211-07/26- 5/24733, Urbroj: 511-12-29-26-1 od 18. rujna 2026., dana 18. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik O, rođen **.**.1977. u [adresa], od oca G i majke J rođene K, državljanin Mađarske i Republike Srbije, s prebivalištem u [adresa], oženjen, otac dvoje maloljetne  djece,  VSS,  zaposlen,  s  mjesečnim primanjima oko 600,00 eura, prekršajno neosuđivan,

K r i v  j e

I. da je okrivljenik putem javno dostupnog Facebook profila objavio predmetni sadržaj, koji je bio javno dostupan na području Republike Hrvatske te je na području Republike Hrvatske, između ostalog i u Makarskoj, nastupila posljedica u vidu uznemirenosti građana i remećenja javnog reda i mira, na način da je:

A) Dana 28. kolovoza 2026.godine preko društvene Internet platforme „Facebook“ i svog javno otvorenog profila „ GD“, isticanjem tekstova i slika na javnom mjestu odnosnu prostoru remetio javni red i mir tako što je objavio tekst sadržaja: „Neka ti je večna slava Generale i nek je tvojoj majci hvala! U pakao neka idu svi udbaši koji su učestvovali u tvom hvatanju kod Zrenjanina i slanju u hašku tamnicu. Kako S kažu: „Na svoje ne damo!“ i ne brinite zapadni moćnici, ima nas još mnogo patriota, nismo svi podguzne muve kao tzv. naprednjaci ili žuti izdajnici. Moramo očistiti zemlju od izdajnika pogotovo u policiji i BIA gdje ih baš mnogo još uvek ima“ uz istaknutu sliku u nastavku teksta JD, zapovjednika srpskih snaga u Bosni i Hercegovini i osuđenog ratnog zločinca za genocid i ratne zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini, ratnog zločinca u agresiji u Hrvatskoj, koji je dana **.**.2026. preminuo, te tako svojom javno dostupnom objavom, u javnom prostoru, veličao lik i djelo osuđenog ratnog zločinca, pod čijim zapovjedništvom je oduzet veliki broj života, a koja poruka je objavljena dan nakon njegove smrti, u atmosferi uznemirenosti velikog broja građana zbog njegovih ratnih zločina, što je utvrđeno neposrednim opažanjem policijskog službenika dana 18.09.2026.,čime je narušio javni red i mir.

b) Dana 24. kolovoza 2026.godine preko društvene Internet platforme „Facebook“ i svog javno otvorenog profila „ GD“, isticanjem tekstova na javnom mjestu odnosnu prostoru remetio javni red i mir tako što je objavio tekst sadržaja: „svaka ti čast na istinitosti! Sadašnja Crna gora je ustaška Hrvatska drugi deo“ uz emoji (slikovni znak) izmeta, na taj način u javnom prostoru vrijeđajući Republiku Hrvatsku i njene građane, što je utvrđeno neposrednim opažanjem policijskog službenika dana 18.09.2026, čime je narušio javni red i mir.

čime je počinjen prekršaj iz članka 5. stavka 1. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjivog po članku 5. stavka 1. istog zakona.

pa mu se temeljem tog propisa

i z r i č e

za prekršaj pod A) KAZNA ZATVORA u trajanju od 7 (sedam) dana

za prekršaj pod B) KAZNA ZATVORA u trajanju od 7 (sedam) dana

Na temelju članka 39. Prekršajnog zakona okrivljeniku se za navedene prekršaje

i z r i č e

UKUPNA KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 14 (ČETRNAEST) DANA.

Na temelju članka 40. Prekršajnog zakona okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme tijekom kojeg je bio lišen slobode, počevši od uhićenja od strane PP Makarske dana 18. rujna 2026. u 12:05 sati, kao i daljnje vrijeme provedeno u zadržavanju određeno Rješenjem ovog suda, broj Pp-1893/2026-6 od 18. rujna 2026. na način da se izjednačava sa četrnaest (14) dana kazne zatvora, pa se utvrđuje da je okrivljenik izdržao kaznu zatvora u cijelosti.

II. Okrivljenik je dužan platiti na ime troškova prekršajnog postupka paušalni iznos od 45,00 (četrdeset i pet) eura temeljem odredbe članka 138. stavak 1. i stavak 3., a u svezi s člankom 139. Prekršajnog zakona u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude ili će se u protivnome naložiti prisilna naplata.

Troškove prekršajnog postupka okrivljenik je dužan uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Makarska, podnijela je protiv okrivljenika KD optužni prijedlog zbog dva prekršaja iz članka 5. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisana u izreci ove presude, predlažući da ga se proglasi krivim i kazni ukupnom kaznom zatvora u trajanju od 15 dana.

1.1. Okrivljenik je zbog prekršaja bio uhićen i doveden na Sud, pa je protiv njega temeljem članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona proveden žurni prekršajni postupak.

2. Nakon što je upozoren po Zakonu, te upoznat s navodima iz optužnog akta, okrivljenik je očitujući se o prekršaju koji mu se stavlja na teret u svoju obranu iskazao: " Ostajem pri navodima koje sam dalo u policiji 18.09.2026. godine. Imam još da kažem, nikad nisam vrijeđao RH, mi smo porijeklom iz Gospića, moj djed je došao u [adresa] jer je bio težak život u Lici. U Hrvatsku dolazim i prije i poslije rata bukvalno od djetinjstva, svako ljeto sam bio ovdje po mjesec dana sa roditeljima i bakom i djedom. Bio mi je jako žao kad je rat počeo. „

2.1. Nakon što je sud pokazao fotografiju profila pod imenom GD, okrivljenik odgovara da je to njegov profil. „Koristim ga već 20 godina i koristim ga privatno. Privatni profil znači da osobe koji mi nisu prijatelji nemaju pristup mom sadržaju, koristim ga većinom za objavu slika svoje rodbine i svojih prijatelja.“ Na daljnje upite suda okrivljenik je odgovorio da nije objavio fotografiju JD i popratni tekst, da nije podijelio objavu SD podijelili na Facebooku, da su njegove slike izvučene iz konteksta na fotografiju od 03.09. gdje je naslov ''u Srebrenici nije bilo genocida, general JD je srpski heroj. Večna mu slava i hvala majci koja ga je ro…'', Nadalje odgovara da nije objavio fotografiju 24.08. u 00,51 sat sa svojom slikom, na lokaciji Belfast.

2.2. “Moj profil je zaključan već 20 godina te nitko nema pristup istom. Moj profil je hakiran, znam da postoje tzv. Internet ratnici koji hakiraju profile tj. ukradu nečiju šifru i podatke, izborni je mjesec, a mi smo članovi studentskih demonstracija i demokratski sam nastrojen te nisam znao da je JD vojno djelovao na području RH, ali sam znao da je djelovao na području BiH. 2024.g. sam prestao koristiti Facebook profil, nisam ga odjavio. Svakakvim stvarima se služe. Koristio sam Facebook aplikaciju Messenger koji djeluje na isti nalog i šifru. Moguće je da je u fabrici, tamo je pretežno puno P, znači da je tu šifra presječena. Nisam znao da su ikakve objave bile na mom profilu prije današnjeg dana. Supruga ima profil na Facebooku sa svojim imenom i prezimenom i ona ga koristi češće od mene. Najviše smo koristili Facebook da rodbini pokažemo kako djeca rastu ali više nismo jer se djeca srame otkad su veći.

2.3. Na daljnje upite okrivljenik navodi da bi s obzirom da ti hakeri ciljaju na profile s većim brojem prijatelja jer se lažna vijest bolje širi, a ja ih imam nekih 1000 bilo moguće da je njegova objava bila vidljiva kao objava ''prijatelja'' na profilu njegove supruge, da je dana 28.08.2026. sam bio u Mađarskoj, a 24.08.2026. su bili u Irskoj sa djecom tjedan dana zbog fakultetskih obveza djece odnosno namjere da ih upiše u na fakultet. Gledali su cijene stanova odnosno najamnine, da je najčešće Facebook profilu pristupao sa laptopa, on da je programer, laptop mu je službeni i nosi ga sa sobom,a ima ga sad i u Makarskoj. Navodi „Gdje god ste ostavljate digitalni otisak.“ 2.4. „Točno bi bilo da sam za jučerašnji događaj kad sam u gradu Makarskoj, na gradskoj rivi nosio majicu sa grbom nogometnog Kluba Crvene Zvezde iz Beograda i ćirilicom sadržaja: Nema velike ljubavi bez velike radosti a ni bez velike patnje, e to vam je Crvena Zvezda, PD, PD je glumac. Ja nisam nosio nikakva obilježja da nekoga vrijeđam, kad su mi ljudi objasnili ja sam je odmah skinuo.

2.5. Na daljnje upite okrivljenik je naveo da ga nitko prethodno nije upozorio da bi nošenje takve majice moglo biti provokativno u gradu Makarskoj, da već 16 godina dolazi na ljetovanje.

2.6. „ Nisam do sada nikada nosio nacionalna obilježja Republike Srbije kao ni ništa vezano za Srbiju, mi nismo Srbija nego [adresa]. Nogometni klub vidim iznad svega toga, Vojvodina ima svoj nogometni klub ali je jako loš, nikad ništa nisu osvojili. Ja pamtim Zvezdu iz prijašnjih dana dok je bila internacionalni klub. Meni je problem sa dokumentima Hrvatskim jer se moj djed lažno prijavio. Nismo imali dugo popis stanovništva, ne pamtim kad su popisivali. „

2.7. Na daljnje upite okrivljenik odgovara da mu nije poznata osoba imenom SD, niti da znam da imam ikakvu vezu sa njim.'

2.8. Na daljnje upite navodi kako o JD misli da je bio seljačina, da ga ništa dobro ne asocira na njega, da je rođen u [adresa] u jednoj velikoj lijepoj zemlji, u [adresa] koja je uvijek bila ispred Hrvatske realno. Navodi da Srbija nikad zvanično nije sudjelovala u ratu u BiH, da ima loše mišljenje o JD, jedino pozitivno je da je spasio 150 000 I, da im je omogućio prijelaz na teritorij HVO-a te je spasio dva francuska pilota. „ Bilo kakvo negiranje njegovog ratnog zločina je krivično djelo, to nikad ne bih uradio i to znam jako dobro.''

2.9. Na daljnje upite okrivljenik navodi kako njegova supruga nema šifru od Facebook profila, da on ima 1000 pratitelja koji su mu prijatelji, da se bavio sa old timerima ima puno prijatelja i svi ti ljudi imaju pogled prema njegovom profilu. Navodi da je navijač Crvene zvezde, ali da nije pripadnik navijačke skupine „Delije“, te da mu nije poznato da je došlo do sukoba navijačkih skupina Torcide i Delija.

2.10. Iz zapisnika o ispitivanju okrivljenika u policiji u bitnom proizlazi da je njegov profil privatan odnosno zaključan, da osobe koje mu nisu prijatelji nemaju pristup sadržaju te da ga već dvije godine gotovo ne koristi. Iznio je tvrdnju da mu je profil hakiran te da je nepoznata osoba mogla koristiti njegove podatke i fotografije i objavljivati sporne sadržaje, da je fotografija mačke njegova profilna fotografija, kao i da se na pojedinim fotografijama na profilu nalazi upravo on. Za fotografiju nastalu u Irskoj također je potvrdio da prikazuje njega. Naveo je da koristi Messenger koji djeluje na istom nalogu i istoj zaporci te da je moguće da je upravo preko toga došlo do kompromitiranja računa. Istodobno je naveo da nije znao da su sporne objave na njegovu profilu sve do predmetnog postupka.

3. U dokaznom postupku ispitan je svjedok, policijski službenik ID, koji je iskazao da je 18. rujna 2026. u 10:43 sati, nakon prethodno zaprimljenih prijava odnosno obavijesti građana koji su bili uznemireni predmetnim sadržajem, putem WhatsAppa dobio snimke zaslona odnosno fotografije objava koje se odnose na okrivljenika. Svjedok je potom osobno pristupio Facebook profilu na ime GD i pregledao njegov sadržaj. Naveo je da se prema fotografijama i drugim podacima uvjerio da se radi upravo o profilu okrivljenika te da je na njemu zatekao sporne objave.

3.1. Svjedok ID detaljno je opisao obje predmetne objave te naveo da su bile označene kao javne, zbog čega su bile dostupne i osobama koje nisu Facebook prijatelji okrivljenika. Na poseban upit suda izričito je naveo da on osobno nije Facebook prijatelj okrivljenika, a unatoč tome mogao je pristupiti predmetnim objavama.

4. Tijekom same glavne rasprave, putem mobilnog uređaja svjedoka ID ponovno je pristupljeno Facebook profilu na ime okrivljenika. Neposrednim pregledom sud je utvrdio da profil ima 815 prijatelja i oko 4.000 objava, kao i da se na njemu nalaze javno objavljene fotografije iz privatnog i obiteljskog života okrivljenika. Okrivljeniku su takve fotografije predočene te je za dio njih potvrdio da su autentične i da ih je upravo on objavio, uključujući novije sadržaje.

5. Sud je pročitao i pregledao obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona, službenu zabilješku policijskog službenika ID, pet fotografija odnosno snimki zaslona, izvješće o uhićenju, izjavu vezanu uz konzularna prava, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, prekršajni nalog, presliku osobne isprave, punomoć te potvrdu iz prekršajne i kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa od 18. rujna 2026. Okrivljenik nije imao primjedbi na izvedene dokaze niti je predložio izvođenje daljnjih dokaza.

6. Nakon savjesne ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sud obranu okrivljenika kojom poriče autorstvo predmetnih objava nije prihvatio kao vjerodostojnu. Sud prije svega nalazi nespornim da predmetni Facebook račun pripada upravo okrivljeniku. Tu činjenicu okrivljenik izričito priznaje, potvrđuje svoju profilnu fotografiju, prepoznaje vlastite fotografije i fotografije članova obitelji te priznaje da je pojedine sadržaje osobno objavljivao.

7. Obrana okrivljenika je, međutim, proturječna u pogledu načina i intenziteta korištenja računa. S jedne strane tvrdi da Facebook dvije godine praktično ne koristi, dok je neposrednim pregledom profila utvrđeno postojanje velikog broja aktualnih sadržaja, uključujući javno objavljene fotografije iz njegova osobnog i obiteljskog života, za koje sam priznaje da su autentične i da ih je dijelom osobno objavljivao. S druge strane tvrdi da je profil zaključan i namijenjen samo članovima obitelji i prijateljima, dok je neposrednim pregledom na raspravi utvrđeno postojanje javno dostupnih objava, a policijski službenik koji nije njegov Facebook prijatelj mogao je pristupiti tim sadržajima.

8. Sud je posebno cijenio obranu da je profil navodno hakiran. Sama činjenica da policija nije pribavila IP adresu s koje su pojedine objave učinjene ne dovodi automatski u pitanje autorstvo okrivljenika niti znači da se ono ne može dokazati drugim dokazima. Sud pritom ne polazi od toga da je okrivljenik bio dužan dokazati da mu je profil hakiran, niti njegovu krivnju izvodi iz činjenice što takav dokaz nije ponudio. Teret dokazivanja počinjenja prekršaja ostaje na ovlaštenom tužitelju. Međutim, tvrdnju o hakiranju sud je dužan ocijeniti u kontekstu svih izvedenih dokaza. U tom smislu okrivljenik nije opisao niti jednu konkretnu okolnost iz koje bi proizlazilo da je izgubio nadzor nad računom. Nije naveo da nije mogao pristupiti profilu, da je zaprimio upozorenje o nepoznatoj prijavi, da mu je izmijenjena zaporka ili druga sigurnosna postavka, da je prijavio kompromitiranje računa niti da je nakon saznanja o navodnom hakiranju poduzeo neku radnju radi zaštite računa. Istodobno se na istom računu kontinuirano nalaze njegovi autentični privatni i obiteljski sadržaji.

9. Sud je cijenio i vremenski te sadržajni kontinuitet drugih objava zatečenih na istom profilu. Tako je na profilu 3. rujna 2026. zatečena objava sadržaja „U Srebrenici nije bilo genocida, general JD je srpski heroj...“, dok je 7. rujna 2026. zatečena daljnja objava povezana s JD i njegovim sprovodom. Sud naglašava da okrivljeniku tim objavama nije suđeno te ih sud ne uzima kao zasebne prekršaje niti ga zbog njih kažnjava. One su izvedene kao dokaz i cijenjene isključivo u okviru provjere vjerodostojnosti njegove obrane da predmetni račun dvije godine gotovo nije koristio i da su upravo dvije utužene objave proizvod nepoznatog hakera. U tom je kontekstu značajan i iskaz samog okrivljenika kojim pokazuje detaljno poznavanje događaja vezanih uz sprovod JD te potvrđuje da se nalazio na okupljanju u crkvi gdje je, prema njegovim riječima, bilo fotografiranje. Sud ni ovu okolnost samu za sebe ne smatra dokazom autorstva utuženih objava. Međutim, kada se poveže s činjenicom da predmetni profil nesporno pripada okrivljeniku, da ga on koristi, da sadrži njegove aktualne privatne i obiteljske sadržaje te da se u kratkom vremenskom slijedu na istom profilu pojavljuje više tematski povezanih objava, ona predstavlja još jednu indiciju koja pobija obranu da s predmetnim sadržajima nema nikakve veze.

10. JD je pravomoćno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, a pravomoćno mu je potvrđena kazna doživotnog zatvora. Sud tu činjenicu navodi radi objektivnog konteksta sadržaja predmetne objave, a ne radi ocjenjivanja političkih uvjerenja okrivljenika.

11. Iskaz svjedoka ID sud je prihvatio kao vjerodostojan, jasan i u bitnim dijelovima suglasan materijalnim dokazima. Svjedok je neposredno opisao način na koji je saznao za objave, pristupio profilu, provjerio njegov sadržaj i izradio službenu zabilješku te fotografije spornih objava. Njegov iskaz o tome da su objave bile javne potvrđen je i činjenicom da im je mogao pristupiti premda nije bio Facebook prijatelj okrivljenika.

12. Sud nije prihvatio eventualni zaključak da bi samo osobna uznemirenost policijskog službenika bila dovoljna za dokazivanje prekršaja. Međutim, ID iskaz u ovom predmetu nije jedini dokaz niti se svodi na njegov osobni vrijednosni sud. On je postupanje započeo nakon zaprimljenih prijava odnosno obavijesti građana, potom je sam pristupio javno dostupnom profilu, neposredno utvrdio sadržaj objava i osigurao njihove snimke.

13. Činjenica da svjedok nije provodio informatičko vještačenje niti pribavljao IP adrese ne čini njegov iskaz nevjerodostojnim. Svjedok o tome nije pokušao iskazivati izvan granica vlastitih saznanja, već je otvoreno naveo što je poduzeo, a što nije. Upravo takvu okolnost sud cijeni kao element vjerodostojnosti njegova iskaza.

14. Ocjenjujući navedene činjenice u njihovoj ukupnosti, sud je utvrdio zatvoren i međusobno povezan skup indicija: račun nesporno pripada okrivljeniku; on njime raspolaže dugi niz godina; na računu se nalaze njegovi autentični privatni i obiteljski sadržaji; sam priznaje autorstvo dijela novijih objava; profil sadrži velik broj objava i stotine prijatelja; utužene objave bile su javno dostupne; u kratkom vremenskom razdoblju na istom računu pojavljuju se druge sadržajno povezane objave, dok obrana okrivljenika o dvogodišnjem nekorištenju računa nije suglasna sadržaju koji je neposredno pregledan na raspravi. Stoga sud ne prihvaća kao razumnu alternativu tvrdnju da je upravo sporne sadržaje objavila nepoznata treća osoba koja je hakirala račun, dok je istodobno na istom računu ostao i nastavio se pojavljivati autentični osobni i obiteljski sadržaj okrivljenika. Slijedom navedenog, sud je s potrebnim stupnjem izvjesnosti utvrdio da je upravo okrivljenik autor predmetnih objava.

15. Člankom 5. stavkom 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je kažnjavanje onoga tko na javnom mjestu izvođenjem ili reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova odnosno nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika ili crteža remeti javni red i mir, i to novčanom kaznom od 700,00 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

16. Sud nalazi dokazanim i element javnosti. Predmetne objave imale su oznaku javne dostupnosti, što je neposredno potvrdio svjedok ID, koji nije bio prijatelj okrivljenika na Facebooku, a sadržajima je ipak mogao pristupiti. Objave stoga nisu bile dio zatvorene privatne komunikacije između određenih osoba, nego su bile učinjene dostupnima neodređenom broju korisnika društvene mreže.

17. U odnosu na prvu objavu, sud je cijenio njezin sadržaj u cijelosti, a osobito veličanje osobe pravomoćno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine te tekst o potrebi „čišćenja zemlje od izdajnika“, uključujući osobe u policiji i sigurnosnim službama. Sud nalazi da takav sadržaj, javno učinjen dostupnim neodređenom broju osoba, objektivno prelazi okvir privatnog izražavanja mišljenja i podoban je izazvati uznemirenost i narušavanje javnog reda i mira.

18. U odnosu na drugu objavu sud je cijenio njezin cjelokupni kontekst i formulaciju kojom se Hrvatska označava kao „ustaška Hrvatska“, odnosno Crna Gora uspoređuje s Hrvatskom upravo uporabom pojma „ustaška“. Ni u tom slučaju sud okrivljenika ne kažnjava zbog njegova političkog mišljenja o Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori, već zbog konkretnog načina javnog reproduciranja i isticanja teksta i njegovih posljedica u smislu članka 5. Zakona.

19. Sud je stoga utvrdio da su u postupanju okrivljenika ostvarena sva objektivna i subjektivna obilježja dvaju prekršaja iz članka 5. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te ga je proglasio krivim.

20. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža. Kao olakotne okolnosti okrivljeniku je cijenjena njegova dosadašnja prekršajna i kaznena neosuđivanost, činjenica da je zaposlen, oženjen i otac dvoje maloljetne djece. S druge strane, sud je cijenio da nije riječ o jednom izoliranom događaju, već o dvije zasebne javne objave, vremenski odvojene, kao i sadržaj i intenzitet poruka te činjenicu da su učinjene javno dostupnima velikom broju osoba. Druge objave od 3. i 7. rujna 2026. sud nije vrednovao kao samostalne prekršaje niti je zbog njih povećavao kaznu, već ih je prethodno cijenio u dokaznom postupku pri ocjeni vjerodostojnosti obrane i autorstva utuženih sadržaja.

21. Sud je posebno imao u vidu da zakon za predmetni prekršaj alternativno omogućuje izricanje novčane kazne ili kazne zatvora. Međutim, s obzirom na sadržaj, ponavljanje radnje u kratkom vremenskom razdoblju i intenzitet konkretnog narušavanja zaštićenog dobra, sud nalazi da u ovom slučaju sama novčana kazna ne bi u dovoljnoj mjeri ostvarila svrhu kažnjavanja.

22. Stoga je SUD za svaki od dva prekršaja okrivljeniku utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 7 dana, a primjenom pravila o stjecaju iz članka 39. Prekršajnog zakona izrekao mu ukupnu kaznu zatvora u trajanju od 14 dana, smatrajući je primjerenom težini počinjenih djela, stupnju krivnje i osobnim prilikama okrivljenika te dostatnom za ostvarenje specijalne i generalne prevencije.

23. Sud smatra da je potrebno ukazati da u odnosu na mjesto počinjenja prekršaja i nastupanje posljedice na području Republike Hrvatske, sud nije prihvatio obranu okrivljenika prema kojoj bi za postojanje prekršaja bilo odlučno to što se u vrijeme objavljivanja spornih sadržaja nalazio izvan Republike Hrvatske. Naime, prema članku 17. Prekršajnog zakona, prekršaj je počinjen kako u mjestu u kojem je počinitelj radio ili bio dužan raditi, tako i u mjestu u kojem je u cijelosti ili djelomično nastupila posljedica prekršaja. Stoga eventualna okolnost da je okrivljenik u trenutku postavljanja objava fizički boravio u [adresa] odnosno Mađarskoj sama po sebi ne isključuje mogućnost da je prekršaj počinjen i na području Republike Hrvatske, ako je upravo na području Republike Hrvatske nastupila posljedica njegova postupanja. U konkretnom slučaju sporne objave nisu bile sadržaj zatvorene privatne komunikacije između unaprijed određenih osoba, već su bile postavljene na Facebook profilu s oznakom javne dostupnosti, što je potvrđeno iskazom policijskog službenika ID, koji nije bio Facebook prijatelj okrivljenika, a sadržaju je mogao nesmetano pristupiti. Neposrednim pregledom profila utvrđeno je i da okrivljenik ima 815 Facebook prijatelja, među kojima, prema njegovoj vlastitoj obrani, ima i osoba koje žive u [adresa]. Da su predmetne objave doista postale dostupne i osobama na području Republike Hrvatske, a njihovo djelovanje nije ostalo ograničeno na državu iz koje su eventualno tehnički postavljene, proizlazi i iz iskaza svjedoka ID prema kojem je za predmetne objave saznao nakon što su mu građani dostavili njihove snimke odnosno obavijesti o njihovu sadržaju, nakon čega je 18. rujna 2026. u Makarskoj osobno pristupio javno dostupnom profilu i neposredno utvrdio postojanje predmetnih sadržaja. Time se učinak javno objavljenih sadržaja manifestirao i na području Republike Hrvatske, odnosno sadržaji su ovdje bili dostupni javnosti i izazvali reakciju osoba koje su ih uočile, zbog čega je upravo na području Republike Hrvatske barem djelomično nastupila posljedica koja se okrivljeniku stavlja na teret. Slijedom navedenoga, za postojanje teritorijalne nadležnosti Republike Hrvatske nije odlučno s kojeg je fizičkog mjesta okrivljenik pritisnuo naredbu za objavljivanje sadržaja, već je odlučno da je posljedica javne objave djelomično nastupila i na području Republike Hrvatske, zbog čega se, u smislu članka 17. Prekršajnog zakona, prekršaj smatra počinjenim i na području Republike Hrvatske.

24. U izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme tijekom kojeg je okrivljenik bio lišen slobode, počevši od njegova uhićenja 18. rujna 2026. u 12:05 sati, kao i daljnje vrijeme provedeno u zadržavanju prema rješenju ovog suda.

25. Okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka utvrđene u paušalnom iznosu, temeljem odredbe članka 138. stavak 2. točka 3. i stavak 3., te članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, a cijeneći trajanje i složenost postupka.

U Makarskoj, 18. rujna 2026.

ZAPISNIČAR:

S U D A C

Ivana Brnas

Nives Mešin Masle

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 dana po primitku istog, pismeno u 2 istovjetna primjerka putem ovog suda i oslobođena je plaćanja sudske pristojbe.

DNA:

1. Tužitelju,

2. Okrivljeniku,

4. U spis.