Republika Hrvatska Općinski sud u Splitu Gundulićeva 27

21000 Split Poslovni broj: Pr-5519/2021-19

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu
pojedincu, a na prijedlog višeg sudskog savjetnika - specijalista Mirande Marušić, u
pravnoj stvari tužiteljice N. Č. iz S., O.: …, koju
zastupa punomoćnica M. R. Š., odvjetnica u S., protiv tuženika
K. S., O.:…, S., radi isplate,
nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 21.ožujka 2024.
godine u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice, a izočnosti tuženika, dne

26.travnja 2024.,

p r e s u d i o j e

I/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti
tužiteljici razliku manje isplaćene bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi
dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih
odmora i bolovanja, za razdoblje od travnja 2016.g. do prosinca 2022.g. u ukupnom
iznosu od 1.387,41 € zajedno s pripadajućom:

zakonskom kamatom koja na iznos od 11,90 € teče od 15. svibanj 2016.
zakonskom kamatom koja na iznos od 9,09 € teče od 15. lipanj 2016.
zakonskom kamatom koja na iznos od 9,09 € teče od 15. srpanj 2016.
zakonskom kamatom koja na iznos od 14,28 € teče od 15. kolovoz 2016.
zakonskom kamatom koja na iznos od 12,93 € teče od 15. rujan 2016.
zakonskom kamatom koja na iznos od 6,82 € teče od 15. listopad 2016.
zakonskom kamatom koja na iznos od 9,54 € teče od 15. studeni 2016.
zakonskom kamatom koja na iznos od 9,13 € kuna teče od 15. prosinac 2016.
zakonskom kamatom koja na iznos od 11,41 € teče od 15. siječanj 2017.
zakonskom kamatom koja na iznos od 11,64 € teče od 15. veljača 2017.
zakonskom kamatom koja na iznos od 8,75 € teče od 15. ožujak 2017.
zakonskom kamatom koja na iznos od 12,47 € teče od 15. travanj 2017.
zakonskom kamatom koja na iznos od 13,19 € teče od 15. svibanj 2017.
zakonskom kamatom koja na iznos od 8,91 € teče od 15. lipanj 2017.
zakonskom kamatom koja na iznos od 9,31 € teče od 15. srpanj 2017.

2 Poslovni broj : Pr-5519/2021-19

zakonskom kamatom koja na iznos od 14,63 € teče od 15. kolovoz 2017.
zakonskom kamatom koja na iznos od 15,64 € teče od 15. rujan 2017.
zakonskom kamatom koja na iznos od 4,97 € teče od 15. listopad 2017.
zakonskom kamatom koja na iznos od 13,16 € teče od 15. studeni 2017.
zakonskom kamatom koja na iznos od 8,85 € teče od 15. prosinac 2017.
zakonskom kamatom koja na iznos od 7,41 € teče od 15. siječanj 2018.
zakonskom kamatom koja na iznos od 6,98 € teče od 15. veljača 2018.
zakonskom kamatom koja na iznos od 11,09 € teče od 15. ožujak 2018.
zakonskom kamatom koja na iznos od 14,06 € teče od 15. travanj 2018.
zakonskom kamatom koja na iznos od 10,19 € teče od 15. svibanj 2018.
zakonskom kamatom koja na iznos od 9,31 € teče od 15. lipanj 2018.
zakonskom kamatom koja na iznos od 12,74 € teče od 15. srpanj 2018.
zakonskom kamatom koja na iznos od 17,05 € teče od 15. kolovoz 2018.
zakonskom kamatom koja na iznos od 13,62 € teče od 15. rujan 2018.
zakonskom kamatom koja na iznos od 10,70 € teče od 15. listopad 2018.
zakonskom kamatom koja na iznos od 7,01 € teče od 15. studeni 2018.
zakonskom kamatom koja na iznos od 9,77 € teče od 15. prosinac 2018.
zakonskom kamatom koja na iznos od 15,36 € teče od 15. siječanj 2019.
zakonskom kamatom koja na iznos od 9,63 € teče od 15. veljača 2019.
zakonskom kamatom koja na iznos od 11,07 € teče od 15. ožujak 2019.
zakonskom kamatom koja na iznos od 16,27 € teče od 15. travanj 2019.
zakonskom kamatom koja na iznos od 10,07 € teče od 15. svibanj 2019.
zakonskom kamatom koja na iznos od 9,63 € teče od 15. lipanj 2019.
zakonskom kamatom koja na iznos od 19,38 € teče od 15. srpanj 2019.
zakonskom kamatom koja na iznos od 24,37 € teče od 15. kolovoz 2019.
zakonskom kamatom koja na iznos od 20,88 € teče od 15. rujan 2019.
zakonskom kamatom koja na iznos od 13,69 € teče od 15. listopad 2019.
zakonskom kamatom koja na iznos od 15,60 € teče od 15. studeni 2019.
zakonskom kamatom koja na iznos od 20,71 € teče od 15. prosinac 2019.
zakonskom kamatom koja na iznos od 11,96 € teče od 15. siječanj 2020.
zakonskom kamatom koja na iznos od 19,21 € teče od 15. veljača 2020.
zakonskom kamatom koja na iznos od 14,73 € teče od 15. ožujak 2020.
zakonskom kamatom koja na iznos od 21,58 € teče od 15. travanj 2020.
zakonskom kamatom koja na iznos od 13,45 € teče od 15. svibanj 2020.
zakonskom kamatom koja na iznos od 3,13 € teče od 15. lipanj 2020.
zakonskom kamatom koja na iznos od 5,10 € teče od 15. srpanj 2020.
zakonskom kamatom koja na iznos od 1,18 € teče od 15. kolovoz 2020.
zakonskom kamatom koja na iznos od 25,05 € teče od 15. rujan 2020.
zakonskom kamatom koja na iznos od 3,80 € teče od 15. listopad 2020.
zakonskom kamatom koja na iznos od 65,45 € teče od 15. studeni 2020.
zakonskom kamatom koja na iznos od 139,00 € teče od 15. prosinac 2020.
zakonskom kamatom koja na iznos od 104,48 € teče od 15. siječanj 2021.
zakonskom kamatom koja na iznos od 224,44 € teče od 15. kolovoz 2021.
zakonskom kamatom koja na iznos od 148,99 € teče od 15. rujan 2021.
zakonskom kamatom koja na iznos od 45,05 € teče od 15. listopad 2021.
zakonskom kamatom koja na iznos od 2,76 € teče od 15. ožujak 2022.
zakonskom kamatom koja na iznos od 5,73 € teče od 15. rujan 2022.
zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 € teče od 15. siječanj 2023.

3 Poslovni broj : Pr-5519/2021-19

do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate određene za
svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka
primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije
prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, osim za isplatu
zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih
u gore navedenim bruto iznosima.

II/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti
tužiteljici trošak ovog postupka u iznosu od 1.390,45 eura uvećan za zakonsku
kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje, za
svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka
primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije
prvog kalendarskog dana obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 13.travnja 2021. godine podnijela ovom sudu tužbu protiv
tuženika radi isplate. U tužbi navodi kako je zaposlena kod tuženika na radnom
mjestu pomoćne radnice klinike… i da joj je tuženik zbog
pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno isplatio i obračunao
naknadu plaće. Tužiteljici je radni odnos reguliran Zakonom o radu (dalje: ZOR),
Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: KU),
Dodacima Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja
(dalje: Dodatak KU), te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i
namještenike u javnim službama (dalje: TKU). Sukladno odredbama KU-a, Dodacima
KU-a i TKU-a tužiteljici se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja
i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim
uvjetima rada, za posebnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, za svaki sat
odrađen noću, za prekovremeni rad itd...). Obzirom na činjenicu da tužiteljica obavlja
poslove radnog mjesta nezdravstvenog radnika tužiteljica je radila u otežanim
uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94
ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom
razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok joj na
određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni
rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te
blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18),
propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u
prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te
blagdanom). Odredbom iz čl.57. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.55. KU-a (NN 29/18)
je propisano da nezdravstveni radnik za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje
plaće za 11%, odnosno 14% od 1.rujna 2019. sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19),
koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete
rada) Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada
koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za
vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti

4 Poslovni broj : Pr-5519/2021-19

za rad. Prema tome, tužiteljica ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje
isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do
dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za
rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za
otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio
naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje. Tužiteljica je podnijela stupnjevitu
tužbu jer da ne raspolaže svim platnim listama, a tuženik isključivo raspolaže
evidencijom o radu i rasporedu te je predložila da sud obveže tuženika na dostavu
sve zatražene dokumentacije kako bi tužiteljica po pribavi iste i nakon provedenog
financijsko - knjigovodstvenog vještačenja mogla urediti tužbeni zahtjev.

2.Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev podneskom od 26.rujna 2023. . u skladu
s nalazom i mišljenjem vještaka Z. C. tako da za razdoblje od travnja

2016. do prosinca 2022. potražuje od tuženika isplatu razlike manje isplaćene plaće i
naknade plaće u ukupnom bruto iznosu od 1.387,41 eura s pripadajućim zakonskim
zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate,
bez zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama
od presuđenja do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik opreza radi osporava osnov potraživanja .

4. Sud je tijekom postupka izveo dokaz financijsko-knjigovodstvenim
vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Z.
C. na okolnost izračuna pripadajućih razlika po osnovama koje tužiteljica
potražuje kao i pregledom obračunskih lista tužiteljice za utuženo razdoblje i plana
rada i evidencije o radnom vremenu za tužiteljicu za utuženo razdoblje, a koja
dokumentacija je sastavni dio tog nalaza i mišljenja.

5. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila
zaposlena kod tuženika na radnom mjestu pomoćne radnice.

6. Sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od
travnja 2016. do prosinca 2022. s osnove neisplaćenog dodatka za otežane uvjete
rada, te razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene
nesposobnosti za rad koju bi tužiteljica ostvarila u utuženom razdoblju.

9. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog i vještaka za financije i računovodstvo
Z. C., koji je nalaz izradio temeljem dokumentacije dostavljene od
strane tuženika, proizlazi da je tužiteljica u promatranom razdoblju u pojedinim
mjesecima radila prekovremeno i da joj je prekovremeni rad u tim mjesecima
evidentiran i plaćen. Iz platnih lista također da je vidljivo da tužiteljica ostvaruje pravo
na dodatak za otežane uvjete rada. Sporno je da li je tužiteljici spomenut dodatak
isplaćen za sve sate koje je odradila, ili samo za one sate koje je odradila u redovnoj
satnici. Provjerom svih platnih lista vještak je utvrdio da joj dodatak za posebne (
otežane ) uvjeta rada plaćen samo za onu količinu sati koja je odrađena u redovnom

5 Poslovni broj : Pr-5519/2021-19

radu, dok nije obračunat za sate koji su odrađeni u prekovremenom radu. Također da
je vještačenjem utvrdio da tužiteljici nisu u cijelosti isplaćeni ni svi prekovremeno
odrađeni sati, što znači da plaća tužiteljici u promatranom razdoblju nije ispravno
obračunata. Vještak daje mišljenje kako neplaćeni dodaci za posebne uvjete rada
koji su tužiteljici trebali biti isplaćeni u promatranom razdoblju (travanj/2016. –
ožujak/2020.), iznose mjesečno kako je to prikazano u stupcu 12, Tablice br. 1, tj.
ukupno 526,17 eura, neplaćeni dodaci za rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću
i u drugoj smjeni koji su tužiteljici trebali biti isplaćeni u promatranom razdoblju
(travanj/2016. – studeni/2022.) iznose kako je to prikazano u Tablici br. 2, tj. ukupno
81,83 eura , a kao posljedica pogrešno obračunatih dodataka na plaću iz utuženog
razdoblja (travanj/2016. – studeni/2022.) tužiteljici da je isplaćen manji iznos naknada
bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili bolovanja (do 42 dana) i to
mjesečno i godišnje kako je to prikazano u stupcu 12, Tablice. br. 3, tj. ukupno
779,41 eura. Ukupan iznos predmetnih dodataka na plaću (za otežane uvjete rada i
za prekovremeni rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću i u drugoj smjeni ) i
naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili bolovanja (do 42 dana)
koje tuženik nije isplaćivao tužiteljici u utuženom razdoblju (travanj/2016. –
studeni/2022.), da iznosi mjesečno i godišnje kako je to prikazano u stupcima 6.i 7.
Tablice br. 4, odnosno sveukupno u bruto iznosu od 1.387,41 eura.

10. Tuženik je na provedeno financijsko vještačenje istakao primjedbe
osporavajući utvrđenje vještaka da tužiteljici nisu isplaćivani dodaci na smjene,
subotu, nedjelju i blagdan jer da su na platnim listama vidljivi obračunati spomenuti
dodaci. Dalje navodi kako vještak neispravno računa naknadu za bolovanje i godišnji
odmor te da je vještaku izračun razlike godišnjeg odmora i bolovanja uključio i razlike
dodatka na smjene, subotu, nedjelju i blagdan, a koji dodaci su tužiteljici plaćeni.

11. Očitujući se na primjedbe tuženika vještak Z. C. dostavio je
dopunu nalaza i mišljenja dana 30.studenog 2023. u kojoj navodi kako uopće ne
osporava da su "na platnim listama vidljivi obračunati spomenuti dodaci“, ali je svojim
vještačenjem utvrdio da ti dodaci nisu bili u svim mjesecima ispravno obračunati, jer
da je utvrdio da od svih promatranih sati rada - subotom, nedjeljom, blagdanom, noću
i u drugoj smjeni - tužiteljici u pojedinim (ne u svim) mjesecima nisu bili ispravno
obračunati i isplaćeni samo sati rada u drugoj smjeni, i to u ukupnom iznosu od
616,51 kn. To da je vidljivo i iz priložene Tablice br. 2, tj. da u cijelom promatranom
razdoblju (04/2016. – 12/2022.) da je tužiteljici samo za devet mjeseci bilo isplaćeno
manje sati za rad u drugoj smjeni negoli je to, prema podacima iz evidencija radnog
vremena, ona odradila. Stoga vještak navodi kako ne stoji tvrdnja tuženika "da nije
bilo potrebe za ikakvim izračunom“ jer je vještak usporedbom službenih podataka iz
evidencija o radu i iz isplatnih lista tužiteljice (a to su vjerodostojni knjigovodstveni
podaci, koji su dostavljeni vještaku od strane tuženika i u koje on nema razloga
sumnjati) utvrdio da je minimalnih razlika u tom obračunu ipak bilo. Nadalje, navodi
kako obračun naknada za godišnji odmor i/ili bolovanje nije radio prema nekakvoj
svojoj metodologiji, već prema važećim propisima, odnosno sukladno odredbama KU
i TKU te zaključcima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU, a to znači kao
prosječnu mjesečnu bruto plaću u prethodna 3 mjeseca (tu je prosječnu plaću vještak
dodatno korigirao, odnosno uvećao za razliku po osnovi manje isplaćenih dodataka
na plaću) i to koristeći relevantne propise koji reguliraju ovu materiju: Tako da se
članku 36. Kolektivnog ugovora za zdravstvo (NN/143/13), u poglavlju Godišnji
odmor, navodi sljedeće: „Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje

6 Poslovni broj : Pr-5519/2021-19

naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.“ U Zaključku
broj 63 sa 12. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU (održane
19.03.2014.) navodi se sljedeće: „Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku
pripada pravo na naknadu plaće u visini prosječne mjesečne bruto plaće koja je
radniku isplaćena u posljednja tri mjeseca.“ U Zaključku br. 116 sa 17. sjednice
Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU (održane 13.10. 2014.) pojašnjava se
način obračuna naknade plaće za vrijeme korištenja GO: „Ako je to za radnika
povoljnije poslodavac mu izračunava prosječnu mjesečnu bruto plaću koja čini zbroj
bruto plaća isplaćenih radniku u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem radnik
koristi godišnji odmor. Dijeljenjem toga iznosa s brojem tri dobiva se prosječna
mjesečna plaća. Iznos prosječne mjesečne plaće dijeli se s redovitim mjesečnim
fondom sati mjeseca u kojem radnik koristi godišnji odmor te množi s brojem sati koje
je radnik proveo na godišnjem odmoru.“ Dakle, da svi ti propisi spominju bruto plaću
(koja se radniku isplaćuje za redovan rad), a ne naknadu plaće (koja se radniku
isplaćuje kad on ne radi – godišnji odmor, bolovanje, blagdan i plaćeni dopust). Zato
je vještak tromjesečni prosjek korigirane plaće nakon onog mjeseca u kojem je
tužiteljica bila na bolovanju radio sukladno tim propisima, a to znači prema zadnja 3
mjeseca kada je tužiteljica ostvarila puni iznos svoje 3 plaće, a to su ona prethodna 3
mjeseca kad nije bila na bolovanju (do 42 dana ili preko 42 dana, tj. na teret HZZO-a)
jer se za razliku od svih drugih naknada, naknada plaće za vrijeme bolovanja
obračunava prema koeficijentu 0,85 (odnosno smanjuje se za 15%) pa u tom
mjesecu radnik ne ostvaruje puni iznos svoje plaće. U protivnom slučaju (da se kod
tog obračuna ne uzimaju u obzir samo puni iznosi plaće, već i ona plaća koja je
umanjena zbog bolovanja), radnik bi bio oštećen pa je to očito i bio smisao tog
propisa. Sve to da je već obrazložio na str. 6 i 7 predmetnog vještva (Pojašnjenja uz
Tablicu br. 3 i Napomene). također navodi kako je netočna tvrdnja tuženika da je
vještak „razliku naknade za bolovanje neispravno računao“, tj. da ju je „računao kao
naknadu za godišnji odmor.“ Naime, da je iz vidljivo je da je tužiteljica u cijelom
promatranom razdoblju samo u 3 mjeseca (od listopada do prosinca/2020.) koristila
bolovanje i ovaj vještak je naknadu plaće za ta 3 mjeseca obračunavao u visini od
85% od tromjesečnog prosjeka njene plaće, a sukladno čl. 57. TKU. Temeljni KU za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 56/22) u poglavlju - Naknada za
vrijeme bolovanja, u članku 57. navodi sljedeće: „Ako je zaposlenik odsutan s rada
zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85 % njegove plaće
kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili u visini 85% njegove prosječne
mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je
započeto bolovanje.“ Vještak navodi kako se i kod obračuna plaće za vrijeme
korištenja bolovanja primjenjuje ista metodologija kao i za vrijeme korištenja GO, a to
znači da se tromjesečni prosjek plaće računa prema zadnja 3 mjeseca kada je
djelatnica ostvarila puni iznos svoje 3 plaće. Stoga vještak ostaje pri danom nalazu i
mišljenju.

12. Na dopunu nalaza i mišljenja tuženik se nije očitovao. Vještak je nalaz
izradio temeljem dokumentacije tuženika koja se nalazi u spisu, a vjerodostojnost te
dokumentacije stranke nisu dovodile u sumnju. Također je u dopuni nalaza i mišljenja
vještak odgovorio na sve prigovore tuženika, stoga ovaj sud nalaz i mišljenje vještaka
kao i dopunu istog kao stručno, objektivno i jasno obrazloženo u cijelosti prihvaća.

7 Poslovni broj : Pr-5519/2021-19

13. Člankom 57. st. 1. i 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i
zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 143/13, dalje:KU/2013) propisano je
da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim
mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak
na plaću, a u stavku 2. tog članka navedena su radna mjesta za koja se uvećava
osnovna plaća radnicima koji rade na tim radnim mjestima. Novi Kolektivni ugovor za
djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljen je 26.ožujka 2018.god., a
primjenjuje se od 1.ožujka 2018.god. te sadrži identične odredbe kao KU/2013,
odnosno odredba čl. 55. KU/2018 sadržajno je ista kao i odredba čl. 57. KU/2013. .

14. Prema odredbi članka 51 KU/13, odnosno članka 49. KU/18 osnovna
plaća radnika se prema uvećava za rad noću 40%, za rad subotom 25 %, za rad
nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad u drugoj smjeni 10% ako radnik
radi u smjenskom radu ili u turnusima. Za rad u dane blagdana, neradnih dana
utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za
150%. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada
utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik
treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond
radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati što znači da se
mjesečni fond radnih sati dobije umnoškom broja radnih sati s brojem radnih dana na
nivou mjeseca pri čemu su očito blagdani i neradni dani isključeni iz tog umnoška.

15. S obzirom je tužiteljica u utuženome razdoblju radila kod tuženika kao
pomoćna radnica i imala uvećanje na osnovnu plaću za 11%, odnosno od rujna

2019. od 14% na ime dodatka za posebne uvjete rada ( a što je vidljivo iz
obračunskih listi za isplatu plaća), kao i da je u nekim mjesecima radio prekovremeno
to i za sate odrađene u prekovremenom radu tužitelj ima pravo na uvećanje osnovne
plaće i po osnovi dodatka zbog posebnih uvjeta rada.

16. Naime tužiteljici kolektivni ugovori daju istodobno pravo na isplatu više
različitih dodataka, pa tužiteljica ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po
osnovama čl. 57. KU/13, odnosno čl. 55. KU/18, kao i dodataka za rad noću,
subotom, nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom zajedno s dodatkom za
prekovremeni rad. Isplata dodatka za prekovremeni rad, ne isključuje pravo tužiteljice
na isplatu dodatka iz čl. 57. KU/13, odnosno čl. 55. KU/18 budući da tužiteljica i kad
radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim,
posebnim uvjetima rada u smislu odredbe čl. 57. KU, odnosno čl. 55. KU/18.

17. Ovo pravo tužiteljice je utvrđeno i KU i čl. 94. Zakona o radu ("Narodne
novine" br. 93/14., dalje ZR/14) kojim člankom je propisano da za otežane uvjete
rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim
danom za koji zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu
plaću. Kod toga valja naglasiti da je osnovna plaća prema KU umnožak koeficijenta
složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun
plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu
plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, te dodaci i uvećanja plaće.
Stoga, po mišljenju ovoga suda, utuženi dodaci tužiteljici pripadaju za efektivno
odrađene sate rada, bilo kao sate redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bilo kao
prekovremene sate. Isti stav je zauzet i u odluci Vrhovnog suda RH br. Revr-206/12

8 Poslovni broj : Pr-5519/2021-19

od 2.travnja 2014. kojom je utvrđeno da se prava radnika na dodatke kumuliraju, a
dodaci na plaću odnose se kako na plaću za redovno radno vrijeme, tako i na plaću
za prekovremeni rad. Nadalje i na osmoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda
Republike Hrvatske održanoj 9. prosinca 2019. zauzeto je sljedeće pravno
shvaćanje: „Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost
zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 143/13 i 96/15; dalje:
KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz
čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz
članka 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u
prekovremenom radu."

18. Također, tužiteljica potražuje i naknadu plaće za vrijeme korištenja
godišnjeg odmora i naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad
(bolovanje), a koji zahtjev je također osnovan, a sve u smislu odredbi čl. 36
KU/2013, odnosno čl. 34. KU/2018 i čl. 59.st.1 Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine , broj 141/12 ) ,
odnosno čl. 58.st.1 Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u
javnim službama ( Narodne novine, broj 128/17), a kako je to vještak prikazao u
Tablici 2. kao prilog vještačenja. Vještak Zlatko Cvitanović je u nalazu i mišljenju
izračunao da je tužiteljici isplaćena manja naknada bruto plaće za vrijeme korištenja
godišnjeg odmora i za vrijeme korištenja bolovanja do 42 dana u ukupnom iznosu od
779,41 eura primjenjujući pri tom odredbe KU i TKU kao i Tumačenja KU, pa
sukladno svemu gore navedenom nije sporno da istu pripada utvrđena razlika
naknade za godišnji odmor i bolovanje do 42 dana.

19. Kako je dakle u postupku utvrđeno da tuženik nije obračunao i isplatio
tužiteljici za sate provedene u prekovremenom radu dodatak za posebne uvjeta rada
na osnovnu plaću, kao i da joj nije obračunao i isplatio dodatak za rad u drugoj
smjeni za sav odrađen rad u drugoj smjeni u utuženom razdoblju, te nije ispravno
obračunao i u cijelosti isplatio naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
i privremene nesposobnosti za rad za utuženo razdoblje, valjalo je prihvatiti tužbeni
zahtjev tužiteljice na isplatu ukupnog iznosa od 1.387,41 eura zajedno sa zakonskim
zateznim kamatama, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima
(„Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22 i 156/22)
koje se do 31.12.2022.godine obračunavaju temeljem odredbe članka 29. stavka 1. i

2. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' br. 35/05, 41/08, 126/21 i 78/15), a od
01.01.2023.godine temeljem izmijenjene odredbe članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN''
114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i teku od dospijeća svakog
pojedinačnog mjesečnog iznosa, bez zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak, a kako je to tužiteljica i zatražila tužbenim zahtjevom.
Stoga je odlučeno kao u točki I.izreke ove odluke.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155.
Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99.,
88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. , 89/14. , 70/19,) te Tarifi o nagradama
i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 138/2023, dalje Tarifa) pa
budući da je tužitelj u cijelosti uspio u svom postavljenom tužbenom zahtjevu od
26.rujna 2023., to istoj pripada popisani trošak i to: za sastav tužbe 100 bodova, za
sastav podneska od 26.rujna 2023. 100 bodova, za zastupanje na ročištima od

12.prosinca 2022. i 21.ožujka 2024. po 100 bodova, za pristup ročištu za objavu i

9 Poslovni broj : Pr-5519/2021-19

uručenje presude 50 bodova, što pomnoženo s 2,00 eura koliko iznosi vrijednost
boda te uvećano za PDV od 25 % daje iznos od 1.125,00 eura te na ime troškova
financijskog vještačenja iznos od 265,45 eura, ukupno iznos od 1.390,45 eura koji
iznos je naložen tuženiku naknaditi tužiteljici. Na dosuđeni iznos tužitelju su
dosuđene i zatezne kamate počevši od dana donošenja ove odluke do isplate, a kao
u točki II izreke presude.

U Splitu 26.travnja 2024.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana
od dana dostave iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog
suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku. Stranci koja je
pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno
obaviještena o tom ročištu , a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude
obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci
koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da
je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA: - pun. tužiteljice
- tuženiku