Pn-573/2020-35

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu toga suda Anti Božinoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Tanji Bota, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika SAVA OSIGURANJE d.d., Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB: 45237012600, zastupana po punomoćniku Zvonimiru Bućanu, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon održane usmene glavne i javne rasprave, zaključene dne 02. srpnja 2026. god. u nazočnosti punomoćnika stranaka, dne 18. rujna 2026. god.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužitelju iznos od 4.772,49 Eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 19. veljače 2020. god. pa od isplate, dok se za više zatraženih 3.727,51 Eur tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.352,10 Eur sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 18. rujna 2026. god. pa do isplate.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužitelj 03.06.2019. god., u Splitu, stradao kao vozač motocikla marke Yamaha, reg. oznake [registarska oznaka]. Za nezgodu je odgovorna EE, vozač vozila marke Citroen, reg. oznake [registarska oznaka]. Vozilo štetnika, koje je isključivo odgovorno za prometnu nezgodu bilo je, u vrijeme nezgode, osigurano kod tuženika, po polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 470622267. Tužitelj je u nezgodi zadobio ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji priloženoj uz tužbu, zbog čega mu je pružena medicinska pomoć u Kliničkom bolničkom centru Split.

1.1. U tužbi se nadalje navodi da je tužitelju, zbog zadobivenih tjelesnih ozljeda, povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na fizičko i duševno zdravlje s obzirom da je u štetnom događaju zadobio ozljede zbog kojih je morao primati liječničku pomoć te trpjeti neugodnosti prilikom liječenja. Radi ozljeđivanja trpio je te i dalje trpi intenzivni strah i jake bolove, a nakon ozljeđivanja bila mu je potrebna tuđa njega i pomoć. Radi smanjenja životne aktivnosti koja je nastala kao posljedica štetnog događaja, ograničen je u brojnim životnim aktivnostima, koje je prije ozljeđivanja ostvarivao, i koje bi, po redovnom tijeku stvari, u budućnosti izvjesno ostvarivao, odnosno u njih mora ulagati povećane napore u odnosu na vrijeme prije štetnog događaja. Nadalje, tužitelj je morao putovati iz [adresa] u [adresa] radi liječenja, i to dva puta pa potražuje i trošak putovanja u visini od 52,00 kn (cijena jednosmjerne karte iznosi 13,00 kn). Tužitelj potražuje i trošak avionskih karata za organizirani put, koje je rezervirao i platio prije štetnog događaja, 29.05.2019. god., u ukupnom iznosu od 496,94 Eur, a na koji put, radi štetnog događaja i posljedica proizišlih ih njega, nije mogao otići.

1.2. S obzirom na iznijeto, tužitelj potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 47.948,00 kn, zbog troškova putovanja 52,00 kn i na ime troška avionskih karata 496,94 Eur. U mirnom postupku tužitelj se 18.12.2019. god. obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom, a ovaj mu je, na ime naknade štete, isplatio iznos od 13.000,00 kn. Zbog toga tužitelj potražuje naknadu štete umanjenu za neprijeporno isplaćen iznos pa od tuženika potražuje isplatu iznosa od 35.000,00 kn zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, za tuđu pomoć i njegu i troškove putovanja, te iznos od 496,94 Eur na ime troškova avionskih karata. Potražuje zakonske zatezne kamate počev od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno od 19.02.2020. god.

2. Tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu, predloživši da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Ne osporava pasivnu legitimaciju na svojoj strani kao ni nastanak prometne nezgode. Međutim, cijeneći utvrđenja zapisnika o očevidu izrađenoga od strane Policije, iz kojih proizlazi da je MUP podnio kaznenu prijavu protiv osiguranika tuženika, ali i prekršajni nalog protiv tužitelja zbog protupravnog pretjecanja kolone vozila, ističe prigovor tužiteljevog doprinosa nastanku nezgode i posljedica u omjeru od 50 %. Osporava visinu tužbenoga zahtjeva s osnove neimovinske štete i protivi se zatraženom tijeku kamata te imovinske štete, kao neosnovanima. Osporava da bi tužiteljeve ozljede prouzročile povredu prava osobnosti na toj razini i u tome stupnju da bi tužitelju kao naknada štete pripadao iznos viši od ukupno isplaćenoga iznosa od 12.400,00 kn/1.688,22 Eur koliko je tuženik isplatio tužitelju prije tužbe, od čega za pretrpljene tjelesne boli iznos do 3.200,00 kn/424,71 Eur, za pretrpljeni strah 1.700,00kn/225,63 Eur, za pretrpljene duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 5.500,00 kn /729,97 Eur i za pretrpljene duševne boli zbog naruženja 2000,00 kn/265,45 Eur, te za tuđu pomoć i njegu iznos od 600,00 kn/79,63 Eur. Isplatom navedenih iznosa tuženik je podmirio u cijelosti naknadu tužitelju za tuđu pomoć i njegu pa se protivi tužbenom zahtjevu postavljenom preko isplaćenoga s osnove troška liječenja i tuđe pomoći i njege i zatraženom tijeku kamata. Tužbeni zahtjev na ime troška avionske karte za planirano putovanje prije nastanka nezgode nje pravno priznati oblik štete i nije šteta koja je u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nezgodom, pa je zahtjev s te osnove neosnovan.

3. U podnesku od 15. srpnja 2025. god. tuženik je priznao odgovornost njegova osiguranja za nastanak predmetne prometne nezgode, a prigovorio je suodgovornost tužitelja za nastanak nezgode u omjeru od 30 %, cijeneći utvrđenja iz prometnoga vještva.

4. U podnesku od 13. svibnja 2026. god., nakon provedenih medicinskih vještačenja, tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev te, s obzirom na provedena vještačenja i materijalne dokaze, precizira tužbeni zahtjev pa sada od tuženika potražuje iznos od 8.500,00 Eur na ime naknade cjelokupne neimovinske i imovinske štete, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje teku od 19.02.2020. god. do isplate.

5. Tuženik se protivio i preciziranom tužbenom zahtjevu.

6. U postupku su izvedeni dokazi pregledom potvrde Policijske uprave Splitsko dalmatinske, Postaja prometne policije Split od 25.10.2019. god., spisa Općinskoga državnog odvjetništva u Splitu broj 511-12-36-KU-25/19, spisa Općinskoga suda u Splitu br. K-965/2020, cjelokupne medicinske dokumentacije priložene spisu, Cjenika usluga prijevoza putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu na području zakonskoga tarifnog sustava Prometa d.o.o. Split priloženoga spisu, računa za avionske karte u iznosima od 227,96 Eur i 268,98 Eur Agencija Viaggi Swantewit od 29. svibnja 2019., odštetnoga zahtjeva od 17.12.2019., dopisa tužitelja tuženiku- dodatne dokumentacije od 17.02.2020., nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka medicinske struke dr. Danči Tripalo, specijalista ortopeda i dr. Nikole Sikirice, specijaliste psihijatra, Odluke o cijenama usluga u domu Lovret, Split od 23.07.2024., dopisa Doma za starije osobe Lovret, Split od 19.12.2025., izračuna ukupne stope inflacije Kalkulator inflacije od ožujka 2020. do prosinca 2025. god., preslušanjem tužitelja.

7. Stranke su zatražile trošak postupka.

8. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

9. U postupku je neprijeporna aktivna legitimacija tužitelja, pasivna legitimacija tuženika i pravna osnova odgovornosti tuženika za nastalu štetu.

10. Neprijeporno je da je tuženik s osnove naknade štete tužitelju isplatio iznos od 13.000,00 kn, odnosno 1.725,39 EUR.

11. Prijeporna je suodgovornost tužitelja za nastanak predmetne nezgode i štete koju je pretrpio u njoj, visina tužbenoga zahtjeva te zatražene zakonske zatezne kamate.

12. S obzirom na prigovore tuženika, prvenstveno je valjalo utvrditi je li tužitelj doprinio nastanku štete zbog protupravnog pretjecanja kolone vozila odnosno prelaska svojim motociklom, preko pune crte, u voznu traku iz suprotnog smjera.

13. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i motorna vozila SE od 07. rujna 2020. god., izrađenoga po nalogu Općinskoga državnoga odvjetništva u Splitu i sastavnoga dijela spisa br. Kir-DO-240/2020, a koji nalaz su prihvatile stranke u predmetnom parničnom postupku, kao i ovaj sud, proizlazi da je osiguranica tuženika, svojim osobnim vozilom, prije sraza, prešla preko pune središnje crte, skrenula ulijevo, najvjerojatnije radi parkiranja na ucrtano slobodno mjesto s te strane kolnika. Tužitelj je prethodno također prešao preko puno središnje crte, pretječući više vozila, sve prije no što je osiguranica tuženika započela skretati ulijevo i prešla preko pune središnje crte. Brzina kretanja tužiteljeva motocikla pred sraz iznosila je oko 40-45 km/h. Brzina kretanja osobnoga vozila pred sraz iznosila je 8 do 10 km/h. Ako bi vozač motocikla reagirao na kočnicu kada je od mjesta sraza udaljen 22 m, to bi se vozilo zastavilo do mjesta sraza ako se kreće brzinom oko 42 km/h ili bilo kojom manjom brzinom od te. Motocikl je na lijevom kolničkom traku gdje se dogodila predmetna nezgoda bio znatno prije vozila osiguranika tuženika, a kada je vozilo Citroen većim svojim dijelom na lijevom kolničkom traku, motocikl tužitelja od mjesta je sraza udaljen oko 22 m.

14. S obzirom na udaljenost tužiteljeva motocikla od mjesta sraza u trenutku kada je vozilo Citroen većim svojim dijelom na lijevom kolničkom traku, s obzirom na brzinu kojom su se u tom trenutku kretala vozila sudionici u prometnoj nezgodi te mogućnosti zaustavljanja motocikla do mjesta sraza, ako bi vozač reagirao na kočnicu odmah prilikom ulaska osobnoga vozila većim svojim dijelom na lijevi kolnički trak, razvidno je da na strani vozača motocikla, tužitelja nema suodgovornosti. Međutim, treba uzeti u obzir da se tužitelj kretao nedopuštenim trakom, prešavši prethodno preko pune središnje crte i da je time poduzeo nedopuštene radnje. Da tužitelj nije poduzeo navedene radnje, da je vozio voznim trakom predviđenim za kretanje vozila u njegovom smjeru kretanja ne bi došlo do sraza vozila i predmetne nezgode i štete. Ipak, suodgovornost osiguranice tuženika za nastalu nezgodu je veća jer se ona u nedopušteno kretanje ulijevo, prelazak preko središnje pune crte i ulaz na vozni trak za suprotni smjer, upustila nakon što je tužitelj sa svojim motociklom već bio u tom traku, ne uvjerivši se prethodno da radnju skretanja može izvršiti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, smatrajući da do nezgode neće doći, a što se upravo dogodilo.

15. Uzevši u obzir navedeno, ovaj sud smatra da je nastanku predmetne prometne nezgode osiguranica tuženika doprinijela 75 %, a tužitelj 25 %.

16. U nastavku je valjalo utvrditi visinu štete koju je tužitelj pretrpio.

17. Na okolnost visine pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete s osnove tuđe njege i pomoći izvedeni su dokazi pregledom cjelokupne medicinske dokumentacije priložene spisu te vještačenjem po stalnim sudskim vještacima medicinske struke, specijalistima ortopedu i psihijatru.

18. Vještak dr. Danči Tripalo, spec. ortoped u svome je nalazu navela da se tužitelj 03. lipnja 2019. god., nakon prometne nezgode, javio u KBC Split, na kliniku za kirurgiju, zbog ozljeda koje je zadobio u sudaru motorkotača kojim je upravljao i osobnoga automobila. Nakon RTG obrade utvrđen je prijelom vrata desne natkoljenice te prijelom u području donjeg članka desnog palca. Isti dan je napravljena krvava repozicija prijeloma uz pomoć tri vijka. Liječenje je proteklo uredno. U bolnici je započeta fizikalna terapija, vertikaliziran je uz pomoć štapa, a otpušten je na kućnu njegu 07.06.2019. god. Nakon toga je vršio redovne kontrole kod traumatologa. 03.07.2019. je na rendgenu registriran dobar položaj ulomaka te mu je preporučena stacionarna fizikalna terapija. U spisu je priložen nalaz traumatologa od 06.08.2019. u kojemu se savjetuje opterećenje operirane noge do 70 % tjelesne težine. Priložena je i RTG snimka na kojoj se vidi prijelom koji je uredno reformiran uz prisutna tri vijka. Nema podataka o drugim prijelomima. Vještakinja nalazi da se radi o teškoj tjelesnoj ozljedi koja je dovela do umanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 15 % što znači da će tužitelj ulagati značajne napore kod svih težih radova, kod čučećeg položaja, kod hodanja te kod nošenja težeg tereta. Boli jakog intenzitet tužitelj je tripo tri dana, srednjega još dva tjedna i slaboga dva mjeseca. Naruženje je blažeg stupnja zbog vidljivih ožiljaka nakon operacije s vanjske strane desne natkoljenice, a primjećuje se kad se tužitelj obnaži u ljetnom periodu, preko zime povremeno, nakon dužeg hodanja i kod svih težih radova kad je moguće blaže šepanje.

19. Sudski vještak dr. Nikola Sikirica, spec. psihijatar, nakon što je pregledao medicinsku dokumentaciju i pročitao nalaz spec. ortopeda, naveo je da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio ozljede čija je narav i dijagnostičko terapijsko zbrinjavanje opisano u vještačenju spec. ortopeda. Ističe da u spisu ne nalazi nalaza psihijatra koji bi govorili u prilog da su traumatski događaj i njegove zdravstvene posljedice dovele do razvoja simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja. Unatoč tomu, normalo je i psihološki razumljivo da će osoba trpjeti određene neugodne emocionalne reakcije kao posljedice traumatskog događaja i trpljenja svih operacija i dijagnostičkih procedura pa je ,u tom smislu, mišljenja da je tužitelj u trenutku događaja doživio primarni strah u trajanju oko pola minute, taj se strah nastavio u sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 4 do 5 dana, zatim umjereni strah u trajanju do 3 tjedna, te sekundarni strah blagog intenziteta u trajanju barem 3 mjeseca.

20. Stranke nisu imale prigovora na nalaze vještaka medicinske struke.

21. Odredbom članka 19. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 dalje u tekstu: ZOO) propisano je da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, time da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

22. Tužitelju je radi predmetne nezgode nastala šteta u vidu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (neimovinska šteta), te imovinska šteta.

23. Odredbom članka 1100. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu neovisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

24. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih tjelesnih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

25. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa je imajući u vidu nalaze i mišljenja vještaka, specijalista ortopedije i psihijatrije, koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručne, objektivne, utemeljene na medicinskoj dokumentaciji i iskustvu, uzevši u obzir i tužiteljevu dob, uvažavajući sve opisane neugodnosti tijekom liječenja koje su bile popraćene bolima, operacijom, potrebom odlaska na preglede, mirovanjem i pretrpljenim strahom, primjenjujući nove orijentacijske kriterije VSRH te, utemeljenjem na ovlaštenju iz odredbe članka 223. Zakona o parničnom postupku, sud smatrao da tužitelju za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje valja utvrditi iznos od 6.000,00 Eur.

26. Kako je tužitelj suodgovoran za nastanak štete za 25 %, navedeni iznos trebalo je umanjiti za taj postotak te mu s osnove neimovinske štete pripada 4.500,00 Eur.

27. Tuženik je u obvezi isplatiti tužitelju na glavnicu i kamatu od dana zakašnjenja, odnosno od dana završetaka liječenja, a sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a, kojom je propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući da je liječenje završeno prije podnošenja pisanog zahtjeva za naknadu štete, kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete određena je od dana podnošenja zahtjeva, kako je tužitelj i zatražio, odnosno od 19. veljače 2020. god..

28. Imovinska šteta tužitelja sastoji se od troškova tuđe njege i pomoći.

29. Tuđa njega i pomoć tužitelju je, kako je utvrđeno vještačenjem (dr. Z), bila potrebna nakon izlaska iz bolnice, kad je hodao sa štakama, prva tri mjeseca dva sata dnevno, a kao pomoć kod obavljanja osobne higijene. Ukupno je tužitelju bilo potrebno 180 sati tuđe nemedicinske njege i pomoći (90 dana x 2h).

30. Pregledom dopisa Doma za starije i nemoćne osobe Lovret iz Splita od 11.12.2025. god. utvrđeno je da je sat njege i pomoći u kući, po ugovoru s korisnikom, prema cjeniku Lovret 12,00 EUR bez poreza, prireza i ostalih davanja prema državi. Dakle, sat nemedicinske pomoći iznosio je, u utuženom razdoblju 12,00 EUR.

31. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci broj VSRH Rev x- 362/2018 od 24.04.2018. god. zauzeo stav kako u situaciji kada tužitelj nije imao novčanih izdataka za tuđu pomoć i njegu (s obzirom da mu je pružana od stane članova obitelji, a u spisu nema podataka da je za tu pomoć plaćao naknadu trećoj osobi), tužitelju pripada pravo na naknadu u visini koju bi, u vrijeme pružanja usluge, bio platio da je osoba koja je pružala usluge tuđe pomoći tu naknadu zahtijevala i to prema neto zaradi osobe koja bi pružala takvu uslugu u mjestu u kojemu je tuđa pomoć i njega pružana. Znači, iznos koji bi bio potreban da se angažira osoba koja obavlja poslove pružanja tuđe pomoći i njege je izdatak koji se tužitelju priznaje za potrebe pružanja pomoći i njege, a to je cijena službe koja se bavi pružanjem nemedicinske pomoći.

32. S obzirom da je tužitelju bilo potrebno 180 sati tuđe nemedicinske njege i pomoći, a cijena sata takve njege i pomoći iznosila je u utuženom razdoblju 12,00 Eur, tužitelj je s te osnove pretrpio štetu od 2.160,00 Eur. Taj iznos je trebalo umanjiti za 25 % na ime njegove suodgovornosti pa mu pripada 1.620,00 Eur.

33. Na ovaj vid štete tužitelju je kamata dosuđena također od dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete.

34. Tužitelju pripadaju i troškovi liječenja na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a, a predstavljaju troškove odlaska na preglede i povrataka kući. S obzirom da je tužitelj na liječničke preglede morao u Split dolaziti iz [adresa] i to dva puta, sud smatra da je njegovo potraživanje iznosa od 52,00 kn (6.90 Eur) s te osnove osnovano (cijena jednosmjerne karte iznosila je u utuženom razdoblju 13,00 kn-cjenik usluga Prometa d.o.o. Split, stranica 13 spisa). I ovdje je, međutim, trebalo uzeti u obzir tužiteljevu suodgovornost za nastanak nezgode i štete, pa mu pripada 75 % od navedenog iznosa, odnosno 5,18 Eur.

35. Valjalo je nadalje odlučiti o zahtjevu tužitelja za naknadom troška zrakoplovnih karata u iznosu od 496,94 Eur.

36. Prema računima koje je tužitelj dostavio u spis (stranice 15 i 16) tužitelj je kupio i platio zrakoplovne karte za put koji je rezervirao prije štetnog događaja (29. svibnja 2019.) jer je dan nakon doživljenja nezgode trebao otputovati u Španjolsku gdje bi predstavljao svoje proizvode kao proizvođač nakita od koralja s plemenitim kovinama, a kako je to u svome iskazu naveo. Zbog posljedica koje je pretrpio u predmetnoj nezgodi nije mogao otići u Španjolsku pa su već kupljene zrakoplovne karte ostale neiskorištene. Šteta s navedene osnove iznosi 496,94 Eur (227,96 + 268,98), a i ovdje je trebalo oduzeti 25 % na ime tužiteljeve suodgovornosti, pa tužitelju pripada 372,70 Eur. Zakonske zatezne kamate i s ove osnove tužitelju su pripadaju od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kako je zatražio.

37. Budući da je tužitelj konačno preciziranim tužbenim zahtjevom zatražio jedan iznos na ime svih oblika štete, s kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, sud mu je i dosudio, jedan iznos sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

38. Tužitelju, s osnove naknade neimovinske i imovinske štete, uzevši u obzir njegov postotak suodgovornosti, pripada iznos od 6.497,88 Eur. Od tog iznosa trebalo je oduzeti iznos koji mu je tuženik već isplatio, što je 1.725,39 Eur, pa je konačno tužitelju dosuđeno 4.772,49 Eur. Za više zatraženih 3.727,51 Eur njegov je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

39. S obzirom na navedeno, suđeno je kao u točki I. izreke presude.

40. Sud je smatrao izvođenje dokaza financijskim vještačenjem nepotrebnim i suvišnim pa je takav prijedlog odbio.

41. Odluka o trošku temelji se na odredbi članaka 154. stavka 3. Zakona o parničnom postupku.

42. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe, za sastav odštetnog zahtjeva, za pristup na sedam ročišta (21.11.2023., 10.04.2025., 15.07.2025., 16.10.2025., 18.02.2026., 05.05.2026., 02.07.2026.) i sastav tri obrazložena podneska (10.11.2023., 18.07.2025. i 13.06.2026.) po 100 bodova, ukupno 1200 bodova. Pomnoženo s vrijednošću boda, prema važećoj OT, te uvećano za PDV te 92,91 Eur troška pristojbe tužbe i 92,91 Eur troška pristojbe presude dobiven je iznos od 3.185,82 Eur.

43. Tužitelj je u postupku uspio, uključujući osnovu i visinu spora, za 65,5%, a tuženik za 34,5%. Razlika postotka uspješnosti je 31% u korist tužitelja. Stoga mu od naprijed navedenog iznosa pripada toliki postotak što je iznos od 987,60 Eur. Tome iznosu valjalo je dodati s naslova troškova vještačenja 364,50 Eur, pa je dobiven dosuđeni iznos troška tužitelju od 1.352,10 Eur.

U Splitu, dne 18. rujna 2026. god.

S U D A C

ANTO BOŽINOVIĆ

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave odluke.

DNA:

-opun. tužitelja

-opun. tuženika

-u spis