REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U POREČU - PARENZO

Turistička ulica 2, 52440 Poreč-Parenzo

Posl.br. Ovr-659/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo, po sutkinji tog suda Vlatki Markuš, na temelju prijedloga sudske savjetnice Lucije Rančić, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja M" MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv protivnika osiguranja: 1. Grad Buje OIB 19611257971, 2. FS, OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa], 3. ČS, OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa], 4. F rođ. IS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. VS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o prijedlogu predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere, 18. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

"I Nalaže se Gradu Buje i ostalim protivnicima osiguranja, u dijelu u kojem se njihova prava, vlasništvo, suvlasništvo, posjed, radovi ili druga pravna osnova odnose na predmetne nekretnine, da trpe hitno otvaranje odnosno raskopavanje nasutog i asfaltiranog terena uz nekretninu predlagatelja k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], u opsegu koji je nužan radi:

- uklanjanja neposredne opasnosti za zid i građevinu predlagatelja,

- smanjenja odnosno uklanjanja pritiska nasutog materijala na postojeći zid, - sprječavanja daljnjeg prodora oborinskih i podzemnih voda,

- utvrđivanja stvarnog stanja terena, nasipa, zida, drenaže i hidroizolacije,

- očuvanja i osiguranja dokaza o uzroku nastale štete.

II Raskopavanje i otvaranje terena može se provesti u nužnom opsegu, uz prethodno fotografsko i video dokumentiranje postojećeg stanja te, po potrebi, uz nadzor odnosno upute ovlaštenog građevinskog stručnjaka ili sudskog vještaka. Predlagatelj ne traži i ne preuzima obvezu izvođenja bilo kakvih konačnih građevinskih radova na tuđim nekretninama.

III Nalaže se protivnicima osiguranja da trpe uklanjanje odnosno razgrtanje nasutog materijala koji neposredno pritišće zid građevine predlagatelja, u opsegu koji je nužan radi uklanjanja neposredne opasnosti od daljnjeg deformiranja, pomicanja ili urušavanja zida.

IV Nalaže se protivnicima osiguranja da trpe hitno otvaranje terena radi utvrđivanja

- dubine i sastava nasipa;

- načina zbijanja nasutog materijala;

- položaja temelja građevine;

- položaja i stanja zida;

- mogućeg naginjanja odnosno deformacije zida;

- posljedica vibracijskog zbijanja nasipa;

- stanja hidroizolacije;

- stanja i položaja drenaže;

- eventualnog presijecanja ili oštećenja drenaže;

- eventualnog presijecanja ili promjene toka podzemnih voda;

- nagiba i konfiguracije asfaltirane površine;

- načina otjecanja oborinskih voda;

- razloga zbog kojih se oborinske vode nakon izvedenih radova usmjeravaju prema k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina].

V Nalaže se Gradu Buje i ostalim protivnicima osiguranja da do daljnje odluke suda ne poduzimaju niti dopuštaju poduzimanje novih radova nasipavanja, zatrpavanja, asfaltiranja, betoniranja, zbijanja ili drugih radova kojima bi se postojeće stanje moglo dodatno promijeniti, povećati pritisak na zid građevine predlagatelja, promijeniti režim površinskih ili podzemnih voda ili otežati izvođenje dokaza. VI Nalaže se protivnicima osiguranja da trpe poduzimanje nužnih privremenih mjera kojima se sprječava neposredni nastanak daljnje štete na građevini Predlagatelja, pri čemu predlagatelj ne preuzima obvezu izvođenja konačnog sustava odvodnje, hidroizolacije, drenaže, potpornih zidova niti drugih trajnih građevinskih radova na tuđim nekretninama.

- VII Predlagatelj predlaže da se postojeće stanje prije raskopavanja i tijekom raskopavanja dokumentira fotografijama, videosnimkama, mjerenjima i po potrebi stručnim nalazom građevinske struke, kako bi se sačuvali dokazi o: izvedenom nasipu;

- njegovoj dubini i sastavu; - načinu zbijanja;

- pritisku nasipa na zid;

- deformaciji odnosno nagibu zida;

- stanju drenaže;

- stanju hidroizolacije; - načinu izvedbe asfaltirane površine; - nagibima terena;

- načinu otjecanja oborinskih voda;

- eventualnom utjecaju na podzemne vode;

- nastaloj šteti na građevini.

Predlagatelj predlaže da sud ovu privremenu mjeru odredi bez prethodnog saslušanja protivnika osiguranja, ako sud ocijeni da bi odgađanje do njihova saslušanja moglo dovesti do daljnjeg nastanka štete, ugrožavanja stabilnosti građevine ili promjene odnosno uništenja dokaza.

IX. Predlagatelj predlaže da sud o ovom prijedlogu odluči žurno i bez odgode, imajući u vidu da se opasnost od daljnjeg prodora vode i daljnjeg opterećenja odnosno deformiranja zida ne može otkloniti čekanjem redovnog tijeka postupka."

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu u bitnom navodi da je vlasnik nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], na kojoj se nalazi njegova kuća na adresi [adresa], dok su suvlasnici nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] protivnici osiguranja. Na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] da su izvedeni radovi nasipavanja zemljišta, zatrpavanja prostora neposredno uz kuću predlagatelja, zbijanja odnosno vibriranja nasutog materijala te asfaltiranja naručeni i plaćeni od strane Grada Buja. Posebno da je važno da je prilikom izvođenja radova nasipani materijal doveden neposredno uz postojeći zid kuće predlagatelja, iako predmetni zid nije izveden kao potporni zid niti je bio projektiran za prihvat dodatnog bočnog pritiska takvog nasipa. Prilikom izvođenja radova nasipani materijal da je dodatno nabijan i zbijan mehanizacijom koja je stvarala vibracije, neposredno uz postojeću građevinu. Nakon takvog zahvata da je došlo do opterećenja zida bočnim pritiskom nasutog materijala, a prema opažanjima predlagatelja zid da je već pretrpio oštećenje i deformirao se odnosno iskrivio pod djelovanjem nastalog pritiska. Predlagatelj zbog toga osnovano strahuje od daljnjeg pomicanja, deformiranja i potencijalnog urušavanja zida, a time i od nastanka ozbiljne štete na njegovoj kući i imovini. Osim mehaničkog opterećenja zida, izvedenim radovima bitno da je promijenjen raniji režim površinskih i podzemnih voda. Prije izvođenja radova da je postojala drenaža i hidroizolacija uz građevinu predlagatelja. Tijekom izvođenja radova da je došlo do oštećenja odnosno uništenja postojeće drenaže i hidroizolacije. Nakon toga da je zemljište nasuto, zbijeno i asfaltirano. Nakon završetka radova nije izveden odgovarajući sustav prihvata i odvodnje oborinskih voda, nego je asfaltiranjem i promjenom konfiguracije odnosno nagiba terena došlo do usmjeravanja oborinskih voda prema kući predlagatelja. Predlagatelj posebno ističe da zid uz koji je izvršeno nasipavanje nije potporni zid. Prije izvođenja predmetnih radova taj zid da nije imao funkciju zadržavanja nasipa visine i količine koja je naknadno izvedena. Nakon nasipavanja i vibracijskog zbijanja materijala neposredno uz zid, na zid da djeluje dodatni bočni pritisak tla. Prema stvarnom stanju na terenu, zid da je već deformiran odnosno iskrivljen, što kod predlagatelja stvara ozbiljnu i neposrednu bojazan od daljnjeg pomicanja ili urušavanja. Predlagatelj stoga traži hitnu intervenciju prvenstveno radi uklanjanja odnosno smanjenja neposrednog opterećenja na zid. Ne traži se od suda da u ovom postupku konačno odluči tko je dužan izgraditi novi potporni zid ili drugo trajno konstruktivno rješenje. To pitanje treba utvrditi nakon stručnog pregleda i provođenja dokaza. U konkretnom slučaju takva opasnost je neposredna. Na jednoj strani postoji kontinuirani prodor oborinskih i podzemnih voda, a na drugoj strani postoji mehaničko opterećenje zida nasipanim materijalom koji je dodatno zbijan vibracijama. Zid je, prema opažanju predlagatelja, već deformiran odnosno iskrivljen. Daljnje zadržavanje nasipa uz zid može dovesti do daljnjeg povećanja bočnog pritiska. Daljnje djelovanje vode može dodatno oslabiti tlo i građevinske elemente. Kombinacija vode, promijenjenog režima podzemnih voda, povećanog opterećenja tla i deformacije zida predstavlja ozbiljnu opasnost koju nije opravdano odgađati . Predlaže donošenje privremene mjere u sadržaju kako je odbijajuće opisana u izreci.

2. Prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine nije osnovan.

3. Odredba čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Stavkom 2. propisano je da odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina. Tako članak 344. stavak 2. propisuje da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati traženu opasnost ukoliko učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, a članak 344. st. 3. propisuje da se smatra da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

4. Prema odredbi čl. 341. OZ-a privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovog Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

5. Dakle, prva pretpostavka radi određivanja privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine je da predlagatelj učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine. Predlagatelj u svome prijedlogu nije uopće naveo , niti točno označio tražbinu čije osiguranje traži, a niti dostavio dokaze kojima bi učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, pa slijedom navedenog nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine prema protivnicama kao prve pretpostavke radi određivanja privremene mjere. Naime, da bi sud odredio privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine, predlagatelj mora kumulativno učiniti vjerojatnim postojanje dviju pretpostavki, postojanje nenovčane tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

U ovom slučaju, predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine, pa druga pretpostavka (opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti) nije niti ispitivana.

6. Isto tako, valja naglasiti, da predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu ne navodi da je u tijeku bilo sudski ili upravni postupak prema protivnicima osiguranja, a radi ostvarenja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, niti navodi da će takav postupak pokrenuti, a niti trajanje privremene mjere. Kako je naprijed navedeno prema odredbi čl. 341. st. 1. OZ-a privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. Predlagatelj osiguranja ne navodi da je u tijeku bilo kakav postupak radi ostvarenja njegove nenovčane tražbine u odnosu na protivnike osiguranja, a niti da će takav postupak pokretati ili da je takav postupak završio. Kada bi se izdala privremena mjera navedenog sadržaja bez najave pokretanja odgovarajućeg parničnog ili upravnog postupka protiv protivnika osiguranja, tada bi u ovom postupku predlagatelj osiguranja ishodio ovršnu ispravu kojom bi bilo trajno riješeno potraživanje predlagatelja osiguranja prema protivnicima osiguranja, a što nije svrha privremene mjere, obzirom da ona ima ograničeno trajanje. Upravo je zbog toga u čl. 351. st. 1. OZ-a navedeno da će se u rješenju kojim se određuje privremena mjera odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojeg drugog postupka - i rok u kojem predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu, odnosno prijedlog za pokretanje drugog postupka, radi opravdanja mjere.

7. Slijedom svega gore navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Poreču – Parenzo, 18. rujna 2026.

Sutkinja:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud, kao drugostupanjski sud.

DNA:

- predlagatelju osiguranja