REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1101/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Saši Bušić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja NT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Ražnjeviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv I tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, OIB: 19370100881, Zagreb, Radnička cesta 80, zastupan po OGDO-u i II tuženika Hrvatske ceste d.o.o., OIB: 55545787885, Zagreb, Vončinina ulica 3, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 11. lipnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, zamjenika OGDO-a i Pun II tuženika, 18. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e:

I Nalaže se I tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 3.102,57 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. rujna 2026. godine pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

II Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom u odnosu na II tuženika koji glasi:

"Nalaže se II tuženiku solidarno isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 3.102,57 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. rujna 2026. godine pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine."

III Nalaže se I tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.775,03 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. rujna 2026. godine pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, i sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 21. siječnja 2022. godine, u mjestu Novoselo Bilajsko bb, na državnoj cesti DC-50, tužitelj je pretrpio štetu na motornom vozilu marke Volkswagen Passat reg. oznaka i br. [registarska oznaka]. Predmetnog jutra tužitelj se pravilno kretao, brzinom u skladu s ograničenjem kolnikom državne ceste DC-50, kada je dolaskom na 2 km plus 700 m kolnika III. dionice navedene ceste na isti istrčala divlja životinja (vuk) koju tužitelj, ne mogavši izbjeći nalet udara prednjim dijelom vozila. Vuk je na mjestu događaja uginuo. Tužitelj nije bio pod utjecajem alkohola. U prometnoj nezgodi na vozilu tužitelja marke i tipa Volkswagen Passat 2.0 TDI, godine proizvodnje i prve registracije 2006. s 367.561 prijeđenih kilometara nastupila je totalna šteta koja se cijeni na iznos od 2.654,46 eura / 20.000,00 kn. Predmetna prometna nezgoda dogodila se na kolniku državne ceste DC 50, a kojom cestom, na temelju odredbe čl. 82. Zakona o cestama, upravlja, gradi je i održava drugotuženik. Drugotuženik nije sukladno Zakonu o cestama, Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta te Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, osigurao uvjete za siguran i nesmetan promet jer nije propisanom signalizacijom označio i upozorio sudionike u prometu na opasnost od divljih životinja. Divlja životinja - vuk, sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013, 73/2016) spada u strogo zaštićenu vrstu, a u kojem slučaju tužitelj, sukladno odredbama čl.171. i 172. Zakona o zaštiti prirode, ima pravo na naknadu stvarne štete od RH koja skrbi o strogo zaštićenim vrstama. Kako se radi o imovinskoj šteti tužitelj ima pravo na potpunu naknadu, sukladno čl. 1090. ZOO-a, odnosno pravo na iznos koji je potreban da bi se njegova materijalna situacija dovela u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje. Odgovornost RH za štetu proizlazi i na temelju ZOO-a budući da je divlja životinja (vuk), u okolnostima opisanim u povjesnici tužbe, opasna stvar. Tužitelj se pravilno kretao kolnikom, brzinom koja je bila prilagođena stanju i uvjetima u prometu, te ni na koji način nije pridonio nastanku štete, a sam nalet na divlju životinju bio je neizbježan. Tužitelj se prije podnošenja tužbe obratio tuženicima sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Prvotuženik je, putem nadležnog državnog odvjetništva, odbio odštetni zahtjev navodeći kako ne postoji mogućnost mirnog rješenja spora, dok je drugotuženik također otklonio svoju odgovornost smatrajući da nema njegovog propusta i krivnje. Tužitelj se, sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode, obraćao i nadležnom Ministarstvu koje se očitovalo da se u skladu s zakonom ne naknađuje šteta koju počini strogo zaštićena vrsta.

2. I tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužitelj je pokrenuo postupak radi naknade štete koja je nastala uslijed naleta vozila na vuka, u mjestu Novoselo Bilajsko bb, grad Gospić, dana 21. siječnja 2022. godine. Navedena šteta nastala je kao posljedica stradavanja vuka, koji je proglašen strogo zaštićenom životinjskom vrstom sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, broj 144/13 i 73/16). Tužena navodi kako se postupak utvrđivanja naknade štete od strogo zaštićenih vrsta životinja provodi se prema odredbama članka 170. do članka 172. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) i Pravilnika o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta (Narodne novine, br. 114/17). Člankom 3. stavkom 1. Pravilnika o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta (Narodne novine, br. 114/17) propisno da se ne nadoknađuje šteta koja nastaje kao posljedica stradavanja životinja strogo zaštićenih vrsta. Tužena navodi da je o štetnom događaju izvijestila vještaka Dragana Milković, a koji je ovlašteni vještak ministarstva za slučaj vještačenja štete od predatora (vuka). Šteta na osobnom vozilu kojim je upravljao tužitelj NT iz [adresa], nastala je dana 21. siječnja 2022. godine, u mjestu Novoselo Bilajsko bb, na 2., kao posljedica stradavanja vuka koji je proglašen strogo zaštićenom vrstom i naveden je u Prilogu i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, br. 144/13 i 73/16). Člankom 3. stavkom 1. Pravilnika o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta (Narodne novine, broj 114/17) propisano je da se ne nadoknađuje šteta koja nastaje kao posljedica stradavanja životinja strogo zaštićenih vrsta. Imajući u vidu citiranu odredbu Pravilnika, vještaci Ministarstva ne izlaze na očevid s ciljem utvrđivanja nastanka i procjene štete u slučaju prometne nezgode u kojoj je stradala strogo zaštićena vrsta uslijed naleta vozila, već u navedenim okolnostima postupaju članovi Interventnog tima za vuka i risa u Republici Hrvatskoj. Naime, vještak Dragan Milković je odlukom ministra KLASA: 612-07/21-09/14, URBROJ: 517-10-1-1-21-8 od 29. prosinca 2021. imenovan u Interventni tim za vuka i risa u Republici Hrvatskoj za 2022. godinu, te je u slučaju na kojeg se odnosi potvrda PP Gospić od 23. ožujka 2022. postupao kao imenovani član Interventnog tima. O predmetnoj intervenciji, koja je uključivala preuzimanje stradalog vuka, pregled i mjerenje lešine, popunjavanje obrasca s utvrđenim podacima te osiguravanje adekvatnog zbrinjavanja stradalog vuka, član Interventnog tima sastavio je izvješće koje tužena dostavlja u privitku ovog odgovora. Tužena navodi kako ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode svake godine donosi Odluku o imenovanju interventnog tima za vuka i risa, čija je zadaća pravovremeno reagirati u svim neuobičajenim situacijama vezanim uz vuka i risa (spašavanje životinja i zaštita ljudi, procesuiranje nezakonitih djelovanja na strogo zaštićenim vrstama i slično). Članovi Interventnog tima djeluju u sljedećim situacijama: životinje u nevolji (npr. uhvaćene u zamku, ranjene, na autoputu i si.) te kod sumnje na bolesti, nezakonito ubijanje, nezakonito držanje u zatočeništvu, pojavljivanje problematičnih životinja koje učestalo uzrokuju veće štete i/ili se zadržavaju u neposrednoj blizini naselja te stradavanje životinja. U štetnom događaju u kojem je stradao vuk vještak Dragan Milković nije obavljao vještačenje i utvrđivao naknadu štete, jer se sukladno odredbama citiranog Pravilnika ne nadoknađuje šteta koja nastaje kao posljedica stradavanja životinja strogo zaštićenih vrsta. Slijedom rečenoga predlaže se odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženoj.

3. II tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. II tuženik nije vlasnik divljači odnosno vuka te stoga ne mogu odgovarati niti za štetu koju ta stvar napravi. U odnosu na tvrdnju tužitelja da je postojao propust tuženika koji se sastojao u nedostatnoj prometnoj signalizaciji odnosno da je trebao postojati prometni znak koji bi upozoravao na opasnost od divljih životinja, valja navesti da takva prometna signalizacija ne postoji. Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“, br. 92/19) je propisana obveza postavljanja prometnog znaka A33 „divljač na cesti“ na posebno opasnim mjestima na kojima divljač učestalo prelazi preko ceste. Tuženik prije nastanka štetnog događaja nije imao saznanja da bi na mjestu štetnog događaja divljač učestalo prelazila preko ceste niti je o tome priložen dokaz uz tužbu. Iz potvrde policije je vodljivo da je do štetnog događaja došlo u naseljenom mjestu te stoga tako da i ta okolnost upućuje da je riječ o zalutaloj životinji, a ne o mjestu na kojem bi vukovi redovno prelazili cestu.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu Policijske uprave Ličko – Senjska, policijska postaja Gospić izvid štete na vozilu, fotografije, fotoelaborat mjesta događaja, iskaz tužitelja, nalaz i mišljenje prometnog vještaka Roberta Spudića, zapisnici s ročišta i ostali podnesi.

5. Među strankama je nesporno nastanak štetnog događaja, sporna je pasivna legtimacija , osnovanost tužbe i visina tužbenog zahtjeva u cijelosti. Sud je dozvolio rješenjem preinaku tužbenog zahtjeva od 5. rujna 2025. godine, a prema odredbi čl. 190. st. 2. ZPP-a jer u situacijama kada tužitelj bez svoje krivnje nije mogao precizirati zahtjev prije vještačenja, sud je dužan preinaku dopustiti.

6. Predmetna prometna nezgoda dogodila se na kolniku državne ceste DC 50, a kojom cestom na temelju odredbe čl. 82. Zakona o cestama upravlja, gradi i održava II tuženik. Divlja životinja vuk, sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama spada u strogo zaštićenu vrstu. Prema odredbama čl. 171. i 172. Zakona o zaštiti prirode tužitelj ima pravo na naknadu stvarne štete od RH koja skrbi o strogo zaštićenim vrstama.

7. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se nezgoda dogodila 21.1.2022. godine. Kretao se iz Gospića prema [adresa] brzinom od 70/km na sat. Kretao se u mjestu Novo Selo Bilajsko, sa lijeve strane je izletio vuk i lupio ga je sa prednjim desnim dijelom. Navodi da ga je primijetio kad je izletio na cestu, nekoliko metara prije udara. Navodi da je počeo kočiti ali nije se mogao zaustaviti. Navodi da je na licu mjesta bila policija, a vuk je odbačen u jarak s desne strane ceste. Navodi iz djela gdje je izletio vuk nalazi se grmlje i žbunje i zbog toga ga nije mogao ni vidjeti kad je naglo izletio na kolnik. Navodi da je bilo negdje oko 7 ujutro, zora i vidljivost je bila normalna. Navodi da je vuk pretrčavao kolnik. Navodi da su kasnije lovci rekli da se radilo o skotnoj vučici. Navodi da je imao kratka svjetla i nije mogao zaobići nalet na vučicu jer se iz suprotnog smjera kretalo vozilo. Navodi da mu je oštećen desni prednji dio vozila, totalna šteta. Navodi da ga nije prodavao zbog totalne štete, nego zbog totalne štete ga je prodao za dijelove. Navodi da se na tom dijelu ceste na nalazi znak opasnosti od divljači.

8. Prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka Roberta Spudića proizlazi da oštećenja na osobnom automobilu ukazuju da je primarni kontakt uspostavljen između prednjeg desnog dijela branika osobnog automobila tužitelja i desnog boka vuka. Nema podataka o mjestu naleta osobnog automobila na vuka u odnosu na uzdužnu i poprečnu os kolnika. Približno mjesto naleta je bilo na desnoj strani kolnika ulice Novoselo Bilajsko. Tehničkim putom nije moguće odrediti brzinu kretanja osobnog automobila neposredno prije naleta. Tehnički je moguće da je brzina kretanja osobnog automobila iznosila oko 70 km/h. Zaustavni put osobnog automobila pri brzini od oko 70 km/h, iznosi oko 42,7 m. Vozač osobnog automobila je mogao uočiti vuka kada se nalazio oko 5,7 m lijevo, bočno od vozila. N je put od oko 5,7 m (udaljenost od lijeve strane kolnika do druge polovice desne strane kolnika) mogao prijeći u vremenu od oko 0,4 s. U tom trenutku osobni automobil je od mjesta naleta bio udaljen oko 7,8 m. Kako je zaustavni put osobnog automobila intenzivnim kočenjem iznosio oko 42,7 m, vozač osobnog automobila nije mogao izbjeći nalet na vuka intenzivnim kočenjem. Nalet na vuka je mogao biti izbjegnut za sve brzine kretanja osobnog automobila jednake ili manje od 24,5 km/h. Trošak popravka osobnog automobila tužitelja ne prelazi 75 % vrijednosti vozila, tako je popravak osobnog automobila ekonomski opravdan, te je na osobnom automobilu tužitelja nastupila djelomična šteta u iznosu od 3.102,57 € s PDV-om, a bez PDV-a u iznosu od 2.482,07 €.

9. Sud je dao vjeru vještaku da su svoje vještačenje iznio savjesno u skladu s pravilima znanosti i vještine prema čl. 258. i 259. ZPP-a.

10. Uvidom u nalaz i mišljenje prometnog vještaka i iskaza tužitelja sud zaključuje da se neposredno prije štetnog događaja vozilo tužitelja kretalo kolnikom državne ceste D-50 desnom stranom kolnika ulice Novo selo Bilajsko u smjeru jugoistoka, da se prometna nezgoda dogodila oko 7,24 sati na suhom kolniku po danu i vedrom vremenu i na mjestu prometne nezgode vrijedilo je ograničenje brzine kretanja od 70 km/h. Prema oštećenju na osobnom automobilu utvrđen primarni kontakt između prednjeg desnog dijela branika osobnog vozila tužitelja i desnog boka vuka te je mjesto naleta bilo na desnoj strani kolnika ulice Novo selo Bilajsko. Tehničkim putem nije se mogla odrediti brzina kretanja osobnog automobila neposredno prije naleta ali tehničkim putem je moguće utvrditi brzinu kretanja osobnog automobila oko 70 km/h. Vozač osobnog automobila je mogao uočiti vuka kada se nalazio oko 5,7 m lijevo bočno od vozila te je vuk put oko 5,7 m mogao prijeći u vremenu od oko 0,4 sekunde. Osobni automobil je bio udaljen od mjesta naleta oko 7,8 m te nije mogao izbjeći nalet na vuka intenzivnim kočenjem. Sud zaključuje da ne postoji odgovornost tužitelja na nalet na vuka jer je vozio propisnom brzinom i nije se mogao zaustaviti. Tužitelj kritične zgode nije mogao očekivati nailazak na vuka na kolniku i nalet na vuka bi je tehnički neizbježan.

11. Nalazom i mišljenjem prometnog vještaka utvrđena je materijalna šteta na vozilu u iznosu od 3.102,57 eur, a bez PDV-a u iznosu od 2.482,07 eur.

12. Kako se radi o imovinskoj šteti tužitelj ima pravo na potpunu naknadu sukladno čl. 1090. ZOO-a, odnosno pravo na iznos koji je potreban da bi se njegova materijalna situacija dovela u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje. Odgovornost RH za štetu proizlazi na temelju ZOO-a jer je divlja životinja, a prema opisanim okolnostima opasna stvar, a ne postoji odgovornost tužitelja za štetni događaj, sud je odlučio da je I tuženik Republika Hrvatska dužna tužitelju isplatiti iznos materijalne štete 3.102.57 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate, a prema odredbi članka 1090 ZOO-a.

13. U odnosu na II tuženika je djelatnost omogućavanja sigurnog i nesmetanog prometa opasnih stvari javnom cestom te ne predstavlja opasnu djelatnost jer sama djelatnost upravljanja cestom neovisno o tome što se cestom kreću vozila koja s obzirom na svoja svojstva predstavljaju opasnu stvar nije opasna djelatnost. Osobe koje upravljaju cestom ne odgovaraju po objektivnoj odgovornosti čl. 1045. st. 3. ZOO-a već po pretpostavljenoj krivnji, a prema odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO-a. Pravna osoba koja upravlja cestom trećim osobama za štetu nastalu na javnoj cesti zbog naleta na vuka odgovara po osnovi krivnje. Nalet na vuka se je dogodio u naseljenom mjestu i u zadnje tri godine prije štetnog događaja, a prema izvješću policijske postaje Gospić nije zabilježen nalet na vuka ili bilo koju drugu životinju, stoga u ovom slučaju nije bilo nikakve osnove da bi na mjestu štetnog događaja trebalo postaviti prometni znak koji bi upozoravao na mogućnost naleta na divlju životinju iz čega sud zaključuje da na strani II tuženika nema krivnje za nastanak štetnog događaja, stoga je valjalo odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom u odnosu na II tuženika.

14. Sud je dosudio parnični trošak tužitelju u odnosu na I tuženika temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a u iznosu od 2.775,03 eur koji se odnosi na tužba – 100 bodova, sastav odštetnog zahtjeva od 28.09.2022. – 100 bodova, podnesak 17.11.2023. - 100 bodova, podnesak 5.09.2025. - 100 bodova, podnesak 2.06.2026. - 100 bodova, ročište 5.06.2024. - 100 bodova, ročište 2.04.2025 – 50 bodova, ročište 6.06.2025. - 100 bodova, ročište 11.03.2026. -25 bodova, ročište 7.04.2026. - 100 bodova, ročište 11.06.2026. - 100 bodova, što ukupno iznosi za rad odvjetnika prema OT 1.750,00 eur, PDV 437,50 eur, troškovi prometnog vještačenja 400,00 eur, trošak pristojbe plaćanja tužbe 36,50 eur, trošak pristojbe na presudu 151,03 eur.

U Zagrebu, 18. rujna 2026.

Sudac:

Saša Bušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- tužitelju po pun

- I tuženiku po OGDO-u

- II tuženiku