REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-2978/2018-62

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, u pravnoj stvari tužiteljice FŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17. kolovoza 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice odvjetnika Domagoja Kovača, i punomoćnice tuženika savjetnice pri OGDO u Zagrebu JŠ, dana 18. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.

Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 178,01 eura bruto, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, i to za razdoblje do 31. srpnja 2015. po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.) određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim na pojedine iznose s dospijećem kako slijedi:

- na iznos od 11,85 eura od 16. ožujka 2013. do isplate,

- na iznos od 21,88 eura od 16. travnja 2013. do isplate,

- na iznos od 60,22 eura od 16. lipnja 2013. do isplate,

- na iznos od 20,07 eura od 16. veljače 2014. do isplate,

- na iznos od 11,60 eura od 16. ožujka 2015. do isplate,

- na iznos od 21,08 eura od 16. travnja 2015. do isplate,

- na iznos od 21,18 eura od 16. listopada 2015. do isplate,

- na iznos od 10,13 eura od 16. siječnja 2016. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.412,32 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od 18. rujna 2026. do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe.

Temeljem čl. 44. st. 1. toč. 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, 93/08 i dr.) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim člankom KU-a st. 10. utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Tužiteljica navodi da obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu, koji je definiran čl. 44. st. 8. KU-a, a da tuženik nije evidentirao, pa stoga niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je radni dan od ponedjeljka do petka bio blagdan, pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći. Naime, kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondom radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Tužitelj ica koja je odradila na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ica ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tuženik u svojem obračunu plaća nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati, te stoga prekovremene sate krivo obračunava i isplaćuje.

Tako tužiteljici nije isplaćena naknada za prekovremeni rad sukladno navedenim propisima za razdoblje od 2. listopada 2012. pa do dana podnošenje zahtjeva za mirno rješenje spora, odnosno do 2. listopada 2017. godine. Komisija za tumačenje KU-a u nekoliko svojih Zapisnika protumačila je čl. 44. st. 10. i 12. KU-a na način da je utvrdila da tužiteljica ima pravo na naknadu za prekovremeni rad u trenutku kada prijeđe mjesečni fond radnih sati. Navodi i da se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je isti odbijen u cijelosti.

Slijedom navedenog, tužiteljica konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 2. travnja 2026. za utuženo razdoblje potražuje iznos od 178,01 eura bruto, zajedno sa pripadajućim kamatama, uz naknadu parničnih troškova.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu prije svega isticao prigovor dvostruke litispendencije, a opreza radi i presuđene stvari, jer je tužiteljica već podnijela tužbu kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, koji se vodi pod poslovnim brojem Pr 10/2017. Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora od 02.10.2017. (str. 5-6 spisa), sudsku praksu (str. 13, 349-363 spisa), rješenje o rasporedu na radno mjesto, platne liste, evidencije radnog vremena (str. 23-310 spisa), izvršio je uvid u nalaz i mišljenje vještaka Dragane Bubalo od 09.03.2021. (str. 325- 337 spisa), pisano očitovanje vještaka od 06.09.2022. (str. 369-370 spisa), kao i u nalaz i mišljenje vještaka ing. Zrinka Ručevića - Ručević vještačenja d.o.o. (str. 420- 426 spisa), te je izvršen uvid u priklopljeni spis Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovnog broja Pr-2/2023, kao i u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP).

5. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

6. Prije svega, u odnosu na navode tužen ika vezane za dvostruku litispendenciju i presduđene stvari treba reći kako je tužba (u odnosu na tužiteljicu, budući je u tom predmetu bilo više tužitelja) u predmetu Pr-10/2017 povučena uslijed čega su navedeni prigovori neosnovani, a što je utvrđeno uvidom u navedeni spis predmeta.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće s naslova prekovremenog rada koji se ostvarila u mjesecima u kojima blagdan, odnosno neradni dan pada od ponedjeljka do petka, a koji rad prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.

8. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, 93/08, 89/12, 104/13, 24/17 i 112/17) zajedno sa pripadajućim Dodacima i izmjenama (NN, 89/12, 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 12/18) u čl. 44 . st. 1. odnosno čl. 38. st. 1., propisuje da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%.

Prema odredbi čl. 44. st. 10., odnosno čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema odredbi čl. 44. st. 12., odnosno čl. 38. st. 12. Kolektivnog ugovora redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Naime, prema odredbi čl. 1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH (NN, 33/96, 96/01,13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,130/11) utvrđeno je koji su neradni dani u RH, a ta odredba primjenjuje se na jednak način na sve radnike u RH. Stoga, ako je zakonom nešto određeno kao neradni dan, istodobno se ne može tretirati kao radni dan u smislu prikaza redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radi se o kogentnoj odredbi Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, koja se ne može derogirati drugačijom odredbom Kolektivnog ugovora, odnosno drugačijim tumačenjem Kolektivnog ugovora. Stoga, neovisno o činjenici je li tužiteljica dužna raditi u blagdan ili neradni dan prema rasporedu rada, to i dalje ostaje blagdan, odnosno neradni dan za sve radnike u RH, pa tako i za tužiteljicu, te se isti ne može uvrstiti u redovni mjesečni fond radnih sati, jer se prilikom izračuna redovnog mjesečnog fonda radnih sati ubrajaju samo radni dani u mjesecu, što blagdani, odnosno neradni dani nisu. Obzirom na navedeno i za tužitelj icu je redovni mjesečni fond radnih sati valjalo obračunati na način da se radni dani u mjesecu (bez blagdana i neradnih dana) pomnože sa 8, a sve preko tog fonda predstavlja prekovremeni rad.

9. Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a, na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. navela je da je člankom 44. stavak 12. KU -a, utvrđeno da su redovni mjesečni fond radnih sati - sati koje službenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati, da mjesečni fond radnih sati za sve službenike i namještenike je jedinstven i dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8. Komisija je u svojem tumačenju navedene odredbe KU-a odgovorila da dani blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka i petak ne ulaze u redovni mjesečni fond radnih sati. Na jednak način se navedena komisija očitovala i na sjednici održanoj 29. travnja 2013. kada joj je bilo postavljeno pitanje da li službeniku čiji je rad organiziran u naizmjeničnom smjenskom radu ima pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad po osnovi rada na državne blagdane koji padaju u dane od ponedjeljka do petka u smislu da službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na uvećanje plaće za 150 % (dodatak za rad u dane blagdana), ali da pored toga može ostvariti i uvećanje osnovne plaće i za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 10.. - 12. KU/12, jer se na temelju odredbe članka 123. KU/13. ta tumačenja primjenjuju i na nove kolektivne ugovore, pa tako i članka 38. stavka 10. – 12. KU/17., odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

10. Sud je proveo financijsko vještačenje po vještaku Dragani Bubalo. Međutim, kako ista nije naknadnim očitovanjem otklonila prigovore tuženika u pogledu metodologije i kontradiktornosti iz izračuna iz nalaza od 09. Ožujka 2021. to je sud rješenjem od 18. veljače 2026. odredio provođenje novog financijskog vještačenja po vjšetaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. Pri tome je važno naglasiti kako je upravo nalaz vještaka Ručevića sud prihvatio kao stručan, objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke, a pri tome niti stranke nisu imale prigovora na isti. Konačno, tužitelj je svoj konačni tužbeni zahtjev uskladio upravo s navedenim nalazom vještaka.

11. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da u razdoblju od listopada 2012. do zaključno listopada 2017. neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, a u skladu s odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike koji reguliraju isplatu prekovremenog rada, iznosi ukupno 178,01 eura, te su pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘k1’, a dospijeća istih dani su u stupcu ‘l’ Tabele 1 iz nalaza.

12. Budući je tužiteljica konačni tužbeni zahtjev postavila u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka to je isti valjalo prihvatiti te donijeti presudu kao u izreci.

13. Odluka o isplati zatezne kamate donesena je sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, a stopa zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja je propisana za ostale odnose. Dospijeće tražbine utvrđeno je sukladno odredbi čl. 92. st. 3. Zakona o radu („Narodne novine“ br., 93/14, 127/17).

14. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a. Prilikom dosuđivanja naknade troška tužiteljici, sud je vodio računa o vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje, troškovniku tužiteljice te o tome da primjenjuje Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je vrijedila u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku sukladno Odvjetničkoj tarifi i zatraženom trošku i to: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 25 bodova (Tbr. 32/1 OTH), za sastav tužbe 25 bodova (Tbr. 7/1 OTH), za sastav podnesaka od 08.06.2020., 11.12.2024., 04.09.2025., i 02.04.2026., za svaki podnesak po 25 bodova (Tbr. 8/1 OTH), za sastav podnesaka od 18.09.2018. 6,25 bodova (Tbr. 8/3 OTH), za sastav podnesaka od 31.03.2021. i 08.02.2024. 12,5 bodova po podnesku (Tbr. 8/3 OTH), za pristup na ročišta održana 10.04.2018., 12.02.2024., 28.03.2024., 28.11.2024., 25.06.2025., 26.08.2025. i 17.08.2026., za svako ročište po 25 bodova (Tbr. 9/1 OTH), kao i za pristup na ročište za objavu presude 18.09.2026. 12,5 bodova, odnosno 318,75 bodova što uz PDV od 25% iznosi 796,87 eura. Tužiteljici je priznat i trošak plaćenog predujma za provođenje financijskog vještačenja u ukupnom iznosu od 615,45 eura, dakle tužiteljici je ukupno priznat trošak u iznosu od 1.412,32 eura. Sud je tužiteljici sukladno Tbr. 8/1 OTH priznao trošak četiri obrazložena podneska.

Sud tužiteljici nije priznao trošak sastava podnesaka od 12.06.2020. i 25.02.2026. budući isti nisu bili neophodni za vođenje ovog postupka.

13. Na dosuđeni parnični trošak tužiteljici je dosuđena zakonska zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP - a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

14. Iz svih navedenih i obrazloženih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 18. rujna 2026.

Suda c

Siniša Marinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku 15 dana, od dana dostave prijepisa odluke.

Presuda kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4. -6., 8.-11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. tuženiku po OGDO