REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-2475/2025-7

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužiteljice ZŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po opunomoćeniku Morenu Pajkoviću, odvjetniku u Rijeci, Ante Starčevića 5, protiv tuženika Državnog inspektorata (OIB: 33706439962), Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, radi bespravne gradnje, 18. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/24- 02/914, URBROJ: 443-02-02-09-25-12/NS od 27. listopada 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužiteljici, kao vlasniku i investitoru, da u roku od 15 dana (od zaprimanja tog rješenja) ukloni: (1) stambenu građevinu gotove konstrukcije visine jedne prizemne etaže tlocrtnih veličina 7,80 x 2,90 m sa temeljnom armirano-betonskom pločom ukupnih tlocrtnih veličina 8,15 x 5,75 m na kojoj je trajno postavljena; (2) na kamenoj podlozi izgrađenu manju drvenu građevinu visine jedne prizemne etaže tlocrtnih veličina 3,95 x 2,45 m; (3) armiranobetonsku cisternu za vodu dijelom nepravilnog tlocrta 7,90 x (2,88 do 3,10), sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne građevinske dozvole, izvan granica građevinskog područja.

2. Tužiteljica osporava zakonitost rješenja tuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog, pogrešne primjene materijalnog prava i povreda pravila postupka te u tužbi i tijekom spora (održana rasprava, podnesak od 3. rujna 2026.), izlaže kako slijedi, Vezano za povrede pravila postupka ukazuje da je rješenje doneseno temeljem zapisnika o nadzoru od 25. rujna 2024. te ponovnog nadzora od 21. listopada 2025. godine, pri čemu o potonjem nadzoru uopće nije bio obaviještena, niti joj je pružena mogućnost izjašnjavanja, a iz obrazloženja proizlazi da pisani zapisnik nije niti sastavljen. Smatra da su time povrijeđena temeljna načela Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09, 110/21; dalje: ZUP), i to načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa (čl. 6.), utvrđivanja materijalne istine (čl. 8.), načelo izjašnjavanja stranke (čl. 30.) te odredba čl. 76. o zapisniku kao javnoj ispravi, što je osobito sporno jer je upravo tim nadzorom naloženo uklanjanje manje drvene građevine tlocrtnih dimenzija 3,95 x 2,45 m.

Glede merituma, tužiteljica navodi da je naređeno uklanjanje zatečenog stanja utemeljeno na pogrešnoj kvalifikaciji objekta kao građevine izgrađene bez građevinske dozvole u smislu Zakona o gradnji ((NN br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24; dalje: ZG). Pojašnjava da zatečeni objekt tlocrtne površine 7,80 x 2,90 m (manji od 24 m²) na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ne predstavlja građevinu povezanu s tlom, već privremeno postavljenu mobilnu kućicu na kotačima. Navedeno znači da se ne radi o građevini niti o izvođenju građevinskih radova, što podupire i recentno stajalište Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (od 1. prosinca 2023.) prema kojem mobilne kućice predstavljaju montažno-mobilne jedinice, a ne fiksne građevine, Također, dokaz da mobilna kućica nije građevina je i njezino evidentiranje u popis normi koji vodi Hrvatski zavod za norme te ističe da je mobilna kućica prema Oglasniku za normativne dokumente normirana pod oznakom HRN EN 1647:2022 kao vozilo za odmor, da predstavlja industrijski proizvod. U prilog navodima da se mobilen kućice ne smatraju građevina poziva se na praksu Upravnog suda u Splitu (presuda poslovni broj Uslgr 124/2020-17 od 30. lipnja 2021.). Nastavno na prethodno, tužiteljica ističe prigovor stvarne nenadležnosti tuženika budući da takav objekt ne potpada pod nadležnost građevinske inspekcije, već bi eventualno mogao biti predmet komunalnog reda i nadležnosti jedinice lokalne samouprave (komunalnog redarstva), što potkrepljuje presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (Usž-3583/2018-4 i Usž- 428/2017-2). Tužiteljica ukazuje na neujednačenost postupanja i narušavanje načela ravnopravnosti, ističući da se u sličnim situacijama postupa putem komunalnog redarstva, čime bi imala mogućnost primjene Uputstva o provedbi mjera iz članka 103.a Odluke o komunalnom redu Grada Krka i odgode izvršenja. Zaključno, navodi da postavljanje mobilne kućice nije zabranjeno prostornim planom niti se nekretnina nalazi u zaštićenom obalnom području.

U pogledu naloženog uklanjanja armirano-betonske cisterne za vodu tlocrta 7,90 x (2,88 do 3,10 m), ističe da se radi o cisterni namijenjenoj biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru zapremine do 27 m3, koja se sukladno čl. 2. st. 16. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23; Pravilnik) gradi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, pri čemu inspektorat uopće nije utvrdio zapreminu, već samo vanjske mjere. Glede drvene građevine tužiteljica navodi da je riječ o objektu za držanje stoke i životinja, odnosno konstrukciji za pčelinje košnice, dopuštenoj prema čl. 2. st. 18. podst. d) Pravilnika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja. Ističe da tužiteljica u tužbi, u širem formatu, ponavlja navode koje je već iznijela u podnesku od 14. listopada 2024. a koji su detaljno razmatrani i uzeti u obzir tijekom donošenja pobijanog rješenja ovog tijela te je pritom ocijenjeno da isti nemaju nikakvog zakonskog osnova što je detaljno obrazloženo u obrazloženju rješenja o uklanjanju. Odgovarajući na navode tužiteljice da zatečeni objekt površine 7,80 x 2,90 m (manji od 24 m²) ne predstavlja građevinu u smislu odredbi ZG-a već da je riječ o mobilnoj kućici, tuženik ističe iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru 25. rujna 2024. i 21. listopada 2025. i fotodokumentacije u prilogu istih razvidno da je predmetni objekt stambena građevina gotove konstrukcije izgrađena trajno postavljena na bespravnoj temeljnoj armirano-betonskoj ploči te je podložena, učvršćena i betonskim bloketima i drvenim gredicama, priključena je na bespravne instalacije vodoopskrbe, instalacije odvoda fekalne i druge kanalizacije i instalacije elektroopskrbe koje su ugrađene u teren i temeljnu armirano-betonsku ploču. Dakle radi se o kompleksnoj stambenoj građevini gotove konstrukcije sa pripadajućom temeljnom armirano-betonskom pločom na koju je trajno postavljena i priključena na komunalne instalacije a da je nedvojbeno riječ o sklopu nastalom građenjem iz odredbe čl. 3. st. 1. tč 11. ZG-a potvrđuje i ustaljena upravnosudska praksa (presude Visokog upravnog sud Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-4491/22-2 od 17. svibnja 2023., Usž-594/23 od 31. siječnja 2024. i dr.) Što se tiče prigovora stvarne nenadležnosti, tuženik navodi da je isti pravno neutemeljen te da iz svega prethodno navedenog jasno slijedi da je Služba građevinske inspekcije Državnog inspektorata nadležno tijelo u ovom slučaju bespravne gradnje.

4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 36/24, 39/26; dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora.

6. Sud je odbio dokazne prijedlog tužiteljice, ocijenivši iste suvišnim za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 106. ZG-a građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. ZG-a, od kojih se odredba čl. 128. ZG-a odnosi na jednostavne i druge građevine i radove.

9. Prema odredbi čl. 3. st. 1. ZG-a građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (tč. 10). Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (tč. 11.).

10. Sukladno čl. 113. st. 1. tč. 1. Zakona o Državnom inspektoratu (NN br. 115/18, 117/21, 67/23; dalje: ZDI), u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

11. Sukladno čl. 106. st. 1. ZDI-a, inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

12. Odredbom čl. 2. st. 1. tč. 16. Pravilnika, propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je cisterna za vodu zapremine do 27 m3, agrometeorološka stanica, vjetrenjača za protumraznu zaštitu poljoprivrednih nasada s pogonskim motorom i spremnikom goriva uz izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da vjetrenjača ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja.

13. Prema odredbi čl. 2. st. 1. tč. 18. Pravilnika, bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi građevina i oprema namijenjena držanju stoke i drugih životinja, kao što je: (1) ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja; (2) nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane; (3) pojilo za stoku i druge životinje; (4) konstrukcija za držanje košnica pčela.

14. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proveo inspekcijski pregled dana 25. rujna 2024. i 21. listopada 2025., o provedenim radnjama sastavljeni su zapisnici, KLASA: UP/I-362- 02/24-02/914, URBROJ: 443-02-02-12-24-0/NS od 25 rujna 2024. (dalje: Zapisnik od 24. rujna 2024) i KLASA: UP/I-362-02/24-02/914, URBROJ: 443-02-02-09-25-09/NS od 21. listopada 2025. (dalje: Zapisnik od 21. listopada 2025.). Tijekom inspekcijskih pregleda izvršeno je fotografiranje i mjerenje građenja te je izvršen uvid u Prostorni plan uređenja Grada Krka pri čemu je utvrđeno kako se navedena zemljišna čestica, na kojoj su izgrađene predmetne građevine, nalazi izvan građevinskog područja, unutar površine ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Također, izvršenim uvidom u sustav e-dozvola utvrđeno je da nije izdana građevinska dozvola.

Zapisnik od 24. rujna 2024. dostavljen je tužiteljici zajedno s dopisom od 3. listopada 2024. kojim ju se poziva da se očituje o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za rješavanje konkretne upravne stvari.

Na poziv javnopravnog tijela tužiteljica je odgovorila podneskom od 14. listopada 2024.

15. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu te podvodeći iste pod kontekst gore citiranih pravnih normi, Sud nalazi da je osporavana odluka tuženika utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, a što tužiteljica prigovorima iznijetim u tijeku ovog spora nije dovela u sumnju. Sud u cijelosti prihvaća argumentaciju tuženika iznijetu u obrazloženju pobijanog akta budući iz stanja spisa proizlazi da objekti koji su opisani u osporenom rješenju i Zapisnicima od 24. rujna 2024. i 21. listopada 2025. te prikazani na fotografijama u privitku istih predstavljaju građevine u smislu ranije citirane odredbe čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG-a, čijem se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole.

16. Neosnovanim Sud nalazi navod tužiteljice se u konkretnom slučaju radi o postavljanju objekta mobilna kućica, koji da ne predstavlja građevinu u smislu odredbe čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG, a obzirom da je nadzorom utvrđeno, a što potvrđuju i fotografije s očevida da je riječ o stambenoj građevini gotove konstrukcije sa pripadajućom temeljnom armirano-betonskom pločom na koju je trajno postavljena i priključena na komunalne instalacije. Dakle, nedvojbeno je riječ o sklopu nastalom građenjem iz citirane odredbe ZG-a pri čemu valja istaknuti da, sukladno sudskoj praksi, ne mora biti riječ o trajnoj povezanosti temeljenjem. Također, valja ukazati i na pravno shvaćanje prema kojem dograđena pokretna kućica koja je dogradnjom relativno vezana s tlom i relativno trajno postavljena na određenoj lokaciji predstavlja građevinu u smislu čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG-a (Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudama poslovni broj Usž- 4491/22-2 od 17. svibnja 2023., Usž-594/23 od 31. siječnja 2024. i dr.). Nadalje, a suprotno navodima iz tužbe, polazeći od stanja prikazanog na fotografijama, cisterna za vodu i drvena građevina tlocrtne površine 3,95 x 2,45 m ne mogu se podvesti pod građevinu namijenjenu biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru odnosno građevinu namijenjenu držanju stoke i drugih životinja iz ranije citiranih odredbi čl. 2. st. 1. tč. 16. i 18. Pravilnika.

17. Neosnovano tužiteljica prigovara nadležnosti tuženika obzirom da iz svega ranije izloženog jasno proizlaze da se u konkretnom slučaju ne radi o građenju koje bi bilo u nadležnosti komunalnog redara.

18. Po ocjeni ovog Suda, navodi tužiteljice da nije bila obaviještena o provođenju inspekcijskog pregleda 21. listopada 2025. godine te da joj nije dostavljen zapisnik koji je tom prigodom sastavljen, nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari. Za zakonitost rješenja nije odlučno što je inspekcijski pregled proveden u odsutnosti tužiteljice budući da u provođenju inspekcijskog nadzora, odnosno u postupku utvrđivanja činjenica na terenu, nadležni inspektor nije dužan pozivati stranke da prisustvuju nadzoru jer se ne radi o utvrđivanju činjenica očevidom u smislu odredbe čl. 68. st. 3. ZUP-a. Takvo pravno shvaćanje je zauzeo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-107/22-2 od 8. rujna 2022.

Tužiteljici je pružena mogućnost očitovanja slanjem dopisa od 3. listopada 2024. uz koji je priložen Zapisnik od 24. rujna 2024. te je bila upoznata da će se donijeti rješenje kojim će joj biti naređeno uklanjanje na sjevernom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađene stambene građevine visine jedne prizemne etaže tlocrtnih veličina 7,80 x 2,90 m sa jugozapadne strane izgrađenom nadstrešnicom tlocrtnih veličina 4,00 x 2,77 m i terasom ispod nadstrešnice tlocrtnih veličina 5,90 x 2,55 m, te armiranobetonske cisterne za vodu nepravilnog tlocrta 7,90 x (2,88 do 3,10) m. Iz sadržaja spisa slijedi da je od zaprimanja poziva na očitovanje do drugog inspekcijskog pregleda (21. listopada 2025.) uklonila nadstrešnicu i terasu te izgradila novu građevinu (manja drvena građevina tlocrtnih veličina 3,95 x 2,45 m visine jedne prizemne etaže), a što je i konstatirao u Zapisniku od 21. listopada 2025. Sadržaj tog zapisnika u cijelosti je reproduciran u obrazloženju pobijanog rješenja te je istim tužiteljica bila upoznata prije podnošenja tužbe.

19. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, Sud utvrđuje da je pobijano rješenje tuženika zakonito te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u tč. I. izreke.

20. Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a.

U Rijeci 18. rujna 2026.

Sudac

Vedran Juričić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 5. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužiteljice Morenu Pajkoviću, odvjetniku u Rijeci, Ante Starčevića 5

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2