REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: P-143/2025-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovog suda Ilki Leko, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja IM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koga zastupa Zajednički odvjetnički ured Darko Šuper, Iva Kovač Radić, Ivan Jukić, Dino Vukušić i Ena Petrović iz Osijeka protiv tuženika Grad Pleternica, OIB: 40247645244, Trg hrvatskih branitelja 1, Pleternica, koga zastupa punomoćnik Mijo Kladarić, odvjetnik iz Slavonskog Broda, radi isplate, nakon glavne rasprave održane 10. rujna 2026. u nazočnosti tužitelja IM, punomoćnika tužitelja Dine Vukušić, odvjetnika iz [adresa] i zamjenice punomoćnika tuženika Maje Nepehal, odvjetnice iz Požege i presude objavljene 18. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

Tuženik Grad Pleternica, OIB 40247645244, dužan je tužitelju VM, OIB [osobni identifikacijski broj] isplatiti na ime naknade vrijednosti oduzetog poljoprivrednog zemljišta iznos od 4.325,98 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. lipnja 2025. do isplate kao i naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.866,12 eur sve u roku od 15 dana.

S preostalim zahtjevom za naknadu parničnog postupka tužitelj se kao s neosnovanim odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelj VM podnio je tužbu protiv tuženika Grada Pleternice radi isplate. U tužbi navodi da je tužitelj ranije bio vlasnik cjelovitih nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica U gornjem polju, ranije površine 1 jutro i 444 čhv, odnosno 7 353 m2, kč. br. [katastarska čestica] oranica U ritu površine 6 668 m2 i kč. br [katastarska čestica] oranica U ritu površine 6496 m2. Također tužitelj je i predmnjevani vlasnik nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica u Ritu, ranije površine 5625 m2,te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica u ritu ranije površine 1039 m2 koje je stekao kupoprodajom od tadašnjih vlasnika, kupoprodajnim ugovorom od 15.12.2001.god.,iako se formalno nije upisao u zemljišnu knjigu. Grad Pleternica sukladno odredbama Zakona o cestama, a radi formiranja javnog puta, odnosno nerazvrstane ceste na području k. o. [katastarska općina] kao javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu Grada Pleternice oduzela je dio zemljišta u ranijem vlasništvu tužitelja, opisano u točki I i II tužbe te se upisao temeljem rješenja Općinskog suda u Požegi, pod brojem. Z-2773/22 kao vlasnik ceste nastale između ostalog i od dijelova nekretnine u ranijem vlasništvu tužitelja. U odnosu na predmetno rješenje kojim se Grad Pleternica upisao kao vlasnik dijela zemljišta tužitelja isti je izjavio prigovor, a potom i žalbu protiv istog zemljišnoknjižnog upisa, koji su pravni lijekovi pravomoćno odbijeni. Prethodno povodom spora oko korištenja navedenog dijela zemljišta tužitelja kao puta za potrebe trgovačkog društva Kutjevo d.d., između korisnika puta Kutjeva d.d. i VM najprije je bila sklopljena nagodba dana 21. lipnja 2013.g., a potom i daljnja tj. nova nagodba 11. srpnja 2017.g., a koja se odnosila na način uređenja odnosa spornog zemljišta u vlasništvu VM na gore spomenutim česticama. Navedena nagodba sklopljena je na prijedlog Kutjeva d.d. i Općinskog državnog odvjetništva u Požegi od 29. travnja 2016.g. i odnosila se upravo na nekretnine koje su poseban predmet spora odnosno djelomično izvlaštenje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naknadno, nagodba( ugovor) kojim je tužitelj predmetne nekretnine izdao u zakup Kutjevu d.d., raskinuta je izjavom tužitelja od 26. kolovoza 2021.g.,nakon čega je tužitelj preuzeo posjed predmetnih nekretnina, i držao ih u posjedu sve dok nije provedeno izvlaštenje sukladno odredbama Zakona o cestama preuzimanjem posjeda i upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Pleternice 21. rujna 2022. Predmetnim izvlaštenjem temeljem odluke o nerazvrstanoj cesti, kopije katastarskog plana i prijavnog lista Ureda za katastar došlo je do cijepanja nekretnina tužitelja sve radi formiranja nerazvrstane ceste NC17. Na navedeni način kako je to vidljivo iz točke XVI. zk rješenja, čestica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , u ranijoj površini 1 jutro i 444 čhv, odnosno 7 353 m2 cijepana na kč. br. [katastarska čestica] Oranica u gornjem polju, površine 5 774 m2 i kč. br. [katastarska čestica] Oranica u gornjem polju, površine 367 m2 ili ukupno 6 121 m2,koje su ostale u vlasništvo tužitelja. Istovremeno je formiranjem ceste oduzeto tužitelju od ranije jedinstvene kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina od 1232 m2. U odnosu na nekad jedinstvenu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica u ritu, površine 6 668 m2, formirane su dvije čestice, kč. br. [katastarska čestica] oranica u ritu, površine 4 141 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica u ritu, površine 1 385 m2 ili ukupno 5 526 m2 koje su ostale u vlasništvu tužitelja, a u odnosu na raniju oduzeta mu je površina od 1 142 m2. Nadalje, u odnosu na jedinstvenu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica u ritu, površine 6 496 m2, formirana je čestica kč. br. [katastarska čestica] oranica u ritu, površine 3 757 m2 i kč. br. [katastarska čestica] livada u ritu, površine 2 507 m2, koje su ostale u vlasništvu tužitelja pa je oduzeta površina od tužitelja za 232 m2. Također u odnosu na jedinstvenu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica u ritu površine 5625 m2(ostao upisan BM) formirane su čestice 215/7 sada površine 3135 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 2194 m2 ili ukupno 5329 m2 koja su ostale u vlasništvu i posjedu tužitelja pa mu je oduzeta površina od 296 m2 (pod XV rješenja). Konačno u odnosu na jedinstvenu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ranije jedinstvene površine 1039 m2 (289 čhv, ostala upisana ŠM i dr)),formirane su kč. br. [katastarska čestica] površine 540 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 438 m2,ukupno 978 m2,koje su mu ostale u vlasništvu i posjedu pa mu je oduzeta površina od 61 m2 (pod XII rješenja). Navedenim izvlaštenjem temeljem odredbi Zakona o cestama tužitelju je oduzeta ukupna površina od navedenog poljoprivrednog zemljišta u iznosu od 2 963 m2. Tuženik izvlaštenjem navedene površine u ranijem vlasništvu tužitelja, istom nije platio naknadu, iako je sukladno odredbama Zakona o cestama i Zakona o izvlaštenju dužan platiti naknadu u visini tržišne vrijednosti predmetnog zemljišta u vrijeme donošenja odluke o visini naknade. Tužitelj smatra da bi primjerena naknada za oduzeto poljoprivredno zemljište s obzirom na vrijeme i cijene iznosila 2,00 EUR po m2, odnosno 5.926,00 EUR. Budući da tuženik tužitelju nije isplatio naknadu za oduzeto zemljište, tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka te vještačenja nakon kojega će konačno urediti visinu tužbenog zahtjeva sukladno odredbi članka 186. ZPP-a donese presudu kojom je tuženik Grad Pleternica iz Pleternice, OIB: 40247645244 dužan je tužitelju VM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti na ime naknade vrijednosti oduzetog poljoprivrednog zemljišta iznos od 5.926,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. lipnja 2025.g. do isplate kao i naknaditi tužitelju parnični trošak sve u roku od 15 dana.

2. Tuženik Grad Pleternica u odgovoru na tužbu naveo je da tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije za podnošenje tužbe u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oranica u ritu površine 5625 m2 na kojoj je kao vlasnik uknjižen BM i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na koji je uknjižen kao vlasnik ŠM. Vlasništvo se stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama, a tužitelj u odnosu na ove nekretnine nije uknjižen kao vlasnik. Zbog navedenog razloga tužitelj niti nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe u odnosu na navedene nekretnine, jer promjenom zemljišno knjižnog stanja se nije na bilo koji način promijenio njegov vlasnički status. Tuženik Grad Pleternica nije tužitelju oduzela dio zemljišta na bilo koji način pa niti sukladno odredbama Zakona o cestama. Sukladno odredbama Zakona o cestama proveden je postupak evidentiranja nerazvrstane ceste NCI 7 označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je evidentirana sukladno odredbi članka 131. stavak 4. Zakona o cestama. Navedena odredba Zakona o cestama određuje da nerazvrstane ceste koje su izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama 2011. godine koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja, a kojeg pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. Zakona o cestama i rješenja nadležnog zemljišno knjižnog odjela o provedbi prijavnog lista. Prijavni list za navedenu provedbu u zemljišnim knjigama dostavlja nadležnom zemljišno knjižnom odjelu sukladno odredbi članka 131. stavak 5. Zakona o cestama nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Radi se o postupku uknjižbe u zemljišnim knjigama koji je propisan posebnim zakonom — Zakonom o cestama i kako je vidljivo iz odredbi članaka 107. i 131. Zakona o cestama ne radi se o nikakvom oduzimanju, već o evidentiranju stvarnog stanja zatečenog na dan stupanja na snagu ovoga zakona 2011. godine. Uvidom u DOF 2011 jasno je vidljivo da navedena nerazvrstana cesta evidentirana u neizmijenjenom obliku, te je elaboratom i rješenjem zemljišno knjižnog odjela samo usklađeno stanje u evidencijama sa stvarnim stanjem na terenu. Osim toga nerazvrstana cesta NCI 7 koja predstavlja katastarske čestice [katastarska čestica] je u zemljišnim knjigama uknjižena kao javno dobro u općoj upotrebi u neotuđivom vlasništvu Grada Pleternice. Očito je da se radi o posebnom režimu i obliku vlasništva

— javnom dobru sa svim učincima koje nekretnina koja predstavlja javno dobro ima. Zbog svih navedenih činjenica tuženik nije tužitelju oduzeo bilo što i nije postao vlasnik toga što je tužitelju navodno oduzeo. Nekretnina predstavlja javno dobro u općoj upotrebi. Tužitelj je u prilogu tužbe dostavio nagodbe sklopljene sa Kutjevo d.d. kojima dokazuje da je 2011. godine u naravi postojala nerazvrstana cesta. Obzirom da je u trenutku stupanja na snagu Zakona o cestama navedena nerazvrstana cesta postojala što čini nespornim prilaganjem navedenih dokaza i tužitelj, istome ne pripada pravo na naknadu za evidentirano zemljište kako je to provedeno rješenjem Općinskog suda u Požegi u konkretnom slučaju. Stoga se tuženik protivi tužbenom zahtjevu tužitelja za isplatom naknade u cijelosti te predlaže sudu da tužitelja odbije u cijelosti sa tužbenim zahtjevom jer je pravno neosnovan. Opreza radi tuženik prigovara visini tužbenog zahtjeva jer tužitelj traži naknadu od 2,00 eura po m2. Kada bi cijena zemljišta bila 2,00 eura po m2, tada bi cijena jednog hektara zemljišta bila 20.000,00 eura, što obzirom da se radi o poljoprivrednom zemljištu udaljenom od naselja više stotina metara nije niti približna stvarna tržišna vrijednost, jer je cijena hektara zemljišta višestruko manja. Tuženik se stoga protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te predlaže sudu da tužitelja odbije sa tužbenim zahtjevom u cijelosti i obveže ga na podmirenje troškova postupka sukladno sudskom rješenju, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja teče od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

3. U podnescima od 3. lipnja 2026. i 20. srpnja 2026. tuženik se očitovao na nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka te je naveo da je nalaz i mišljenje vještaka Mjertana suprotno pravilima struke i stvarnim cijenama zemljišta.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u izvadak iz zemljišne knjige i povijesni izvadak zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], porezno rješenje od 13. veljače 2022., nagodbu od 11. srpnja 2017. i 21. lipnja 2013., raskid nagodbe od 25. kolovoza 2021., rješenje Općinskog suda u Požegi, Zemljišnoknjižnog odijela broj Z-2773/2022 od 21. rujna 2022., prigovor na rješenje, očitovanje na ponudu za nagodbu grada Pleternice od 28. ožujka 2023., izvatke iz zemljišnih knjiga zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenje Općinskog suda u Požegi Zemljišnoknjižnog odjela Z-4941/2022 od 26. lipnja 2023., rješenje Županijskog suda u Splitu broj Gž Zk-232/2023-3 od 8. ožujka 2024., izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ugovor o kupoprodaji nekretnina od 15. prosinca 2001.,

Izvršen je uvid u snimke ortofoto karte Područnog ureda za katastar Požega DOF2011 i DKP za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pročitan je zapisnik s očevida od 1. travnja 2026. nalaz i mišljenje vještaka poljoprivredne struke Darka Mjertan i njegovu usmenu dopune te je izvršen uvid u spis Općinskog suda u Požegi, Zemljišnoknjižni odjel broj Z-2773/2022.

5. Tužitelj je na glavnoj raspravi održanoj 10. rujna 2026. kako je naveo specificirao tužbeni zahtjev te je zatražio isplatu iznosa od 4.325,98 eur, a u ostalom dijelu tužbeni zahtjev ostao je neizmijenjen.

6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, uvidom u povijesni izvadak iz zemljišne knjige, izvatke iz zemljišnih knjiga te iskaza tužitelja sud je nesporno utvrdio da je tužitelj bio vlasnik nekretnina iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica u gornjem polju površine 1j i 444 čhv, kč. br. [katastarska čestica] oranica u ritu površine 4141 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica u ritu površine 3757 m2. Isto tako, temeljem iskaza tužitelja kao i uvidom u kupoprodajni ugovor od 15. prosinca 2001. sud je utvrdio da je tužitelj 2001. kupio k. č. br. [katastarska čestica] oranica u ritu površine 5625 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica ritu površine 1039 m2 i od kupnje tih nekretnina nesmetano ih posjedovao.

7. Nije sporno da je Grad Pleternica, a radi formiranja nerazvrstane ceste na području mjesta [adresa] na djelu zemljišta na naprijed navedenim katastarskim česticama tužitelja sukladno Zakonu o cestama stekao pravo vlasništva na novoformiranim kč. br. [katastarska čestica] površine 11486 m2 kč. br. [katastarska čestica] površine 6185 m2 i 1817/3 površine 14580 m2 nerazvrstana cesta koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Pleternice. Izrađen je geodetski elaborat izvedenog stanja te je predmetni elaborat uz prijavni list proveden u zemljišnim knjigama rješenjem Općinskog suda u Požegi, Zemljišnoknjižnog odjela u postupku pod brojem Z-2773/2022.

8. Uvidom u spis ovoga suda broj Z-2773/2022 utvrđeno je da je temeljem geodetskog elaborata i prijavnog lista rješenjem zemljišnoknjižnog odjela ovoga suda broj Z-2773/2022 od 21. rujna 2022. uslijed formiranja nerazvrstane ceste u zemljišnoknjižnim ulošcima za k. o. [katastarska općina], a između ostalih katastarskih čestica dopušten upis kao javno dobro i na predmetnim kč. br. [katastarska čestica] na način da je ista kao kč. br. [katastarska čestica] površine 1j i 444 čhv cijepana, promijenjena je površina i upisana metarska mjera i to kao kč. br. [katastarska čestica] u površini od 5774 m2 i kč. br. [katastarska čestica] u površini od 367 m2, predmetna kč. br. [katastarska čestica] u površini od 6668 m2 cijepana je i promijenjena je površina te je upisana metarska mjera kao kč. br. [katastarska čestica] površine 44141 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 1385 m2, predmetna kč. br. [katastarska čestica] površine 1564 čhv cijepana je i promijenjena je površina i upisana je u metarskim mjerama kao kč. br. [katastarska čestica] površine 3135 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 2194 m2. Predmetna kč. br. [katastarska čestica] cijepana je na kč. br. [katastarska čestica] površine 540 m2 i 215/20 površine 438 m2 i predmetna kč. br. [katastarska čestica] cijepana je, promijenjena je površina u upisana na metarske mjere na kč. br. [katastarska čestica] površine 3757 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 2507 m2. Istim rješenjem u zemljišnim knjigama dopušten je upis na predmetnim nekretninama na način da su u odcijepljenom dijelu formirane nove čestice i upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Pleternice.

9. Nije sporno da je tužitelj na navedeno rješenje ulagao redovne pravne lijekove u kojim postupcima je bio odbijen kako sa prigovorom na rješenje tako i sa žalbom.

10. Nakon provedenog naprijed navedenog rješenja zemljišnoknjižnog odjela ovoga suda predmetne nekretnine tužitelja dobile su novu oznaku i smanjena im je površina tako da sada predmetna kč. br. [katastarska čestica] ima novu oznaku i površinu od 5076 m2, kč. br. [katastarska čestica] površinu od 4141 m2, kč. br. [katastarska čestica] površine 3757 m2, kč. br. [katastarska čestica] površine 3135 m2 i kč,br. 215/13 površine 2057 m2.

11. Dakle, nakon provedbe geodetskog elaborata i prijavnog lista od nekretnine tužitelja odcijepljeno je i to od kč. br. [katastarska čestica] m2, od kć.br. 192/3 1142 m2, od kč. br. [katastarska čestica] m2, od kč. br. [katastarska čestica] m2 i od kč. br. [katastarska čestica] m2.

12. Tuženik je u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja navodeći da su kao vlasnici predmetnih nekretnina uknjiženi BM i ŠM.

13. Sud nalazi da taj prigovor promašene aktivne legitimacije nije osnovan jer je uvidom u kupoprodajni ugovor od 15. prosinca 2001. i uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao i temeljem iskaza tužitelja utvrđeno da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina i aktivno je legitimiran u ovom postupku radi naknade za zemljište koje mu je u postupku provedbe geodetskog elaborata i prijavnog lista odcijepljeno i upisano kao vlasništvo tuženika.

14.

Očevidom na licu identificirane su predmetne nekretnine i one u naravi predstavljaju neobrađeno poljoprivredno zemljište koje presjeca poljski put.

15. Prema odredbi članka 131. stavak 1. Zakona o cestama (Narodne novine 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23, 133/23 i 156/25) ceste koje se na dan stupanja na snagu ovog zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog zakona, postaju nerazvrstane ceste. Stavkom 2. istog zakona određeno je da postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovog članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Stavkom 3. određeno je da nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovog članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Stavkom 4. određeno je da nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovog zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Prema stavku 5. prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovog članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Stavkom 6. određeno je da će se nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovog članka upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Stavkom 7. određeno je da nekretnine koje su prema ovom zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997. javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

15.1. Zakon o cestama (Narodne novine 84/11) stupio je na snagu 28. srpnja 2011.

16. Tužitelj ovom tužbom traži naknadu vrijednosti zemljišta koje je odcijepljeno od njegovog zemljišta prilikom provedbom geodetskog elaborata i formiranja nerazvrstane ceste u iznosu od 4.325,98 eur.

17. Sud nalazi da tužitelj ima pravo na naknadu za zemljište koje mu je oduzeto primjenom Zakona o cestama u njegovoj tržišnoj vrijednosti sukladno članku 50. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske i ustavnog jamstva zaštite vlasništva da se oduzimanje vlasništva neće smatrati ustavnopravno nedopuštenim ako je propisano zakonom, ako je u interesu Republike Hrvatske i ako je za tako oduzeto vlasništvo osigurana i isplaćena naknada u tržišnoj vrijednosti oduzete imovine.

18. Radi utvrđenja vrijednosti zemljišta koje u naravi predstavlja poljoprivredno zemljište, a koje je u postupku upisa nerazvrstane ceste odcijepljeno od zemljišta tužitelja provedeno je vještačenje po vještaku poljoprivredne struke Danku Mjertan.

19. Poljoprivredni vještak Danko Mjertan u svom nalazu i mišljenju naveo je da prosječna cijena m2 1,46 eur. K. č. [katastarska čestica] površine 5.076 m2 oduzeto za put 1.232 m2 iznosi 1.798,72 eur, k. č. [katastarska čestica] površine 4.141 m2 oduzeto za put 1.142 iznosi 1.667,32 eur, k. č. [katastarska čestica] površine 3757 m2 oduzeto za put 232 m2 iznosi 338,72 eur, k. č. [katastarska čestica] površine 3.135 m2 oduzeto za put 296 m2 iznosi 432,16 eur, k. č. [katastarska čestica] površine 540 m2 oduzeto za put 61 m2 iznosi 89,06 eur. Ukupno oduzeto površine za put je 2.963 m2, a ukupna vrijednost oduzetog zemljišta iznosi 4.325,98 eur. Poljoprivredni vještak naveo je da je prilikom ovoga izračuna koristio podatke iz e Nekretnina na koje je dodao međuvremensko izjednačenje cijena da se prikaže stvarna vrijednost poljoprivrednog zemljišta na osnovu koje je izračunao vrijednost zemljišta oduzetog za potrebe puta i korištena je poredbena metoda sa 4 prodane poljoprivredne parcele s područja [adresa]. Sve predmetne nekretnine nalaze se odmah sa silaza asfaltirane ceste prema selu [adresa], sa poljskim putem koji vodi do svake predmetne nekretnine, a sve se nalaze na pristupnom glavnom poljskom putu gdje su i parcele Kutjevo d.o.o. Neke parcele su obrađene a neke nisu koje su u posjedu IM, a sve su parcele pregledane i slikane na dan izvida. Površine koje su u izračunu prikazane tj.površine koje su oduzete od IM je dobio u službenom spisu od Općinskog suda Požega sa kojima je raspolagao i izračunao je vrijednost oduzete površine poljoprivrednog zemljišta za potrebe puta.

20. Sud je nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka u cijelosti prihvatio ocjenjujući da je dan u skladu s pravilima struke, objektivno i nepristrano.

21. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika da se provede novo vještačenje po vještaku poljoprivredne struke jer je nalaz i mišljenje imenovanog vještaka prihvatio, a isti je na sve prigovore tuženika dao svoje očitovanje koja očitovanja je sud prihvatio.

22. Temeljem izvedenih dokaza sud je utvrdio da je od nekretnine tužitelju, njegovog poljoprivrednog zemljišta, a radi formiranja nerazvrstane ceste odcijepljena ukupna površina od 2963 m2, a tržišna vrijednost m2 poljoprivrednog zemljišta iznosi 1,46 eura te je utvrđeno da je tržišna vrijednost oduzetog poljoprivrednog zemljišta tužitelja iznos od 4.325,98 eura.

23. Budući da tužitelj od tuženika potražuje na ime naknade za oduzeto zemljište iznos od 4.325,98 eur to je sud tužbeni zahtjev tužbe tužitelja prihvatio. Sud je prihvatio i zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate koja na dosuđeni iznos teče od 12. lipnja 2025. dakle od dana kada je ovom tužbom zatražio isplatu naknadu za oduzeto poljoprivredno zemljište te je odlučeno kao u izreci.

24. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25). Sud je kao osnovan priznao trošak tužitelja za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, za sastav obrazloženog podneska od 26. rujna 2025. u iznosu od 200,00 eura, za pristup na pripremno ročište održano 29. rujna 2025. u iznosu od 200,00 eura, za pristup na glavnu raspravu održanu 19. veljače 2026. u iznosu od 100,00 eur budući je glavna rasprava bila odgođena bez izvođenja dokaza, za pristup na glavnu raspravu održanu 21. srpnja 2026. u iznosu od 100,00 eur budući je glavna rasprava bila odgođena bez izvođenja dokaza i za pristup na glavnu raspravu održanu 10. rujna 2026. u iznosu od 200,00 eura. Dakle, sud je kao osnovan priznao trošak zastupanja tužitelja u iznosu od 1.000,00 eur i PDV na taj iznos od 250, 00 eur, pa je priznao trošak zastupanja tužitelja u iznosu 1.250,00 eur. Sud je kao osnovan priznao i trošak tužitelja na ime troškova poljoprivrednog vještačenja u iznosu od 400,00 eur koliko je tužitelj i zatražio te na ime sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 52,86 eur koliko je iznosila sudska pristojba na tužbu koju je tužitelj i platio te na ime sudske pristojbe na presudu u iznosu od 163,26 eur koliko je tužitelj u obvezi platiti na ime sudske pristojbe na presudu pa je priznao ukupan trošak tužitelja u iznosu od 1.866,12 eur, a tužitelja je s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog postupka kao s neosnovanim odbio.

25. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi, 18. rujna 2026.

S u d a c

Ilka Leko

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude, odnosno od primitka prijepisa presude u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

1. Odvjetnik Darko Šuper, Osijek, Europske avenije 3/I

2. Odvjetnik Mijo Kladarić, Slavonski Brod, Pilareva 28